Pratite nas

Pregled

Nisu upitni gabariti, bošnjački lobiji i samozvani stručnjaci vide Neum kao najveću luku u BiH

Objavljeno

na

Spor oko gradnje Pelješkoga mosta ponovno će biti otvoren između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj vali. Najavio je to predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac na izvanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu.

Potvrdio je kako će se SDA pridružiti zahtjevu koji je u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenula oporba, a koja traži da se taj projekt zaustavi sve dok se ne riješi otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva, piše Večernji list BiH.

Genjac je ustvrdio kako BiH zapravo nikada nije dala službenu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, kao i da ne stoje argumenti da bi se most gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procijenili u SDA, zapravo područje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru. Haranga protiv gradnje Pelješkog mosta traje još od samih početaka ideje o gradnji. Iako u BiH nema stručnjaka za pomorsko pravo, ima stručnih skupina koje na sve moguće načine žele zabraniti gradnju mosta.

Podsjećanja radi, još prije deset i više godina “stručna skupina” konstatirala je kako će predloženo projektno rješenje Republike Hrvatske za izgradnju mosta kopno – Pelješac značajno ograničiti pravo neškodljivog prolaza u unutarnje morske vode BiH te će na taj način ugroziti i njezin pristup moru – ocijenjeno je u najnovijem izvješću stručnoga povjerenstva koje je, po nalogu Ministarstva prometa i veza BiH, pripremilo taj dokument za Vijeće ministara. Stručno povjerenstvo smatra kako je Hrvatska visinu mosta od 30 metara i širinu 150 metara planirala isključivo prema svojim putničkim i teretnim brodovima.

Riječ je o brodovima hrvatske Jadrolinije i jedrilicama čiji jarbol ne prelazi 30 metara, navodi se u mišljenju stručnoga povjerenstva. Premda je riječ o gabaritima koji mogu zadovoljiti neškodljiv prolaz, posebno kada je u pitanju BiH koja nema ni jedan jedini brod, čini se kako je stručnjake tada najviše pogodila sugestija Hrvatske da zbog razvoja turizma tog dijela BiH nije realno očekivati gradnju luke.

Naime, izgradnja luke u Nemu, kako tada, tako i danas, samo je u glavama domaćih stručnjaka. Stoga je stručni tim i naveo kako je izgradnja luke u Neumu moguća iako o tome nema niti je tada bilo nagovještaja i bilo kakvih planova. Naime, u BiH doista postoje lobiji koje su nazovipovjesničari toliko zatrovali da Neum vide kao najveću luku u BiH, a završetak autoceste na koridoru Vc također bi mnogi željeli vidjeti u Neumu.

Međutim, takvo što je nezamislivo jer je, na sreću, sve prije dogovoreno pod okriljem Europske unije u Finskoj. Također, pojedinci izvlače iz arhiva svjetske međunarodne sporove oko mostova i koriste ih kao argument protiv izgradnje mosta kopno – Pelješac.

Tako se ističe kako je Finska, koja je udaljena 500 nautičkih milja od najbliže danske obale, osporila gradnju mosta koji povezuje kopno i otok Zeland na kojem se nalazi Kopenhagen. Isto tako, ističe se i spor koji vode Singapur i Malezija zbog izgradnje mosta u tjesnacu Johor.

Što se pak tiče bh. morskog turizma, navodi se kako BiH ima obalu u dužini od 21,2 kilometra koja sa svojih 270 sunčanih dana u godini privlači velik broj turista. Budući da veliki broj turista posjeti Neum prilikom putovanja prema Dubrovniku, izgradnjom mosta taj broj će se osjetno smanjiti.

Pelješki most bit će među pet najvećih i najatraktivnijih u Europi!

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud prvostupanjskom je presudom osudio ratnog zločinca Ratka Mladića na doživotni zatvor.

Optužen je za genocid u Srebrenici, ubojstva, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 92. do potkraj 95. Je li pravda zadovoljena?

Bila je to tema emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gosotovali su odvjetnik Goran Mikuličić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Jakovina i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Antu Nazora muči je li je iz presude vidljivo za koga je Mladić radio, tj. je li upozoreno na vezu Srbije i što je Mladić činio u Hrvatskoj. Spomenuo je kako je Mladić bio načelnik štaba 9. korpus JNA, tj. kninskog korpusa. Cilj je bio istrebljenje nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. Problem je što ostaje Mladićev projekt, a to je Republika Srpska. Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH, smatra Nazor. Pročitao je i transkripte Mladića sa zapovjednicima koji su rušili BiH i Hrvatsku.

Goran Mikuličić kaže da je ovakva presuda Mladiću očekivana, s obzirom da je Srebrenica bila eklatantan primjer genocida. Slijedi najava žalbe pa njena izrada, a pravomoćnu presudu Mikuličić misli da možemo očekivati tek za četiri ili pet godina. Haaški sud uskoro se zatvara, a Mikuličić njegovo djelovanje ocjenjuje pozitivnim. Kao najveći razlog njegove sporosti istaknuo je prevodilački odjel koji mora prevoditi svaki dokument.

Vesna Škare Ožbolt smatra da je presuda stigla prekasno u odnosu na cijelu situaciju u BiH. Osim što Mladić nije pokazao kajanje, nije ni Republika Srpska. Za očekivati je da će ova presuda još više radikalizirati i produbiti tenzije koje mogu otići u krajnje opasnim smjerovima, istaknula je Škare Ožbolt.  Jedini preostali postupak koji bi mogao Srbiju dovesti u izravnu povezanost sa zločinima su Stanišić i Simatović, generatori zla i Miloševićevi nalogodavci, rekla je Škare Ožbolt. Rad suda završava, ali priča nije gotova – slijede novi postupci, smatra Škare Ožbolt.

Ivan Zvonimir Čičak kaže da je čudna slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29.studenog, na nekadašnji Dan Republike. Najviše ga muči što iz presude Mladiću i ostalima ispada da je Hrvatska bila jedini agresor u ovome ratu. Za to krivi nedovoljnu pristutnost i zalaganje Hrvatske u Haagu da se nešto progura.

Tvrtko Jakovina kaže da je presuda donekle satisfakcija onima iz Srebrenice koji su najviše izgubili, ali politički nismo dobili ništa jer ona nije uspjela uzdrmati Dodiga u Banja Luci. Ova presuda je izuzela Srbiju od prave odgovornosti i to je najveći propust, smatra Jakovina. Iako je srpska premijerka nakon presude rekla da gledaju u budućnost, Jakovina smatra da prvo moraju pogledati što je bilo prije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari