Pratite nas

Komentar

Nitko u svijetu ne daje manjinama takva prava kao što ih Hrvatska daje Pupovcu, Radinu i ostalima

Objavljeno

na

Zbog posljedica velikosrpske politike, naslijeđa jugoslavenske komunističke ideologije bratstva i jedinstva koje podgrijavaju razni jugofili po Hrvatskoj, ali i stalnog stigmatiziranja Hrvata kao genocidnoga naroda, hrvatska sluganska politika prema manjinama dovela je i danas nakon toliko vremena do diskriminacije većinskog naroda.

Manjinci, po udjelu u Hrvatskoj državi s najvećim brojem rezerviranih mjesta u Saboru za razliku od drugih europskih država, pod plaštem navodne borbe za prava vlastitih etničkih skupina potiču međuetničku netrpeljivost i sustavno ucjenjuju svaku političku vlast.

U Francuskoj, Portugalu, Irskoj, Islandu, Njemačkoj, Norveškoj i Švedskoj, ne postoje uopće izborni postupak za zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u njihovim nacionalnim parlamentima, dok Grčkoj ne pozna naziv etničke ili nacionalne manjine.

Kao dokaz da je to istina, podatci su o udjelu manjina u parlamentima mnogi država koje je objavio Europski centar za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju iz Bruxellesa.

AUSTRIJA – 8,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

BELGIJA – 58 posto Flamanci, 31 posto Valonci i 11 posto pripadnika manjina, – manjine imaju samo jedno rezervirano mjesto u parlamentu.

BUGARSKA – 23,1 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

HRVATSKA – 9,6 posto pripadnika manjina i 8 rezerviranih mjesta u parlamentu.

CIPAR – Grci 77 posto, 18 posto Turci i 5 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu, osim podjele između Grka i Turaka u omjeru 70:30.

ČEŠKA REPUBLIKA – 37,5 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

DANSKA – 10,4 posto pripadnika manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu.

ESTONIJA – 31,3 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

FINSKA – 6,6 posto pripadnika manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu.

MAĐARSKA – 7,7 posto pripadnika manjina , nemaju rezervirano mjesto u parlamentu.

ITALIJA – 6 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

LATVIJA – 38,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

LITVA – 15,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

LUKSEMBURG – 36,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

MALTA – 4,8 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

NIZOZEMSKA – 19,3 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

POLJSKA – 3,1 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

RUMUNJSKA – 16,6 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

SLOVAČKA – 19,3 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu.

SLOVENIJA – 16,9 posto pripadnika manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu.

U Francuskoj, Portugalu, Irskoj, Islandu, Njemačkoj, Norveškoj i Švedskoj, ne postoje uopće izborni postupak za zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u njihovim nacionalnim parlamentima, dok Grčkoj ne pozna naziv etničke ili nacionalne manjine.

Tomislav Držić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

Spomenik prvom hrvatskom, demokratski, voljom naroda, izabranom predsjedniku države Republike Hrvatske je postavljen, omotan i čeka sutrašnje, odmotavanje i otkrivanje. Na Dan ljudskih prava i Svjetski dan paljenja svijeća.Tijekom tehničkih radova na postavljanju prikazan je u javnosti sa zlatnim odsjajem. Sutra će biti taman, crn. Boje crnog zlata.

Tko u spomeniku traži podrobnosti crta lica i tijela osobe – spomenika, na pogrješnom je putu. To nije samo spomenik, portret čovjeka imenom Franjo Tuđman. To je spomenik osobnosti, čovjeku koji je uspio dovesti Hrvatsku na državnu razinu da Hrvatice i Hrvati i ostali državljani mogu u Republici Hrvatskoj demokratskim glasovanjem izabrati svojeg predsjednika. Izabran je brojnom većinom.

Franjo Tuđman je prvi demokratski izabran predsjednik suverene Republike Hrvatske. Prvi uopće, državni poglavar  nakon brojnih stoljeća u kojima je Hrvatska bila predala svoj suverenitet, njegujući ipak brižno, tijekom tih stoljeća, njegove ostatke ostataka, da bi ga uspjela, u tom povijesnom trenutku, zahvaljujući upravo, njemu, dr. Franji Tuđmanu i njegovoj politici i vođenju, ponovo vratiti.

Kako vidim spomenik?

Prije odgovora, evo kako ga ne vidim. Ne vidim ga kao portret, uradak kipara koji je napravljen da bi bio izložen na izložbi portreta među ostalim portretima istog kipara ili među uradcima ostalih kipara.

Komentar Antun Drndelić

Vidim ga kao spomenik i dr. Franji Tuđmanu, prvom demokratski izabranom predsjedniku RH, ali i spomenik ponosnom Hrvatu devedesetih, prošlog stoljeća, koji svojim stavom i srcem, s rukom na srcu i odjećom na vjetrometini omotanom i pripijenom figuri i uspravan, uzdignute glave ponosnog pogleda u daljinu, uporno prkoseći svim mogućim burama, neverama i olujama povijesne zbiljnosti kroz koje prolazi Lijepa Naša Domovina…

Jesam li ponosan?

I jesam i nisam. Jesam, jer je spomenik postavljen u Zagrebu, dakle ipak u lokalnom, premda metropolskom, okružju. To mi se čini premalo i nedovoljno važno za novovjekog Oca Domovine.

Bit ću zadovoljan kada spomenik Franji Tuđmanu, prvom demokratski izabranom hrvatskom predsjedniku bude postavljen u srcu hrvatske državotvornosti, političke državotvorne i suverenističke misli, na Trgu sv. Marka, ispred crkve svetca, između Hrvatskog državnog Sabora i Vlade RH. To sam bio predložio u svojem članku objavljenom u tada još ne hibernatiziranom Vjesniku, 9. 8. 2004. godine, ponovivši prijedlog nekoliko puta.

Zašto ne reći da bi od „Zračne luke dr. Franjo Tuđman“, preko aktualnog, sutrašnjeg, spomenika, do budućeg, nadam se, spomenika na Trgu sv. Marka, to bila jedna lijepa backhand-drive dijagonala – od Velike Gorice do povijesnog središta metropole.

I pokojni predsjednik bio je, uostalom, u slobodnim trenutcima tenisač, kao i ja, naravno amaterski. Zašto ne reći i da Hrvatska ne bi nikada osvojila dva puta svjetski Davisov pehar, i njeno ime, zasad dvaput, nikada ne bi bilo upisano na „salataru“, da nije bilo uspješnog djelovanja dr. Franje Tuđmana.  Moja nada umire posljednja.

Čestitka akademskom kiparu g. Kuzmi Kovačiću, autoru spomenika, koji je svojim djelom pobudio napisane reminiscencije…

Antun Drndelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Ovo Hrvatska država financira sa 3 milijuna kuna godišnje…

Objavljeno

na

Objavio

DO KAD?!

Tekst u Pupovčevim Novostima: “NEKA VISI F. T.”

I ovo Hrvatska država financira sa 3 milijuna kuna godišnje, komentirao je Velimir Bujanec

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari