Pratite nas

Iz Svijeta

Njemačka i Mađarska još uvijek različito o temi migranata

Objavljeno

na

Između njemačkog i mađarskog pristupa izbjegličkoj problematici i dalje postoje razlike ali i neki zajednički elementi poput spoznaje o potrebi osiguravanja vanjskih granica Europske unije, priopćeno je nakon susreta njemačke kancelarke Angele Merkel i mađarskog premijera Viktora Orbana u Berlinu u četvrtak.

„Mađarska se ne osjeća odgovornom za obradu zahtjeva za azilom jer smatra da se radi o izbjeglicama koje su već prošle kroz Grčku koja ih nije registrirala“, rekla je Angela Merkel nakon susreta s Viktorom Orbanom.

Ona je istaknula kako su tijekom razgovora izišla na vidjelo „različita gledišta“ na neke aspekte izbjegličke politike. Tako npr. Njemačka, za razliku od Mađarske, ne smatra da Europa samo tako može ignorirati težak položaj izbjeglica.

Oboje državnika je istodobno zajednički podržalo stav po kojem se više pozornosti mora posvetiti zaštiti vanjskih granica Europske unije i intenzivnijoj borbi protiv uzroka zbog kojih izbjeglice napuštaju svoje domove.

Viktor Orban je izjavio da se njegova zemlja osjeća povrijeđenom zbog toga što joj Njemačka predbacuje pomanjkanje solidarnosti.

„Teško nas pogađa kada nas Njemačka optužuje zbog pomanjkanja solidarnosti. Solidarnost je u tome da mađarski graničari zaustavljaju tisuće migranata na južnoj granici koji bi inače završili u Njemačkoj“, rekao je Orban.

Ovo je prvi posjet Viktora Orbana Njemačkoj nakon 2014. Mađarski političar slovi za jednog od najžešćih kritičara liberalne izbjegličke politike Angele Merkel.

(Hina)

 

Orban: Europa je 1990. godine bila naša budućnost, a sada smo mi budućnost Europe

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iran za atenat optužio SAD i njegove saveznike, obećao strašan odgovor

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Iranski predsjednik Hasan Rohani obećao je “strašan” odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U službenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat “nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država koji pokušavaju sijati nesigurnost u našoj dragoj zemlji”.

Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.

“Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan”, naveo je Rohani u službenom priopćenju.

Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.

Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980. do 1988.).

Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvježbava i plaća strani režim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.

Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podržava Saudijska Arabija.

U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.

Optuženi su “tafkiri”

Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.

Državna televizija optužila je “tafkiri elemente”, referirajući se na sunite. Pojam “tafkiri” muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.

Glasnogovornik iranske vojske, brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

“Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava… nego su povezani sa SAD-om i Mossadom”, rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.

Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije

Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.

Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.

Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari