Pratite nas

Vijesti

Njemačka izabrala južnokorejsku strategiju protiv koronavirusa

Objavljeno

na

EPA

Kako bi spriječila preopterećenje bolnica, Njemačka u borbi protiv koronavirusa uvodi strategiju koju je izabrala Južna Koreja, temeljenu na većem testiranju građana i smještanju oboljelih u karantene. Često isticana kao primjer u Europi zbog svojeg pristupa epidemiji, Njemačka već provodi između 300 i 500 tisuća testiranja na koronavirus na tjedan, više nego njezini europski susjedi, posebice Francuska koja testira samo teško oboljele

Vlada kancelarke Angele Merkel ne misli na tome stati: u dokumentu ministarstva unutarnjih poslova, koji je objavilo nekoliko medija, predviđa se strategija po uzoru na Južnu Koreju, s ne manje od 200 tisuća testiranja na dan.

Ubuduće bi se tako mogli testirati svi oni koji misle da imaju Covid-19, kao i sve osobe koje su možda bile u kontaktu s oboljelim, navodi se u dokumentu.

Testiranja se u ovome trenutku provode na oboljelima koji su bili u kontaktu s pozitivnom osobom.

Geolociranje

U dokumentu se također ocjenjuje da je geolociranje, što je koristio Seul, “dugoročno neizbježno” kako bi se stanovništvu omogućilo da prati mjesta na kojima se nalaze osobe koje su pozitivne na koronavirus.

“Južna Koreja može biti primjer unatoč razlikama između kultura dviju zemalja”, ocijenio je u nedjelju u razgovoru za dnevnik FAZ dužnosnik Instituta Roberta Kocha zadužen za vođenje borbe protiv epidemije u Njemačkoj, Lothar Wieler.

Posebice je naglasio “geolociranje”.

U Njemačkoj je s tim u vezi već počela živa rasprava, jer je pitanje zaštite osobnih podataka Nijemcima sveto nakon dviju diktatura u 20. stoljeću.

Južna Koreja ističe se kao primjer zadnjih tjedana jer provodi masovna testiranja, izolira zaražene i tehnološki prati građane kako bi pronašla i testirala ljude s kojima su zaraženi bili u kontaktu.

U ovoj fazi Njemačka ima 389 umrlih na oko 52.547 slučajeva zaraze, što je stopa smrtnosti od samo 0,7 posto, pa situacija nije ni izbliza toliko dramatična kao u drugim zemljama.

Wieler ipak ne isključuje da bi zemlja na kraju mogla doživjeti talijanski scenarij, s bolnicama preplavljenima oboljelima.

Premda Njemačka ima “izvrstan zdravstveni sustav, možda jedan od najboljih na svijetu” po riječima Angele Merkel, pandemija je razotkrila njegove slabosti.

Njemačka posjeduje više od 25.000 kreveta s respiratorima. Ali “zadnjih mjeseci, neki kreveti na intenzivnoj njezi stavljeni su izvan funkcije, jer nije bilo dovoljno stručnog osoblja”, rekao je Reinhard Busse, stručnjak za ekonomiju zdravlja na Berlinskom tehničkom sveučilištu.

Već nekoliko godina nepopunjeno je 17.000 radnih mjesta za medicinske sestre.

Situacija je takva da su mnoge bolničke ustanove, uključujući berlinski Charité, jednu od najvećih sveučilišnih bolnica u Europi, morale pozvati u pomoć studente medicine ili umirovljenike iz tog sektora.

Otkazivanje operacija

“Čak i prije krize zbog koronavirusa, operacije se moralo otkazivati zbog manjka osoblja”, rekao je Uwe Lübking, zadužen za politike tržišta rada pri Njemačkom udruženju gradova i općina.

A kada su radna mjesta i popunjena, medicinske sestre moraju gotovo četiri sata na dan rješavati papirologiju jer Njemačka kasni u digitalizaciji administrativnih poslova, žali se Njemačko bolničko društvo.

Skreće se pozornost i na model financiranja bolnica i klinika, u kojem se plaća po učinku, s fiksnim iznosom po operaciji. Uveden 2003., takav model može poticati ustanove da kao na tvorničkoj traci izvode neke operacije koje se može planirati unaprijed, kao što su ugradnja proteza kuka ili koljena, nauštrb hitnih slučajeva.

U pismu poslanom gotovo 2000 ravnatelja bolnica i klinika, njemački ministar zdravlja Jens Spahn ih je 14. ožujka službeno zatražio da to prestanu činiti.

Drugi veliki problem u zemlji čije je stanovništvo sve starije odlazak je velikog dijela od gotovo 200.000 kućnih njegovateljica iz Poljske, Ukrajine ili baltičkih zemalja koje svakodnevno pomažu između 300 i 500 tisuća starijih, što bi moglo izazvati novu sanitarnu katastrofu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari