Pratite nas

Iz Svijeta

Njemačka povjerenica za integracije traži zabranu marama za djevojčice

Objavljeno

na

Njemačka bi trebala razmisliti o zabrani nošenja marama za djevojčice, izjavila je u petak povjerenica za integraciju Annette Widmann-Mauz, nakon što je zakon o tome već donijela Austrija.

Austrijski parlament je ovaj tjedan dopunio zakon o školama prema kojem djevojčice u osnovnoj školi neće moći pokrivati glave iz vjerskih ili ideoloških razloga, a roditelji čije kćeri opetovano dolaze u školu pokrivene maramom plaćat će kazne do 440 eura.

“Apsurdno je da male djevojčice budu pokrivenih glava. S time se slaže i većina muslimana”, kazala je njemačka povjerenica za Bild.

“Trebamo razmotriti i primijeniti sve mjere kako bismo zaštitili djevojčice, od sastanaka roditelja i dužnosnika škole do zabrane”, kazala je političarka iz Kršćanskodemokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel.

Nekoliko njemačkih konzervativnih političara u petak objavilo je zajedničku izjavu u kojoj također traže raspravu o zabrani marama za djevojčice, ali ne samo u osnovnoj već i srednjoj školi, tj. do punoljetnosti.

U dopunjenom austrijskom zakonu piše da da se novom politikom “želi postići socijalna integracija djece u skladu s lokalnim običajima, štiteći ustavne vrijednosti i obrazovne ciljeve te jednakost spolova”.

Krovna organizacija austrijskih muslimana taj zakon smatra diskriminacijskim te je najavila sudsku bitku kako bi ga poništila.

Austrijska koalicijska vlada Narodne stranke desnog centra i krajnje desne Slobodarske stranke jasno je dala do znanja da se novi zakon odnosi na muslimane jer se njime traži zabrana pokrivanja cijele ili gotovo cijele kose.

Iz tog zakona su izuzete skupine koje nose židovske kapice (jarmulke) ili manja pokrivala, kao što je to slučaj kod dječaka Sikha i nekih židovskih dječaka.

(Hina)

Austrija zabranila nošenje marame u osnovnim školama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Slovenija je počela postavljati dodatnu protumigrantsku ogradu uz granicu s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka, uz rijeku Kupu, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Kako je objavila televizijska postaja POP-TV, u srijedu je započelo postavljanje 4 kilometra duge nove panelne ograde na potezu između sela Žuniči i Zilje, posao bi trebao biti završen u nekoliko idućih tjedana, nakon čega će granica na Kupi između Vinice i Žuniča, gdje je ovog proljeća i ljeta bilo mnogo ilegalnih prelazaka, biti praktično u cijelosti zaštićena, navodi televizijska postaja, pozivajući se na svoje izvore.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u vezi s tim navelo da se dodatne tehničke prepreke na granici postavljaju na mjestima gdje je to neophodno za zaustavljanje ilegalnih migracija.

“Gdje će se prepreke konkretno postaviti i u kojemu opsegu, o tome se odluke donose temeljem konkretnih ocjena i prijedloga policije”, naveli su u izjavi u slovenskom MUP-u.

Slovenija je tehničke prepreke za zaustavljanje migrantskog vala počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. godine, a vlada je ovog ljeta najavila da će postaviti dodatnih 40 kilometara ograde, na mjestima koja su najriskantnija i nalaze se na rutama ilegalnih migracija.

Trenutačno je na granici Slovenije i Hrvatske 179. kilometara “privremenih tehničkih zapreka”, od čega 116 kilometara čini bodljikava žica, a 63 kilometra takozvana panelna ograda, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Ograde je do sada postavljala slovenska vojska, dok je za postavljanje dodatnih 40 kilometara panelnih ograda sada odabrano poduzeće Legi-SGS iz Beograda, koje je na natječaju za taj posao dalo ponudu od 4,56 milijuna eura.

Kako prenose slovenski mediji, Slovenija je do sada za ograđivanje granice potrošila 19 milijuna eura, u što nije uračunat rad vojske te odštete vlansicima privatnih parcela na kojima su barijere postavljene.

Dodatne ograde se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do ove jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari