Pratite nas

Iz Svijeta

Njemačka raspisala nagradu od 100.000 eura za informacije o Anisu Amriju

Objavljeno

na

Njemačka policija intenzivirala je danas potragu za vozačem kamiona koji je ubio 12 ljudi na božićnom sajmu u Berlinu i priopćila je da prati više tragova.

Policija je pak za Spiegel rekla da ima novi trag – ispod vozačkog sjedala kamiona pronađena je identifikacijska isprava, privremena dozvola za boravak, na ime tuniškog državljana Anisa A. rođenog 1992. u gradu Tataouineu.

U tijeku je policijska operacija u državi Nordrhein-Westfalen, gdje je izdana dozvola.

Njemačka je ponudila nagradu do 100.000 eura za informacije koje bi vodile uhićenju Tunišanina osumnjičenog za umiješanost u napad kamionom u Berlinu, a identificirala ga je kao Anisa Amrija koji bi mogao biti naoružan i opasan.

Ured glavnog saveznog državnog odvjetnika (GBA) rekao je u priopćenju da se za Amrijem traga uz pomoć policije iz svih 16 njemačkih saveznih država.

“Anis Amri je visok 178 cm i teži oko 75 kg, ima crnu kosu i smeđe oči”, rekao je ured u priopćenju. “Oprez: On može biti nasilan i naoružan”. Dvije Amrijeve fotografije objavljene su na internetskoj stranici GBA, prenosi Večernji list

Tunižanin, kojeg se sumnjiči da je počinitelj terorističkog napada u Berlinu, stigao je u Njemačku kao izbjeglica 2015., u kolovozu mu je odbijen zahtjev za azilom i bio je u kontaktu s islamistima, priopćio je ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, Ralph Jaeger, na izvanrednoj konfekciji u srijedu.

Anis Amri, osumnjičeni za napad kamionom, u kojem je u ponedjeljak navečer poginulo 12 osoba, a 48 je ozlijeđeno, nalazio se na listi potencijalnih počinitelja terorističkih napada i bio je u kontaktu s tzv. Islamskom državom.

Zahtjev za azilom Anisa Amrija odbijen je u kolovozu, ali on nije mogao biti protjeran jer nije posjedovao dokumente zemlje iz koje potječe, Tunisa, čije vlasti su dosad izražavale sumnju da je on njihov državljanin.

Potrebni dokumenti za njegovo izručenje stigli su danas iz Tunisa i tu činjenicu ne želim komentirati – rekao je ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Ralph Jaeger. U ovoj saveznoj pokrajini, u gradiću Kleveu, Anis Amri je i podnio zahtjev za azilom.

Osumnjičeni je u kabini kamiona ostavio dokument po kojem se vidjelo kako ima boravišni status po kojem je u svakom trenutku mogao biti protjeran.

Njemačka je s Tunisom sklopila ugovor o vraćanju odbijenih podnositelja zahtjeva za azilom, ali se ovaj sporazum u praksi primjenjuje s poteškoćama.

Povjerenstvo za unutarnjopolitička pitanja Bundestaga priopćilo je nakon svoje izvanredne sjednice u srijedu kako je Anis Amri pušten iz ekstradicijskog pritvora nakon što mu se identitet nije mogao točno utvrditi. Dnevnik Sueddeutsche Zeitung je prije toga javio kako se Amiri kretao u krugovima bliskim ekstremnom islamističkom propovjedniku Abbu Wali i njegovu suradniku Bobanu S.

Osumnjičeni Anis Amiri kretao se u krugu islamista Abu Wala, a Boban S. bio je jedan od njegovih suradnika. Anis Amri je neko vrijeme i živio kod Bobana S. – javlja dnevnik Sueddeutsche Zeitung dodajući da se Boban S., koji navodno posjeduje srbijansko i njemačko državljanstvo, i propovjednik Abu Wala od studenog nalaze u istražnom zatvoru.

Njemački mediji postavljaju pitanje kako je moguće da osoba koja je trebala biti protjerana i koja slovi kao opasna nije pod stalnim paskom sigurnosnih službi koje su ga, kako prenose mediji, početkom prosinca „izgubile iz vida“.

Savezni ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere prije toga je objasnio kako je za Anisom Amrijom diljem schengenskog prostora raspisana potjernica.

Osumnjičenik je upotrebljavao najmanje četiri imena i smatra se prijetnjom, piše Welt. Policija smatra da je ozlijeđen, zbog čega pretražuju bolnice u Berlinu i Branderburgu, a iz kabine su uzeti uzorci DNK. Bild piše kako je Tunižanin islamist te da ima između 21 i 23 godine.

Süddeutsche Zeitung piše kako je Tunižanin živio u Dortmundu s Bobanom S., koji je bio uhićen i optužen za povezanost s Islamskom državom. B92 piše da je Boban S. srpski državljanin. On pak navodno ima veze s 32-godišnjim Iračaninom Abuom Walaaom, koji je uhićen 8. studenog.

Poznat kao “čovjek bez lica” jer je propovijedao na arapskom i lošem njemačkom leđima okrenut kameri, Iračanina su vlasti identificirale kao Ahmeda Abdulaziza A. Baza mu je bila u Hildesheimu, gdje je imao vjerno sljedbeništvo te je čak ponudio svoju aplikaciju 2014. godine. Optužen je za regrutiranje terorista i otvoreno podupiranje Islamske države.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

75. godišnjica bitke za Iwo Jimu – Jedna od najkrvavijih bitki u Drugom svjetskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj tjedan obilježava se 75. obljetnica početka bitke za Iwo Jimu, maleni, udaljeni japanski otok na kojem se dogodila jedna od najkrvavijih bitki Drugog svjetskog rata.

Iwo Jima, otok s površinom od samo 21 kilometar kvadratni, udaljen 1200 kilometara od Tokija, bio je prvi japanski teritorij na koji su stigle savezničke snage. Smješten između japanske prijestolnice i Guama, smatran je strateški važnom točkom.

Tijekom 36 dana borbi na otoku je poginulo oko 7 tisuća američkih marinaca i gotovo svi japanski branitelji, njih 21.000.

Japanska vojska je na dobro utvrđenom otoku otpor pružala više od mjesec dana, ojačana mrežom bunkera, tunela i tajnih artiljerijskih položaja.

Od 19. veljače 1945. je više od 500 američkih ratnih brodova i tisuću zrakoplova gađalo Iwo Jimu tolikom žestinom da je bombardiranje promijenilo oblik najviše točke na otoku, vrha Suribachi, visokog 169 metara.

U bombardiranju prije invazije korišten je bijeli fosfor, a američke snage su tijekom bitke koristile i bacače plamena.

Vrh Suribachi osvojen je 23. veljače, a tada je nastala i kultna fotografija šestorice američkih marinaca koji podižu američku zastavu na to brdo.

Autor fotografije je Joe Rosenthal, zaposlenik agencije Associated Press koji je iste godine za sliku nagrađen Pulitzerom.

Iwo Jima se iz američkih u japanske ruke vratio 1968., a od tada je dom za oko 400 pripadnika japanske mornarice i zračnih snaga koji upravljaju tamošnjom zrakoplovnom pistom.

Svake se godine održavaju zajedničke američko-japanske ceremonije prisjećanja. Prvi japanski car koji je prisustvovao ceremoniji bio je Akihito 1994., a prvi premijer Junichiro Koizumi 2005. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari