Pratite nas

BiH

Njemačka se okrenula protiv islamista. I Bosna i Hercegovina će uskoro

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina je ispratila još jednu godinu, 2015., u prošlost, koja je, kao ni sve dosadašnje daytonske, nije usmjerila u budućnost.

[ad id=”93788″]

I ne samo da je nije uputila u sutrašnjicu, već je gotovo betonirala u stagnirajućoj sadašnjosti, pa čak povukla i vuče je u prolaznost, u prošlost. Ništa se u toj „prokletoj avliji“ Ive Andrića ne sudara tako žestoko, kao njena tragična prošlost, u koju je brojniji bošnjački narod gura i vuče, i stagnirajuća sadašnjost, koja nikako da je izvuče iz te prošlosti. To je trajni beha sukob kojeg uspješno održavaju i vode čuvari i nostalgičari te tragične prošlosti i ubojice sadašnjosti. To je jedini takav sukob u svijetu u kojem nema boraca za budućnost zemlje. Još jedan u nizu bosanskohercegovačkih apsurda, koji jasno kazuje da zemlje bez sadašnjosti ne može imati ni budućnosti, te da je kao takva neželjena tvorevina, izvanbračno začeta i rođena u Daytonu, te za trajno stavljena u politički inkubator u Bosni i Hercegovini.

Pored inkubatora u kojem leži to neželjeno i od svojih naroda neprihvaćeno političko novorođenče, priključeno na aparate svjetskih političkih i vjerskih interesa stoje i zadovoljno trljaju svoje krvave ruke od prijevremenog prisilnog poroda, največi suvremeni politički i vjerski liječnici i svaki pažljivo i brižljivo prati i čuva na životu svoj dio Bosne i Hercegovine. Time zemlja postaje slučajna i svaćija, a ni malo svoja, a poglavito ne zemlja svojih naroda. Dioba zemlje, kao i njezino nestajanje u daytonskoj sadašnjosti i bošnjačkom prisilnom povratku u prošlost, nije samo zlodjelo sukobljenih interesa i ginekologa koji su je prijevremeno i na silu porodili u Daytonu. Tako teško zlodjelo, započeto u Daytonu i preneseno u Bosnu i Hercegovinu moguće je bilo osmisliti i izvesti samo uz pomoć onih političkih i vjerskih beha čimbenika koji Bosnu i Hercegovinu ne prihvaćaju i ne priznaju u sadašnjosti, već jedino u prošlosti. A upravo je ta, od sva tri njena naroda jednako nepriznata, prošlost glavni razlog njene tragične sadašnjosti i vrlo neizvjesne budućnosti.

Dok je, naime, za Srbe i Hrvate, sasvim opravdano i s razlogom, osmanlijska prošlost u Bosni i Hercegovini, u koju je nastoje vratiti Bošnjaci, genocidna i konfesiocidna, za treću njenu stranu, Bošnjake to je, nažalost, temelj i sadašnjosti i budućnosti. Nezamislivo je, stoga, graditi neku zajedničku bošnjačko-srpsko-hrvatsku budućnost na tolikoj nejednakosti kako pogleda u stvarnu prošlost, tako i u životu u sadašnjosti. Nemoguće je graditi zajedništvo na tolikoj nejednakosti u sadašnjosti, koja je za Bošnjake povratak Turske u Bosnu ili Bosne Turskoj, za Srbe povratak daytonsko genocidnog dijela Bosne i Hercegovine Srbiji ili Srbije na taj beha dio, a za Hrvate povratak  Bosne i Hercegovine u Europu ili Europe u Bosnu i Hercegovinu.

Tri beha različite sadašnjosti, na različitim prošlostima, i na različitim putovima u budućnost. Zapravo, to su, dakle, tri različite Bosne i Hercegovine, koje dijele različiti unutarnji nacionalno vjerski, povijesno izgrađeni identiteti, kao i umiješani političko vjerski vanjski čimbenici, koji svaki na svoj način čuva svoj dio. To su ta tri politička aparata na koja je Bosna i Hercegovina priključena u političkom inkubatoru, pored kojeg stoje politički i vjerski specijalisti specijalizirani svaki za svoj zadatak, pored u povijesti nezabilježenog političkog novorođenčeta i koje dva desetljeća umire, a oni mu ne daju da umre.

Takvoj političkoj novorođenoj tvorevini ne daju, čak, ni da dostojanstveno umre, iako se zna da su i daleko veće tvorevine umrle i nestale. Ne žele ni da je muka spase, i dozvole da se rascjepi po svim šavovima koje su sami daytonski ginekolozi nestručno, i na silu, šivali i zašivali, jer bi time svijetu pokazali svoju nemoć održavanja neodrživog. No, jedino što može održati ovo neodrživo daytonsko umjetno stvorenje je upravo to da ga se pusti da se mirno razdijeli, prije negoli u prisilnom zajedništvu svi nestanu. Dioba bi bila daleko manje bolna od ovakvog cjelovitog umiranja u necjelovitosti, budući da je svaka ta beha jedinka, i bošnjačka, i srpska, i hrvatska, je unutar sebe nedjeljiva, a time i održiva. A ako je takva svaka za sebe, u svom identitetu održiva, a jest, to znači da bi mogle održati i Bosnu i Hercegovinu svaka na svom dijelu, sve tri jedna pokraj druge u beha međunarodno priznatim granicama.

Tri zasebne cjeline, svaka u svojim posebnostima prošlosti i sadašnjosti, daleko su stabilnije, prosperitetnije i za budućnost svojih naroda, a u konačnici i ovog daytonskog, narodima neželjenog i neprihvaćenog stvorenja u inkubatoru, siguran je  jamac njegova trajnog izliječenja, i postavljanja na vlastite noge bez pomoći vanjskih specijalista okupljenih dvadeset godina oko njega. Daleko je bolje za budućnost podijeljene i necijelovite Bosne i Hercegovine da svaki njezin nacionalni i vjerski, kulturni i civilizacijsko drugačiji dio bude stabilan na svojim nogama, negoli silom ugurani u neodrživoj zajednici svi zajedno nestabilni, nesigurni, i za taj dio Europe i svijeta opasni.

Nestajaći pred očima svjetske prisutnosti kraj tog političkog inkubatora u koju je smijestili, Bosna i Hercegovina je propali politički eksperiment, prvo takvo političko dijete iz daytonske epruvete, kojem su namijenili  život onoliko dug koliko im je bilo potrebno da je prenesu iz američke vojne baze do groblja gdje su je planirali sahraniti. Svjetski politički, islamski vjerski interesi, izgleda da su veće cijene i od same Bosne i stoga su je spremni i uništiti negoli da budu oni poraženi, i to na teritoriju na koje nemaju nikakvo pravo, pa ni ono pravo iz prošlosti koju zazivaju Bošnjaci. Zar pokopati Bosnu u ime islama koji trese svijet i kad nije islamska ne treba ni da postoji. A ako postane islamska zasigurno je čeka sudbina kroz kakvu sada prolazi Njemačka. Naime, Njemačkom vlada strah kod njihovih žena, i gotovo da ne smiju same izlaziti na ulice jer im prijeti opasnost od islamista koji ih zlostavljaju i siluju. Ni protesti njemačkih žena koji se odvijaju po gradovima te zemlje, koja je primila i udomila više od milijun islamskih emigranata, ne će vratiti otetu im slobodu kretanja. I stoga je svako uvlačenje Bosne u prošlost Osmanlija, ili u sadašnjost vehabija koji slobodno žive u svojim beha entitetima, zločin nad nebošnjacima i nebošnjakinjama.

Vinko Đotlo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Krišto pojasnila razloge povlačenja apelacije: Željela sam ostaviti prostor za dogovor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obznanio je danas da je predsjedateljica Zastupničkog doma te dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto povukla apelaciju podnesenu Ustavnom sudu BiH. U apelaciji se osporavaju odredbe Ustava FBiH prema kojima se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH ako je isti izabran u županijsku skupštinu, što je, prema apelaciji, suprotno odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.Identičnu odredbu u Izbornom zakonu BiH, naime, godinu dana ranije kao neustavnu Ustavni sud BiH je stavio izvan snage.

Upitana da pojasni razloge povlačenja apelacije Krišto je za Hrvatski Medijski Servis kazala da je svojim postupkom političkim strankama u BiH željela ostaviti prostor za dogovor kako bi se donijele izmjene Izbornog zakona  koje će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. 

-Moram podsjetiti javnost da smo mi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH podnijeli već prije godinu i pol dana. Naravno da je taj zahtjev po svemu bio prioritetan s obzirom na to da je BiH prošle godine ulazila u opće izbore. Tu apelaciju svakako je trebalo riješiti, rekla je Krišto.

Krišto pojašnjava da se nakon toga otišlo u pokušaj pronalaska rješenja za provedbu posrednih izbora u Federaciji BiH (način izbora izaslanika u Dom naroda federacije BiH).

-Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) na neki je način nametnulo i dodatno usložnilo sve političke i demokratske procese u BiH. U ožujku sam poslala dopis Ustavnom sudu BiH u kojem sam navela da, u trenucima kada imamo konstituiranu zakonodavnu i razgovara se o formiranju izvršne vlasti, apelacija na neki način nije prioritet, rekla je Krišto.

Strankama ostaviti prostor 

Dopredsjednica HDZ-a istaknula je da je u dopisu Ustavnom sudu BiH pojasnila kako je mišljenja da bi se političkim strankama u BiH trebalo ostaviti prostora da dogovorom dođu do rješenja kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH.

„Za odluku Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni van snage mora se naći rješenje kroz izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH“, rekla je Krišto, dodajući da nije željela dodatno usložnjavati političku situaciju u BiH.

Političko i medijsko Sarajevo dirigira procese

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH u izjavi za HMS komentirala je i utjecaj bošnjačkih medija i političkog Sarajeva na njenu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kazala je kako su se pojavili različiti natpisi koji govore da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH.

„Voljela bih da mi netko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH. Upravo oni su ti koji dirigiraju procese i imaju svoje ustavne suce, bilo da su međunarodni ili bošnjački. Oni kreiraju priču i politiku te znaju kakva bi trebala biti odluka te je li ili nije nešto povučeno“, istaknula je Krišto.

Proces se odvija jako teško

Krišto ponavlja da se prvo obratila Ustavnom sudu BiH kazavši da njena apelacija sada nije prioritet u smislu stavljanja na dnevni red kada se već do sada stvar nije riješila.

„Mjesec dana nakon toga sam povukla zahtjev iz istih razloga kako bismo pokušali naći rješenja kada je u pitanju implementacija odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Izborni zakon. Ovaj proces ide jako teško iako je za izmjene Izbornog zakona nužna prosta, odnosno obična većina u Parlamentarnoj skupštini“ pojasnila je Krišto.

Apelacija “Krišto” = Apelacija “Ljubić”

Visoka dužnosnica HDZ-a BiH i HNS-a smatra da, imajući u vidu promjene Ustava Federacije BiH te obrazloženje i utemeljenje zahtjeva ova apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno predstavljanje (presuda „Ljubić“).

Razlika u vrijednosti glasa puta 

Podsjećamo. predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH 12. siječnja 2018. godine koja osporava pravilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH ukoliko je takav izabran u skupštinu županije.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika, gdje je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta, suprotne odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.

Krišto je mišljenja da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima./B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari