Pratite nas

Iz Svijeta

Njemačka uvjetuje put Srbije u EU

Objavljeno

na

Povjerenik EU-a za proširenje Johannes Hahn hvali Srbiju za značajan napredak na europskom putu i obećava europsku podršku za nastavak reformskog procesa. No kada će pregovori započeti, Hahn ne može ili ne želi reći.

dw

Johannes Hahn prilikom predstavljanja u Europskom parlamentu

Srbija je prva zemlja u procesu eurointegacija koju će u svojstvu povjerenika za pregovore o proširenju posjetiti Johannes Hahn. Svoj dolazak u Beograd (20.11.), na samom početku mandata, Hahn ocjenjuje kao pokazatelj koliko je politika proširenja i nadalje važna za Europsku uniju. U briselskim diplomatskim krugovima upravo Srbija slovi za trenutno „najboljeg đaka“ u procesu približavanja Uniji. U posljednje dvije godine Srbija je, prema ocjeni službenog Beograda, ubrzala svoj europski korak kroz dijalog sa Prištinom i početak pregovora o članstvu u EU. U Bruxellesu te procjene potvrđuju, ali i dodaju kako tako stečena „nova pozicija“ otvara doduše nove mogućnosti, ali nosi i nove obaveze za zemlju.
Frank-Walter Steinmeier

Njemačka inzistira na implementaciji dogovora o Kosovu kao preduvjeta za početak pregovora EU sa Srbijom

Upravo će „mogućnosti i obaveze“ koje Srbija ima na svom europskom putu biti predmet razgovora Johannesa Hahna sa srpskim političkim predstavnicima: „Srbija mora nastaviti ispunjavati svoje obaveze, a brzina pregovora zavisit će od napretka reformi na ključnim područjima, kao i od nastavka normalizacije odnosa sa Kosovom“, najavio je Hahn pred odlazak u Beograd. On je istovremeno izrazio i očekivanje da će Srbija već uskoro otvoriti prva pregovaračka poglavlja i tako zadržati postignuti elan u pregovorima o članstvu. Međutim ni sam povjerenik za pregovore o proširenju u ovom trenutku ne može odgovoriti na pitanje kada bi to konkretno moglo biti. I dok, sa jedne strane, Srbija kaže kako je „spremna“ za otvaranje prvog poglavlja u pregovorima o članstvu, u EU još ne postoji konsenzus kada i koja poglavlja bi mogla biti otvorena.

Kosovo i dalje prioritet na europskom putu Srbije

Od 35 poglavlja iz pregovaračkog okvira, Srbija je do sada privela kraju screening za 22 poglavlja. Najdalje se stiglo u pripremi za otvaranje poglavlja 32.(financijska kontrola), gdje je u tijeku usvajanje pregovaračke pozicije u Vijeću EU. Istovremeno, novi pristup EU podrazumijeva da se među prvima u pregovorima o članstvu otvaraju neka od najtežih i najzahtjevnijih poglavlja, među kojima su ona koja se odnose na
Preporuka uredništva
Putinov utjecaj na Balkanu

“Berlin uznemireno promatra kako Vladimir Putin povećava svoj utjecaj na Balkanu”, piše u svom najnovijem izdanju njemački tjednik Der Spiegel. I dodaje: “Nitko ga ne može zaustaviti.” (17.11.2014)
Drašković: Srpski vlak mora na Zapad
Ekonomske reforme na Zapadnom Balkanu bolne, ali nužne

vladavinu prava i slobode (poglavlja 23. i 24.), a u slučaju Srbije i poglavlje 35. ( odnosi s Kosovom).

Baš Njemačka inzistira da se poglavlja u pregovorima sa Srbijom otvore tek pošto dođe do napretka u primjeni Briselskog sporazuma. Berlin prije svega traži implementaciju dogovora o formiranju zajednice srpskih općina na Kosovu.“ Kada otvorite pregovore o članstvu onda „u paketu“ morate imati svih 28 zemalja članica. Ako Njemačka to vidi kao pitanje nacionalnog prioriteta onda mi moramo poštivati njihov stav“, objašnjava član Europskog parlamenta iz Velike Britanije Charles Tannock. „Zalažem se od početka za bolje odnose Beograda i Prištine. Trenutno imamo probleme (oko formiranja vlasti) na Kosovu. Nijemci imaju svoj stav, druge zemlje članice svoj, ali mi funkcioniramo po načelu konsenzusa. Britanska vlada je fleksibilnija kada je riječ o ovom pitanju“, kaže Tannock.

U Bruxellesu istovremeno odbacuju nagađanja o tome kako je pitanje otvaranja pregovaračkih poglavlja sa Srbijom uvjetovano odnosom Beograda prema Moskvi odnosno neusklađivanjem Srbije sa vanjskopolitičkim i restriktivnim mjerama EU prema Ruskoj Federaciji.

Odnosi Beograda i Moskve nisu uslov ali jesu signal

„Svaka zemlja ima svoju povijest i određene odnose prema drugim zemljama. Zato i postoje pregovori o članstvu, tijekom kojih se postepeno razgovara. Nije dovoljno samo kopirati europske standarde, već cijelo društvo mora htjeti krenuti ka EU, a politika je ono što proizlazi iz zajedničkog društvenog razumijevanja. Zato je bitno da
Treffen Johannes Hahn, Ivica Dacic, Brussel

Srbija važi za “uzoritog đaka” među zemljama kandidadtima za članstvo u EU

se kroz intenzivnu suradnju Srbija kreće ka EU, a to će potom imati i utjecaj i na vanjsku politiku te zemlje. Trenutno imamo različite stavove, ali o tome razgovaramo i uvjeren sam u pozitivan ishod“, poruka povjerenika za pregovore o proširenju.

Hahn tim riječima potvrđuje službenu politiku Europske unije po kojoj zemlja kandidat za članstvo svoju vanjsku politiku može korak po korak usklađivati s europskom vanjskom i siguronosnom politikom. On međutim naglašava i važnost „slanja pravih signala“ iz Srbije, koja „sama mora odluči koliko brzo će se kretati u pregovorima o članstvu.“ Nije tajna da se u Bruxellesu vanjskopolitičke aktivnosti Srbije, kao „prve među zemljama kandidatima za ulazak u EU“, prate sa posebnom pozornošću. I dok Beograd dobiva svu europsku podršku i pohvale za „ulogu lidera“ u oblasti suradnje u regiji, činjenica da se u Srbiji ruskom predsjedniku u čast organizira vojna parada, te da se na Putina i Moskvu „gleda kao na uzor“, svakako nisu od pomoći u ostvarivanju onoga što srpska vlada definira kao prvi vanjskopolitički prioritet zemlje, a to je članstvo u Europskoj uniji.

izvor: DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin će se kandidirati kao nezavisni predsjednički kandidat

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da će se na predsjedničkim izborima u ožujku natjecati kao nezavisni kandidat.

Putin (65) rekao je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare kako se nada da će ga poduprijeti više političkih stranaka.

“Ruski politički sustav mora biti kompetitivan, no oporba nema jakog protukandidata jer samo puno viču, a malo toga nude narodu”, istaknuo je Putin.

Čovjek koji je kao premijer i predsjednik na vlasti već gotovo dva desetljeća želio bi dobiti još jedan šestogodišnji mandat na izborima 18. ožujka.

Ruski lider zadržao je popularnost u zemlji posljednjih godina, unatoč ekonomskim poteškoćama i rastućim napetostima sa Zapadom.

Prema posljednjim anketama, Putina podupire 80 posto građana pa se na izborima očekuje njegova uvjerljiva pobjeda.

Tradicionalna konferencija za novinare pred kraj godine poznata je po tome što zna trajati tri i više sati.

Govoreći o prioritetima u budućnosti, Putin je nabrojao infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, visoku tehnologiju, povećanje produktivnosti rada i plaća.

“Političko okružje, kao i ono gospodarsko, mora biti kompetitivno. Težit ću tome da imamo uravnoteženi politički sustav”, rekao je.

Istaknuo je da zapadne sankcije zbog uloge Rusije u Ukrajini nisu jako utjecale na cijenu nafte, “ali ipak jesu”.

“Prevladali smo dva gospodarska šoka, oštar pad cijene energije i vanjska ograničenja ili tzv. sankcije”, naglasio je Putin.

“Naše gospodarstvo počelo se sve više oslanjati na domaću potražnju, što je ključno za ekonomiju”, dodao je. (HINA)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europarlamentarci o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas “objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju” pobornika komunizma, ali zato “svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi”.

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi.

“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica.

“Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam”, dodala je.

Poručila je da “ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest”.

“Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama”, zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa”.

“Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”.

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih ponovo moramo gledati”.

“Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (…) Od riječi do djela je kratak put”, kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”.

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

(Hina/Kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari