Pratite nas

Hrvatska

Njemačke tvrtke otimaju se za hrvatske radnike

Objavljeno

na

Brojni hrvatski građevinari danas rade u Njemačkoj. Većinom uspješno. Ali, ima i loših iskustava.

Mnogi su građevinari odlučili zarađivati kruh u Njemačkoj. Hrvatski građevinski radnici na cijeni su i njemačke se tvrtke za njih otimaju. No priča ima i drugu stranu: neke hrvatske tvrtke ne plaćaju svoje radnike.

Od svibnja 2013. godine u Zagrebu posluje tvrtka Mapego d.o.o, mala obiteljska tvrtka koja je ubrzo nakon osnutka otvorila podružnicu u Njemačkoj, što je bio i smisao pokretanja posla. Na pitanje zašto Njemačka, Damir Jakšić odgovara:

„Njemačka zbog toga što je zemlja o kojoj smo se toliko naslušali i u koju su otišli mnogi u potrazi za boljim životom. I mi smo tako došli na ideju da ako bismo igdje organizirali biznis, to bi bila Njemačka, priča mladi poduzetnik Damir Jakšić i pojašnjava kako je u Hrvatskoj situacija u građevinskom sektoru teška jer je gradnja stala, a ono što se gradi preuzele su velike tvrtke koje diktiraju cijene. S obzirom na veliku nelikvidnost, dovoljan je jedan “ozbiljan” problem i tvrtke odlaze u stečaj“, kaže Damir Jakšić, piše Deutsche Welle.

On i njegov budući šogor Goran Perović otvorili su njemačku podružnicu u lipnju 2013. godine. Od početka su na prvom gradilištu imali šest zaposlenih. No da bi taj posao u Njemačkoj dobili morali su imati tri osobe zaposlene u Hrvatskoj i vanjske suradnike jer prema zakonu tvrtka mora dio prihoda ostvarivati u Hrvatskoj, pojašnjava Damir.

Plaće radnika su, kada je riječ o satnici u Hrvatskoj 3 ili 4 eura po satu, dok je to u ovoj tvrtki u Njemačkoj 11 eura za majstora fasadera, a predvodnik koji vodi ekipu dobiva 13,95 eura po satu. Radnici dobivaju i novac za godišnji odmor jer tako nalažu njemački zakoni, pojašnjava Jakšić, koji je za sada zadovoljan poslovanjem te ističe kako brojne inspekcije koje su posjećivale njihova gradilišta nisu imale zamjerki. Na pitanje je li u Njemačkoj baš sve tako “savršeno” Damir Jakšić kaže kako za sada jedino imaju problem s povratom poreza koji je odavno trebao stići, no još nije stigao čemu se kaže čudi i njegova porezna savjetnica u Njemačkoj.

Neki dođu zaraditi i odmagliti

Damir Jakšić kaže kako su propisi u Njemačkoj jasni. „Ako bismo propustili platiti bilo kakvo davanje za radnika ili ne bismo podmirili bilo kakve obveze kao poslodavac tj. tvrtka ‘Arbeitsamt’ (Ured za zapošljavanje) nam odmah obustavlja izdavanje dozvola za rad za novo gradilište”, kaže Damir Jakšić. O iskustvima u proteklih otprilike godinu dana kaže kako su se nagledali svega. Kaže da ima tvrtki koje rade kratkoročno, i „miču se“ nakon pet mjeseci, a ima tvrtki koje rade godinama i desetljećima. Ima i onih koji ne plaćaju radnike pa se vrate ili pobjegnu, kaže Jakšić i žali se kako poštene tvrtke to koči jer ih ponekad potencijalni partneri gledaju kroz tu prizmu.

“Ne poslujemo s tvrtkama iz jugoistočne Europe”

Kod jednog dobro odrađenog gradilišta imali smo upit od ozbiljne njemačke tvrtke koja ima 15.000 zaposlenih, ali je generalni direktor, kada je čuo da smo iz Hrvatske, rekao da nemaju namjeru poslovati s tvrtkama koje dolaze iz jugoistočne Europe. Ima poslovnih ljudi, ali i onih koji su došli na brzinu zaraditi i „odmagliti“. Nama je tendencija da se raširimo i voljeli bismo ostvariti pravo na rad u sljedećih pet ili deset godina, pogotovo ako se ukine zabrana zapošljavanja hrvatskih radnika.

Hrvatski građevinari profitirali od ulaska u EU

Na pitanje je li problem naći radnike za rad u Njemačkoj ili je „navala“, Damir Jakšić kaže kako nije jednostavno naći kvalitetnog radnika jer su neki imali negativna iskustva, pa su sada oprezniji. Trenutačno aktivno gradilište ove tvrtke je srednja škola u Offenburgu na kojoj traje renoviranje. A čitav niz aktivnih gradilišta u Njemačkoj ima hrvatska građevinska tvrtka Radnik koja zapošljava 500 radnika, na njemačkom tržištu je već 45 godina sa sjedištem u Oberhausenu. U Njemačkoj zapošljavaju 80 do sto radnika po godini. Željko Barišić, direktor ove tvrtke sa sjedištem u Križevcima (osnovana prije 65 godina) kaže kako su hrvatske tvrtke od ulaska Hrvatske u EU zasigurno profitirale i kako je danas puno lakše raditi. “Konkretno samo zbog činjenice da radnicima više nisu potrebne radne vize štedi se vrijeme i novac”, kaže Barišić.

U Njemačku idu samo najbolji

„Od 1. srpnja 2013. više ne trebaju ulazne i radne vize i radnici nakon dvije godine rada u Njemačkoj ne moraju pauzirati dvije godine, već samo dva mjeseca. Ranije smo za svakog radnika morali platiti vizu, a sada im treba samo radna dozvola. Danas ne gubimo vrijeme na promjene viza kada se ide s gradilišta na gradilište“, kaže Barišić.

Na pitanje kako vrše selekciju radnika koji će raditi u Njemačkoj, odgovara da najiskusniji dolaze u Njemačku. Selekcija se vrši na gradilištima u Hrvatskoj i tek nakon što je radnik dokazao svoju stručnost, stječe pravo da može biti raspoređen na gradilišta u Njemačkoj. Tako plaća s hrvatskih oko 800 do 1.100 eura raste na 2. 200 do 2.400 eura plus novac za godišnji odmor. Riječ je o bruto iznosima, a uz to ide osiguran smještaj i put na posao, priča Željko Barišić.

Radnici iz Hrvatske na cijeni u Njemačkoj

“Problematika s kojom se susrećemo jest da nam njemačke tvrtke sada “otimaju” kvalitetne radnike i privlače ih sebi u njemačke tvrtke. Evo baš smo sada morali prepustiti poslovođu, tri ili četiri tesara, kaže Željko Barišić. Na pitanje kakva je situacija s hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu, Barišić odgovara da je ona sada od 2009. godine na najlošijoj razini jer je kriza koja je posljednjih nekoliko godina zahvatila zemlje u okruženju rezultirala time da su se svi željeli okušati na njemačkom tržištu, a njihovim dolaskom pale su cijene. Tvrtke koje konkuriraju Radniku nude ugovore koji su jeftiniji od 15 do 30 posto.

Na spomen prijevara i neplaćanja radnika od hrvatskih tvrtki u Njemačkoj direktor tvrtke Radnik Željko Barišić kaže: “Ima vrlo uspješnih tvrtki, ali nažalost čujem da ima i naših (hrvatskih) tvrtki u Njemačkoj koje nisu upoznate koje su obveze i koje sve posljedice mogu imati, a doživi se i da ljudi kod tih tvrtki ne budu plaćeni. Mislim da bi tu naše Ministarstvo trebalo rigoroznije gledati, ali vjerojatno su njihove mogućnosti ograničene”, kaže Barišić i naglašava da bi plaćanje minimalne satnice moralo biti obveza. Očito u poslovanju između dviju država mnogi pronalaze manevarski prostor za nelegalne radnje.

Na Njemačku mnogi gledaju kao na “obećanu zemlju”, a na to Željko Barišić poručuje kako to jest tako, ali da ne treba zaboraviti da je Njemačka zakonski dobro regulirana zemlja. Za svakoga tko je spreman platiti obveze zasigurno je zemlja u kojoj ima mogućnosti i svatko bi se trebao okušati na ovome tržištu, poručuje Željko Barišić, direktor tvrtke Radnik.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vladi predstavljeni rezultati rada Radne skupine predsjednice Republike za razvoj identiteta i brenda RH

Objavljeno

na

Objavio

Članovi Radne skupine Predsjednice Republike za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske, na čelu s predsjednicom Radne skupine, profesoricom Dubravkom Sinčić Ćorić, predstavili su u četvrtak u Banskim dvorima članovima Vlade rezultate svojega šestomjesečnog rada, čija je zadaća bila pridonijeti uspostavi platforme za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske.

„Razlog osnivanja ove Radne skupine ponajprije je bio inicirati okupljanje svih relevantnih dionika koji su zainteresirani pridonijeti boljem iskorištavanju talenta i nužnim promjenama u cilju modernizacije države i društva, kao i u definiranju slike pa time i budućeg položaja Hrvatske u međunarodnom okruženju“, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kiarović, izrazivši zadovoljstvo što je Vlada prepoznala ovu inicijativu i dala svoj doprinos ne samo domaćinstvom današnjeg sastanka nego i radom nekoliko predstavnika koji su bili aktivni članovi Radne skupine, navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednice RH.

Predsjednica je dodala kako je zadatak Radne skupine bio sistematizirati odrednice i definirati područja za pozicioniranje Hrvatske te utvrditi sadržaj i arhitekturu brenda Hrvatske, a posebno je zahvalila predsjednici i svim članovima Radne skupine na predanom volonterskom radu.

Uvjerena sam kako će smjernice koje će nam danas biti prezentirane postati podloga buduće kampanje o identitetu Hrvatske, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je predsjednici na inicijativi i pohvalio je napor koji je Radna skupina do sada uložila u ovaj hvalevrijedan projekt, kojemu je cilj povećati prepoznatljivost Hrvatske u svijetu. To je osobito važno za jačanje hrvatskog izvoza i atraktivnosti Hrvatske u svakom pogledu, što podrazumijeva bolje usklađivanje javne komunikacije svih resora i svih društvenih dionika prema različitim inozemnim ciljnim skupinama, zbog čega su na sastanku sudjelovali brojni ministri, navodi se u priopćenju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Nizozemska izručila Hrvatskoj osuđenog ratnog zločinca iz Široke Kule

Objavljeno

na

Objavio

Policijski službenici Ravnateljstva policije predali su u srijedu u zatvoru Zagrebu nizozemskog državljanina Milorada Baraća (53) koji je izručen Hrvatskoj iz Nizozemske zbog ratnog zločina na području Gospića 1991., za što je presudom gospićkog Županijskog suda osuđen na 15 godina zatvora.

Barać, za kojeg je policija priopćila samo incijale, predan je Hrvatskoj iz Amsterdama temeljem raspisanog Europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Predaja u srijedu u 14.45 sati protekla je bez sigurnosnih incidenata, doznaje se u MUP-U.

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim što je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili. Barać je pritom pucao po civilima, pri čemu je ubijeno osam civla, od toga sedam žena.

Zbog počinjenog ratnog zočina gospićki sud je Baraća, zajedno s Dušanom Uzelcem, Draganom Uzelcem i Dane Serdarom, osudio na 15 godina zatvora, dok su Nikola Zagorac, Miroslav Serdar i Dragan Vunjak osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Rješenjem Županijskog suda u Gospiću od 13. veljače 2004. dopuštena je obnova postupka u dijelu koji se odnosio na optuženog Danu Serdara. Presudom gospićkog Županijskog suda ranija presuda stavljena je izvan snage te je Serdar oslobođen optužbe.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari