Pratite nas

Hrvatska

Njemačke tvrtke otimaju se za hrvatske radnike

Objavljeno

na

Brojni hrvatski građevinari danas rade u Njemačkoj. Većinom uspješno. Ali, ima i loših iskustava.

Mnogi su građevinari odlučili zarađivati kruh u Njemačkoj. Hrvatski građevinski radnici na cijeni su i njemačke se tvrtke za njih otimaju. No priča ima i drugu stranu: neke hrvatske tvrtke ne plaćaju svoje radnike.

Od svibnja 2013. godine u Zagrebu posluje tvrtka Mapego d.o.o, mala obiteljska tvrtka koja je ubrzo nakon osnutka otvorila podružnicu u Njemačkoj, što je bio i smisao pokretanja posla. Na pitanje zašto Njemačka, Damir Jakšić odgovara:

„Njemačka zbog toga što je zemlja o kojoj smo se toliko naslušali i u koju su otišli mnogi u potrazi za boljim životom. I mi smo tako došli na ideju da ako bismo igdje organizirali biznis, to bi bila Njemačka, priča mladi poduzetnik Damir Jakšić i pojašnjava kako je u Hrvatskoj situacija u građevinskom sektoru teška jer je gradnja stala, a ono što se gradi preuzele su velike tvrtke koje diktiraju cijene. S obzirom na veliku nelikvidnost, dovoljan je jedan “ozbiljan” problem i tvrtke odlaze u stečaj“, kaže Damir Jakšić, piše Deutsche Welle.

On i njegov budući šogor Goran Perović otvorili su njemačku podružnicu u lipnju 2013. godine. Od početka su na prvom gradilištu imali šest zaposlenih. No da bi taj posao u Njemačkoj dobili morali su imati tri osobe zaposlene u Hrvatskoj i vanjske suradnike jer prema zakonu tvrtka mora dio prihoda ostvarivati u Hrvatskoj, pojašnjava Damir.

Plaće radnika su, kada je riječ o satnici u Hrvatskoj 3 ili 4 eura po satu, dok je to u ovoj tvrtki u Njemačkoj 11 eura za majstora fasadera, a predvodnik koji vodi ekipu dobiva 13,95 eura po satu. Radnici dobivaju i novac za godišnji odmor jer tako nalažu njemački zakoni, pojašnjava Jakšić, koji je za sada zadovoljan poslovanjem te ističe kako brojne inspekcije koje su posjećivale njihova gradilišta nisu imale zamjerki. Na pitanje je li u Njemačkoj baš sve tako “savršeno” Damir Jakšić kaže kako za sada jedino imaju problem s povratom poreza koji je odavno trebao stići, no još nije stigao čemu se kaže čudi i njegova porezna savjetnica u Njemačkoj.

Neki dođu zaraditi i odmagliti

Damir Jakšić kaže kako su propisi u Njemačkoj jasni. „Ako bismo propustili platiti bilo kakvo davanje za radnika ili ne bismo podmirili bilo kakve obveze kao poslodavac tj. tvrtka ‘Arbeitsamt’ (Ured za zapošljavanje) nam odmah obustavlja izdavanje dozvola za rad za novo gradilište”, kaže Damir Jakšić. O iskustvima u proteklih otprilike godinu dana kaže kako su se nagledali svega. Kaže da ima tvrtki koje rade kratkoročno, i „miču se“ nakon pet mjeseci, a ima tvrtki koje rade godinama i desetljećima. Ima i onih koji ne plaćaju radnike pa se vrate ili pobjegnu, kaže Jakšić i žali se kako poštene tvrtke to koči jer ih ponekad potencijalni partneri gledaju kroz tu prizmu.

“Ne poslujemo s tvrtkama iz jugoistočne Europe”

Kod jednog dobro odrađenog gradilišta imali smo upit od ozbiljne njemačke tvrtke koja ima 15.000 zaposlenih, ali je generalni direktor, kada je čuo da smo iz Hrvatske, rekao da nemaju namjeru poslovati s tvrtkama koje dolaze iz jugoistočne Europe. Ima poslovnih ljudi, ali i onih koji su došli na brzinu zaraditi i „odmagliti“. Nama je tendencija da se raširimo i voljeli bismo ostvariti pravo na rad u sljedećih pet ili deset godina, pogotovo ako se ukine zabrana zapošljavanja hrvatskih radnika.

Hrvatski građevinari profitirali od ulaska u EU

Na pitanje je li problem naći radnike za rad u Njemačkoj ili je „navala“, Damir Jakšić kaže kako nije jednostavno naći kvalitetnog radnika jer su neki imali negativna iskustva, pa su sada oprezniji. Trenutačno aktivno gradilište ove tvrtke je srednja škola u Offenburgu na kojoj traje renoviranje. A čitav niz aktivnih gradilišta u Njemačkoj ima hrvatska građevinska tvrtka Radnik koja zapošljava 500 radnika, na njemačkom tržištu je već 45 godina sa sjedištem u Oberhausenu. U Njemačkoj zapošljavaju 80 do sto radnika po godini. Željko Barišić, direktor ove tvrtke sa sjedištem u Križevcima (osnovana prije 65 godina) kaže kako su hrvatske tvrtke od ulaska Hrvatske u EU zasigurno profitirale i kako je danas puno lakše raditi. “Konkretno samo zbog činjenice da radnicima više nisu potrebne radne vize štedi se vrijeme i novac”, kaže Barišić.

U Njemačku idu samo najbolji

„Od 1. srpnja 2013. više ne trebaju ulazne i radne vize i radnici nakon dvije godine rada u Njemačkoj ne moraju pauzirati dvije godine, već samo dva mjeseca. Ranije smo za svakog radnika morali platiti vizu, a sada im treba samo radna dozvola. Danas ne gubimo vrijeme na promjene viza kada se ide s gradilišta na gradilište“, kaže Barišić.

Na pitanje kako vrše selekciju radnika koji će raditi u Njemačkoj, odgovara da najiskusniji dolaze u Njemačku. Selekcija se vrši na gradilištima u Hrvatskoj i tek nakon što je radnik dokazao svoju stručnost, stječe pravo da može biti raspoređen na gradilišta u Njemačkoj. Tako plaća s hrvatskih oko 800 do 1.100 eura raste na 2. 200 do 2.400 eura plus novac za godišnji odmor. Riječ je o bruto iznosima, a uz to ide osiguran smještaj i put na posao, priča Željko Barišić.

Radnici iz Hrvatske na cijeni u Njemačkoj

“Problematika s kojom se susrećemo jest da nam njemačke tvrtke sada “otimaju” kvalitetne radnike i privlače ih sebi u njemačke tvrtke. Evo baš smo sada morali prepustiti poslovođu, tri ili četiri tesara, kaže Željko Barišić. Na pitanje kakva je situacija s hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu, Barišić odgovara da je ona sada od 2009. godine na najlošijoj razini jer je kriza koja je posljednjih nekoliko godina zahvatila zemlje u okruženju rezultirala time da su se svi željeli okušati na njemačkom tržištu, a njihovim dolaskom pale su cijene. Tvrtke koje konkuriraju Radniku nude ugovore koji su jeftiniji od 15 do 30 posto.

Na spomen prijevara i neplaćanja radnika od hrvatskih tvrtki u Njemačkoj direktor tvrtke Radnik Željko Barišić kaže: “Ima vrlo uspješnih tvrtki, ali nažalost čujem da ima i naših (hrvatskih) tvrtki u Njemačkoj koje nisu upoznate koje su obveze i koje sve posljedice mogu imati, a doživi se i da ljudi kod tih tvrtki ne budu plaćeni. Mislim da bi tu naše Ministarstvo trebalo rigoroznije gledati, ali vjerojatno su njihove mogućnosti ograničene”, kaže Barišić i naglašava da bi plaćanje minimalne satnice moralo biti obveza. Očito u poslovanju između dviju država mnogi pronalaze manevarski prostor za nelegalne radnje.

Na Njemačku mnogi gledaju kao na “obećanu zemlju”, a na to Željko Barišić poručuje kako to jest tako, ali da ne treba zaboraviti da je Njemačka zakonski dobro regulirana zemlja. Za svakoga tko je spreman platiti obveze zasigurno je zemlja u kojoj ima mogućnosti i svatko bi se trebao okušati na ovome tržištu, poručuje Željko Barišić, direktor tvrtke Radnik.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Stav vlade o Marakeškom dokumentu nije se promijenio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljka nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, da se stav Vlade o Marakeškom dokumentu, nije promijenio, te da ne zna zašto je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović promijenila stajalište, a naglasio je kako Hrvatska vodi politiku vrlo striktnog čuvanja hrvatske granice i sprječavanja nezakonitih migracija.

Plenković je kazao da na sjednici, održanoj u središnjici HDZ-a, u temeljitoj i sadržajnoj raspravi o Marakeškom dokumentu niti jedan sudionik nije imao nikakvih primjedbi na tekst, kao i da Vlada niti u jednom trenutku nije promijenila stav o tom dokumentu.

“Zašto ga je netko drugi promijenio, primjerice predsjednica, to ona mora objasniti javnosti”, kazao je Plenković novinarima, ne želeći tumačiti politiku predsjednice Republike.

Najavio je da će se čuti s predsjednicom Grabar-Kitarović kada bude stigao, da ima još vremena do skupa koji će se održati u prosincu, a da će o tome tko će ići u Marakeš, odrediti Vlada.

Plenković: Hrvatska vodi politiku vrlo striktnog čuvanja hrvatske granice i sprečavanja nezakonitih migracija

Ponovno je naglasio da se Marakeški dokument odnosi na zakonite migracije, nije pravno obvezujući, nema karakter međunarodnog ugovora, ne potpisuje se i ne podliježe ratifikaciji, te da svaka država zadržava puni suverenitet da formira svoju migracijsku politiku.

“Hrvatska pritom vodi politiku vrlo striktnog čuvanja hrvatske granice i sprečavanja nezakonitih migracija”, istaknuo je Plenković.

Pritom je podsjetio da je 2016. godine na skupštini UN-a na kojoj su bili tadašnji ministra vanjskih poslova Miro Kovač i predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović usvojena Njujorška deklaracija kao okvir za globalni odgovor o problemu migracija, nakon čega se pristupilo izradi Marakeškog dokumenta.

“Nitko od svih aktera koji su uključeni u taj proces a koji traje skoro 18 mjeseci nije signalizirao bilo kakav problema kada je riječ o sadržaju dokumenta”, rekao je premijer Plenković. Dodao je kako je jedina zemlja koja je u vrijeme dok se pregovaralo o Marakeškom dokumentu izrazila rezerve, bila Mađarska.

“Sve druge zemlje koje sada naknadno signaliziraju da im je nešto problem to rade po meni iz unutarpolitičkih razloga, pritisaka koalicijskih partnera ili pritisaka javnosti ili straha kako takve teme mogu utjecati na njihov rejting”, procijenio je predsjednik Vlade RH.

“Mi smo pokazali kao Vlada da ne podilazimo bilo kakvim pritiscima pa niti ovakvima; protivimo se sijanju straha, panici, histeriji, drami, jer ništa od toga kada je riječ o ovom aktu nije na stvari”, naglasio je Plenković.

Na novinarski upit je li ga ministar financija Zdravko Marić uvjerio da ne odlazi iz Vlade, premijer Plenković je odgovorio potvrdno, kazavši da je o tome razgovarao s Marićem i da mu je on kazao kako nema nikakve veze s informacijom koja se pojavila u medijima da odlazi u Adris.

Komentirao je i informaciju o tome da bivši SDP-ovac Mario Habek prelazi u Klub HNS-a, vladajuće većine.

“To je njegova odluka. Što se tiče odluka pojedinih zastupnika to su odluke koje donose neki ljudi u svoje ime, donose političku procjenu, pretpostavljam da nisu zadovoljni sa stanjem stranke čiji su članovi bili i iz koje su očito izašli. To su odluke koje nemaju baš nikakve veze sa HDZ-om, a ako žele podržati smjer rada Vlade nama je to drago”, kazao je Plenković.

Naglasio je i kako nema nikakve promjene u politici HDZ-a i smjeru Vlade RH.

Na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a bilo je riječi i o prošlim i budućim aktivnostima Vlade, poreznoj reformi, rebalansu proračuna, mirovinskoj reformi, izvješću o Europskom vijeću.

(Hina)

Hitrec: U marokanskom gradu sedam svetaca bit će podignuta hrvatska ruka za deklaraciju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Hrvatska vojska treba obrazovanog časnika 21. stoljeća

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov sa suradnicima primili su u ponedjeljak, 12. studenoga 2018., u radni posjet rektore Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, Damira Borasa i Dragana Ljutića. Ovo je prvi posjet rektora sveučilišta Ministarstvu obrane RH.

Tijekom sastanka ministar Krstičević i načelnik GS OS RH general Šundov te rektori Boras i Ljutić razgovarali su o suradnji u području izobrazbe istaknuvši izvrsnu suradnju MORH-a i zagrebačkog i splitskog Sveučilišta, priopćio je MORH

Za potrebe Hrvatske kopnene vojske u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu od 2014. godine razvijeni su preddiplomski sveučilišni studiji Vojno vođenje i upravljanje i Vojno inženjerstvo, a od ove godine uspostavljen je novi integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo u suradnji sa Sveučilištem u Splitu za potrebe Hrvatske ratne mornarice. Za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva razvijen je sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Aeronautika – smjer vojni pilot.

Značajna novost u razvoju vojnog obrazovanja jest uspostava programa razmjene Erasmus i Emilyo, kojim su kadeti dobili mogućnost studija na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji i na Royal Military Academy u Belgiji te u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Poljskoj.

U uvodnom obraćanju ministar Krstičević je istaknuo kako je Hrvatska vojska već na samom svom početku prepoznala potrebu i važnost stručnih znanja i vještina, kao i nužnost provedbe sustavnog obrazovnog procesa kako bi stvorila najspremnije i najsposobnije vojnike, dočasnike i časnika. “Kako bi bili u mogućnosti adekvatno odgovoriti svim potencijalnim prijetnjama, nužno je prije svega imati stručan i obrazovan kadar s obzirom na to da je čovjek temelj i središte svakog jakog i učinkovitog sustava”, rekao je ministar Krstičević poručivši: “Hrvatska vojska treba obrazovanog časnika 21. stoljeća”.

Čestitavši rektoru Borasu na 350. obljetnici Sveučilišta u Zagrebu ministar Krstičević je podsjetio na suradnju Hrvatskog vojnog učilišta s akademskom zajednicom koja potječe od Domovinskog rata: “Povezivanje Hrvatskog vojnog učilišta sa sveučilišnom zajednicom dio je transformacije sustava vojnog školovanja te je iznimno važan za daljnji razvoj obrazovanja, kako za potrebe Hrvatske vojske, tako i cjelokupnog sustava domovinske sigurnosti”.

Suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Splitu pohvalio je načelnik GS OS RH general Šundov rekavši kako mladi kadeti imaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja u suradnji sa sveučilištima: “Uvjeren sam da će se ova uspješna suradnja sveučilišta i MORH-a i Oružanih snaga ispuniti naša očekivanja i proširiti i na druge oblike suradnje”.

Tom prigodom zapovjednik Hrvatskog vojnog učilištaa general-bojnik Mate Pađen prezentirao je buduće planove i razvoj Hrvatskog vojnog učilišta. “Daljnjim razvojem Hrvatskog vojnog učilišta omogućit će se daljnja uspostava integriranog modela civilno-vojnog obrazovanja, razvoj interdisciplinarnog polja vojnih znanosti, suradnju znanstvenika i znanstvenih institucija iz više različitih znanstvenih područja, polja i grana te atraktivnost i  konkurentnost vojnih studija u nacionalnom i međunarodnom sustavu obrane”, pojasnio je general Pađen.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras još jednom je potvrdio izvrsnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog vojnog učilišta istaknuvši kako je Sveučilište otvoreno za daljnje oblike suradnje. “Hrvatska vojska nositelj je hrvatskog identiteta, a Sveučilišta u Zagrebu i Splitu koja su sinonim za izvrsnost i kvalitetu pružit će punu podršku Hrvatskom vojnom učilištu na putu do transformacije”, rekao je rektor Boras.

O suradnji HVU-a i Sveučilišta u Splitu kroz studijski program Vojno pomorstvo koji je započeo ove akademske godine 2018./19. govorio je rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić poručivši: “Hrvatsko vojno učilište i Sveučilište u Splitu učinit će sve što je u njihovoj moći kako bi polaznici dobili najbolja znanja i vještine te kako bi bili na ponos našoj Hrvatskoj.”

Foto: MORH / J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari