Pratite nas

Hrvatska

Njemačke tvrtke otimaju se za hrvatske radnike

Objavljeno

na

Brojni hrvatski građevinari danas rade u Njemačkoj. Većinom uspješno. Ali, ima i loših iskustava.

Mnogi su građevinari odlučili zarađivati kruh u Njemačkoj. Hrvatski građevinski radnici na cijeni su i njemačke se tvrtke za njih otimaju. No priča ima i drugu stranu: neke hrvatske tvrtke ne plaćaju svoje radnike.

Od svibnja 2013. godine u Zagrebu posluje tvrtka Mapego d.o.o, mala obiteljska tvrtka koja je ubrzo nakon osnutka otvorila podružnicu u Njemačkoj, što je bio i smisao pokretanja posla. Na pitanje zašto Njemačka, Damir Jakšić odgovara:

„Njemačka zbog toga što je zemlja o kojoj smo se toliko naslušali i u koju su otišli mnogi u potrazi za boljim životom. I mi smo tako došli na ideju da ako bismo igdje organizirali biznis, to bi bila Njemačka, priča mladi poduzetnik Damir Jakšić i pojašnjava kako je u Hrvatskoj situacija u građevinskom sektoru teška jer je gradnja stala, a ono što se gradi preuzele su velike tvrtke koje diktiraju cijene. S obzirom na veliku nelikvidnost, dovoljan je jedan “ozbiljan” problem i tvrtke odlaze u stečaj“, kaže Damir Jakšić, piše Deutsche Welle.

On i njegov budući šogor Goran Perović otvorili su njemačku podružnicu u lipnju 2013. godine. Od početka su na prvom gradilištu imali šest zaposlenih. No da bi taj posao u Njemačkoj dobili morali su imati tri osobe zaposlene u Hrvatskoj i vanjske suradnike jer prema zakonu tvrtka mora dio prihoda ostvarivati u Hrvatskoj, pojašnjava Damir.

Plaće radnika su, kada je riječ o satnici u Hrvatskoj 3 ili 4 eura po satu, dok je to u ovoj tvrtki u Njemačkoj 11 eura za majstora fasadera, a predvodnik koji vodi ekipu dobiva 13,95 eura po satu. Radnici dobivaju i novac za godišnji odmor jer tako nalažu njemački zakoni, pojašnjava Jakšić, koji je za sada zadovoljan poslovanjem te ističe kako brojne inspekcije koje su posjećivale njihova gradilišta nisu imale zamjerki. Na pitanje je li u Njemačkoj baš sve tako “savršeno” Damir Jakšić kaže kako za sada jedino imaju problem s povratom poreza koji je odavno trebao stići, no još nije stigao čemu se kaže čudi i njegova porezna savjetnica u Njemačkoj.

Neki dođu zaraditi i odmagliti

Damir Jakšić kaže kako su propisi u Njemačkoj jasni. „Ako bismo propustili platiti bilo kakvo davanje za radnika ili ne bismo podmirili bilo kakve obveze kao poslodavac tj. tvrtka ‘Arbeitsamt’ (Ured za zapošljavanje) nam odmah obustavlja izdavanje dozvola za rad za novo gradilište”, kaže Damir Jakšić. O iskustvima u proteklih otprilike godinu dana kaže kako su se nagledali svega. Kaže da ima tvrtki koje rade kratkoročno, i „miču se“ nakon pet mjeseci, a ima tvrtki koje rade godinama i desetljećima. Ima i onih koji ne plaćaju radnike pa se vrate ili pobjegnu, kaže Jakšić i žali se kako poštene tvrtke to koči jer ih ponekad potencijalni partneri gledaju kroz tu prizmu.

“Ne poslujemo s tvrtkama iz jugoistočne Europe”

Kod jednog dobro odrađenog gradilišta imali smo upit od ozbiljne njemačke tvrtke koja ima 15.000 zaposlenih, ali je generalni direktor, kada je čuo da smo iz Hrvatske, rekao da nemaju namjeru poslovati s tvrtkama koje dolaze iz jugoistočne Europe. Ima poslovnih ljudi, ali i onih koji su došli na brzinu zaraditi i „odmagliti“. Nama je tendencija da se raširimo i voljeli bismo ostvariti pravo na rad u sljedećih pet ili deset godina, pogotovo ako se ukine zabrana zapošljavanja hrvatskih radnika.

Hrvatski građevinari profitirali od ulaska u EU

Na pitanje je li problem naći radnike za rad u Njemačkoj ili je „navala“, Damir Jakšić kaže kako nije jednostavno naći kvalitetnog radnika jer su neki imali negativna iskustva, pa su sada oprezniji. Trenutačno aktivno gradilište ove tvrtke je srednja škola u Offenburgu na kojoj traje renoviranje. A čitav niz aktivnih gradilišta u Njemačkoj ima hrvatska građevinska tvrtka Radnik koja zapošljava 500 radnika, na njemačkom tržištu je već 45 godina sa sjedištem u Oberhausenu. U Njemačkoj zapošljavaju 80 do sto radnika po godini. Željko Barišić, direktor ove tvrtke sa sjedištem u Križevcima (osnovana prije 65 godina) kaže kako su hrvatske tvrtke od ulaska Hrvatske u EU zasigurno profitirale i kako je danas puno lakše raditi. “Konkretno samo zbog činjenice da radnicima više nisu potrebne radne vize štedi se vrijeme i novac”, kaže Barišić.

U Njemačku idu samo najbolji

„Od 1. srpnja 2013. više ne trebaju ulazne i radne vize i radnici nakon dvije godine rada u Njemačkoj ne moraju pauzirati dvije godine, već samo dva mjeseca. Ranije smo za svakog radnika morali platiti vizu, a sada im treba samo radna dozvola. Danas ne gubimo vrijeme na promjene viza kada se ide s gradilišta na gradilište“, kaže Barišić.

Na pitanje kako vrše selekciju radnika koji će raditi u Njemačkoj, odgovara da najiskusniji dolaze u Njemačku. Selekcija se vrši na gradilištima u Hrvatskoj i tek nakon što je radnik dokazao svoju stručnost, stječe pravo da može biti raspoređen na gradilišta u Njemačkoj. Tako plaća s hrvatskih oko 800 do 1.100 eura raste na 2. 200 do 2.400 eura plus novac za godišnji odmor. Riječ je o bruto iznosima, a uz to ide osiguran smještaj i put na posao, priča Željko Barišić.

Radnici iz Hrvatske na cijeni u Njemačkoj

“Problematika s kojom se susrećemo jest da nam njemačke tvrtke sada “otimaju” kvalitetne radnike i privlače ih sebi u njemačke tvrtke. Evo baš smo sada morali prepustiti poslovođu, tri ili četiri tesara, kaže Željko Barišić. Na pitanje kakva je situacija s hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu, Barišić odgovara da je ona sada od 2009. godine na najlošijoj razini jer je kriza koja je posljednjih nekoliko godina zahvatila zemlje u okruženju rezultirala time da su se svi željeli okušati na njemačkom tržištu, a njihovim dolaskom pale su cijene. Tvrtke koje konkuriraju Radniku nude ugovore koji su jeftiniji od 15 do 30 posto.

Na spomen prijevara i neplaćanja radnika od hrvatskih tvrtki u Njemačkoj direktor tvrtke Radnik Željko Barišić kaže: “Ima vrlo uspješnih tvrtki, ali nažalost čujem da ima i naših (hrvatskih) tvrtki u Njemačkoj koje nisu upoznate koje su obveze i koje sve posljedice mogu imati, a doživi se i da ljudi kod tih tvrtki ne budu plaćeni. Mislim da bi tu naše Ministarstvo trebalo rigoroznije gledati, ali vjerojatno su njihove mogućnosti ograničene”, kaže Barišić i naglašava da bi plaćanje minimalne satnice moralo biti obveza. Očito u poslovanju između dviju država mnogi pronalaze manevarski prostor za nelegalne radnje.

Na Njemačku mnogi gledaju kao na “obećanu zemlju”, a na to Željko Barišić poručuje kako to jest tako, ali da ne treba zaboraviti da je Njemačka zakonski dobro regulirana zemlja. Za svakoga tko je spreman platiti obveze zasigurno je zemlja u kojoj ima mogućnosti i svatko bi se trebao okušati na ovome tržištu, poručuje Željko Barišić, direktor tvrtke Radnik.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Već dvije i pol godine činim sve da se smanje podjele i tenzije u hrvatskom društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u nedjelju da već dvije i pol godine čini sve da se smanje podjele i tenzije u hrvatskome društvu i ponovio da od gradonačelnika Vukovara Ivana Penave očekuje da obavlja svoje zadaće tako da smiruje tenzije.

Plenković je u nedjelju navečer, nakon otvaranja radionice “Digitalizacija javnih usluga” u Zagrebu, odgovorio na pitanja novinara o projektima za koje zagrebački gradonačelnik Milan Bandić traži potporu te o incidentima u Saboru između njega i zastupnika Mosta Nikole Grmoje i u Vukovaru.

Plenković je rekao da ne vidi nikakvu poveznicu između projekata za koje zagrebački gradonačelnik traži Vladinu potporu i izvanrednih izbora. Nema te dileme, rekao je, ocijenivši da je pitanje “uvjetovanja” potpore Kluba Milana Bandića vladajućima u Saboru nametnuta tema koja ne postoji.

Ova Vlada je uspostavila partnerstvo, dijalog, snažnu podršku županijama, gradovima i općinama; zakonskim reformama praktično su svi dobili više sredstava. Nekoliko jedinica su zbog razvijenosti možda dobile manje i njima se u proračunskom smislu rješava taj “manjak”, rekao je Plenković.

“Ne vidim poveznicu između pet projekata i izvanrednih izbora”

“Što se tiče ovih pet projekata, nisu to neke nove ideje, mi o tome razgovaramo. Imunološki je već dvije godine zajednički projekt Vlade i Grada Zagreba, bolnica Blato također, postoje zaključci Vlade.

Ideja tramvajske linije od grada do zračne luke također nije nova, ideja o novim tramvajima nije korisna samo za Zagreb, nego i za hrvatsko gospodarstvo. Što se tiče Zagreba na Savi, to je projekt na dulje staze, možemo i o tome razgovarati. Nisam ‘doživio’ da je pristup tih pet ideja vezan za dilemu izbori ili projekti,” rekao je Plenković.

“Ne vidim poveznicu između ovih projekata i izvanrednih izbora. Dosta je dalek put između toga,” rekao je.

To su, kazao je, normalne teme za ozbiljne razgovore između Vlade i gradonačelnika Zagreba. O tome vodi računa i gradski HDZ ,na čijem je čelu predsjednik Gradske skupštine, Vlada će podržati ono što je dobro za Zgareb, dodao je i napomenuo da se i prometni čvor na Rotoru radi u suradnji Grada i Vlade.

Neki žele na polarizirani način nametnuri teme odnosa Srbije i Hrvatske, Hrvata i spske manjine

Na pitanje o “izletavanju” u Saboru, Plenković je kazao da se to pitanje mora sagledati u širem kontekstu.

Postoje stranke koje žele kao ključne teme nametnuti teme odnosa izmedu Hrvatske i Srbije, odnosa između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj, i to na polariziran način, rekao je.

“Kada imate aktere koji bi blokirali pregovore Srbije o pristupanju na poglavlju koje se odnosi na pitanje statistike, ekonomske i monetarne unije, onda imate posla s ljudima koji se ne razumiju u temu, a istovremeno koriste temu ne bi li pojačali spiralu mržnje.

Još optužiti potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova za rad u interesu Srbije, predsjednika Vlade za sustavan rad u interesu Srbije, druge države, to su stvari protiv kojih se ne prelazi, to sam jasno artikulirao u Saboru,”  rekao je i pozvao novinare da to bolje kontekstualiziaju i naprave cijelu dinamiku uvreda tijekom Aktualnog prijepodneva prema Vladi.

Bio bi vrlo dug popis lažnih i neprimjerenih izjava prema njemu u dvije i pol godine, dok on, naglasio je, nikada ne poseže za tim.

Nema drugog puta do suživota; temelj je istina, odgovornost za ratne zločine, poštovanje simbola hrvatske države

Na pitanja o incidentima u Vukovaru i postupcima i izjavama gradonačelnika Ivana Penave,  Plenković je ponovio da je razgovarao snjim više puta  u nekoliko zadnjih mjeseci. “Razgovarao sam s njim. Razumio je poruke koje sam mu rekao i očekujem da u okviru svojih nadležnosti obavlja svoje zadaće tako da snižava tenzije,” rekao je premijer.

“Njegova zadaća je da kao gradonačelnik Vukovara bude gradonačelnik svih građana Vukovara. To je važno za razumjeti. Drugo, on je dobio potporu i srpske manjine kad je izabran za gradonačelnika. Isto je važno da niti jednim svojim potezom onaj koji je na vlasti ne pridonosi tenziji. Mi kao Vlada i kao država moramo ići naprijed na osnovu temeljnih postavki, a to su: istina, pronalaženje odgovornih za ratne zločine, poštovanje simbola hrvatske države – zastave, himne, grba – dakle, investicija u obrazovanje mladih ljudi koji iskazuju respekt prema državi čiji su državljani,” rekao je Plenković.

“Ja činim već dvije i pol godine sve da smanjimo podjele i tenzije u hrvatskom društvu. Preuzeo sam u tom procesu jako puno toga na svoja leđa – ogroman dio biračkog tijela to ne smatra dobrim. Svejedno to radim s punim uvjerenjem da je to dobro, i da nema drugog puta do suživota, dijaloga, obrazovanja, međusobnog uvažavanja. Ali procese koji se odnose na ratne ločine riješiti do kraja,” rekao je Plenković podsjetivši na to da je osumnjičen 59-godišnjak za zločine u Škabrnji.

(Hina)

 

Logoraši tvrde da su zbog Pupovca dobivali teške batine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Središnji dio obilježavanja 26. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Maslenica” počet će u ponedjeljak 21. siječnja ujutro budnicom ulicama Zadra i polaganjem vijenaca na spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, nakon čega će u mimohodu gradom proći postrojbe sudionice operacije s ratnim zastavama do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene Republike Srpske Krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Program obilježavanja počeo je proteklog vikenda Memorijalnim turnirom u sjedećoj odbojci u Sportskoj dvorani Višnjiku i turnirom u streljaštvu malokalibarskim pištoljem u Sportskoj dvorani Mocire, hodnjom predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage te memorijalni maraton “Da se ne zaboravi” Maslenica – Posedarje – Novigrad.

U ponedjeljak glavna svečanost počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, zatim polaganjem vijenaca kod glavnoga križa na Gradskome groblju te spomen-obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski, potom i kod spomen-obilježja svim poginulim braniteljima Zadarske županije.

Slijedi mimohod postrojba sudionica operacije s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske preko Obale kneza Branimira, gradskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom i dalje do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Najavljene su i promocije knjiga Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovnskog rata “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” i “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i posljednjeg dana, 13. veljače u Donjem Karinu.

U organizacijski odbor ovogodišnjeg obilježavanja “Maslenice” uključeni su Zadarska županija, ministarstva obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja, Sveučilište u Zadru, gradovi i općine Zadarske županije te udruge proistekle iz Domovinskog rata i braniteljske udruge Zadarske županije.

Oslobodilačka operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena je početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. Srpske Krajine, koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati.

Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno.

U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

MILIVOJ LOKAS: NIKAD ISPRIČANE PRIČE – VRO „MASLENICA“- 1993.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari