Pratite nas

Iz Svijeta

Njemački konzervativci distancirali se od Macronova prijedloga o Europi

Objavljeno

na

Čelnica njemačke konzervativne stranke CDU-a i nasljednica Angele Merkel iznijela je u subotu plan za Europu u kojemu se distancira od nedavnih prijedloga francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u vezi sa socijalnom, financijskom i vanjskom politikom EU-a.

“Naša Europa mora biti snažnija” u svijetu koji potkapaju protekcionizam i nacionalizmi”, napisala je Annegret Kramp-Karrenbauer u tekstu pod nazivom “Učiniti Europu ispravnom” koji je u subotu objavio Welt am Sonntag.

S približavanjem europskih izbora u svibnju “francuski predsjednik Emmanuel Macron je prije nekoliko dana pozvao europske građane da žurno djeluju. U pravu je”, ocijenila je predsjednica najveće njemačke stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja je u prosincu zamijenila Merkel na čelu stranke.

Anegret Kramp-Karrenbauer, poznata kao AKK, dijeli stajališta francuskog predsjednika o europskoj migracijskoj politici i nužnosti bolje zaštite granica te o planovima za donošenje zajedničke politike u pružanju azila.

“Da bismo se u Europi osjećali sigurni, trebaju nam sigurnije vanjske granice”, napisala je AKK, poduprijevši prijedlog o zajedničkoj graničnoj policiji.

No čelnica se distancirala u vezi s više drugih pitanja.

Tako je odbila francuski prijedlog o europskoj minimalnoj plaći i izrazila oprez prema Macronovu prijedlogu o kolektivizaciji dugova radi financiranja budućih projekata.

“Europski centralizam, europski etatizam, kolektivizacija dugova, europeizacija socijalnih sustava i minimalna plaća bili bi pogrješan put”, ocijenila je.

AKK je usto zatražila za Europu “zajedničkog stalnog predstavnika u Vijeću sigurnosti” UN-a, što Njemačka odavno traži dok Francuska želi zadržati svoje mjesto.

Macron pak predlaže osnivanje Europskog vijeća sigurnosti koje će pripremati “zajedničke odluke” EU-a na obrambenom polju.

Angela Merkel, koja je podnijela ostavku na dužnost predsjednice CDU-a, ali u načelu treba ostati kancelarka do 2021., zasad nije reagirala na Macronov govor objavljen 4. ožujka pod nazivom “Za europski preporod”.

(Hina)

 

Macron: Europski će izbori za nekoliko tjedana odrediti budućnost našeg kontinenta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mađarska policija na granici ispalila hice upozorenja migrantima

Objavljeno

na

Objavio

Službenik mađarskih snaga sigurnosti je rano u utorak ispalio tri hica upozorenja nakon što se 60 migranata pokušalo probiti kroz kontrolnu točku na granici sa Srbijom, objavila je policija.

Nitko nije ozlijeđen u incidentu, rekla je glasnogovornica Szilvia Szabo.

Policija je objavila kako je skupina pokušala ući u Europsku uniju na prijelazu Horgoš/Roszke oko 4,30 sati ujutro, zbog čega je policajac bio primoran pucati.

Taj je prijelaz bio poprište velikih nemira na vrhuncu europske migrantske krize 2015., kad se policija sukobila sa stotinama migranata koji su se pokušali probiti u EU.

Mađarski premijer Viktor Orban nakon toga je naredio izgradnju žičane ograde na granici, nakon čega su smanjeni ulasci u Mađarsku. Broj dolazaka migranata povećao se krajem prošle godine, a trenutno ih tjedno granicu ilegalno pokušava prijeći nekoliko stotina.

Veći dio skupine koji je to pokušao u utorak nije uspio, a četvorica koji su ušli u Mađarsku su na kraju zaustavljeni, objavila je policija. (Hina)

Božinović: Hrvatska je suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Zbogom Europo, Britanija u petak odlazi

Objavljeno

na

Objavio

Velika Britanija u petak će postati prva zemlja koja napušta Europsku uniju, nakon tri i pol godine mukotrpnog brakorazvodnog procesa

Neki će to proslaviti, drugi biti teška srca. Brexit, proces koji je izazvao duboke podjele u zemlji, od članova obitelji do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoeuropskom.

Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usuglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa. Unatoč svom trudu najsrčanijih euroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih.

Njegovom zvonjavom se brexit slaviti neće, ali će u Downing Streetu biti osvijetljeni sat koji odbrojavati vrijeme do razlaza. Vatreni zagovornik brexita, premijer Boris Johnson navečer će se obratiti naciji. On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti. Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o brexitu.

Johnson je na čelo vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije. Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament.

Zakon je kraljica Elizabeta II. potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma. Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala samo još jedna formalnost. Sporazum moraju potvrditi zastupnici u Europskom parlamentu koji će to učiniti u srijedu.

Simboličan datum

Datum odlaska, 31. siječnja, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti. Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje, do 31. prosinca, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske. Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa. ‘Moramo imati na umu da brexit nije gotov.

Zapravo Britanija ulazi u mnogo dulju fazu brexita’, kaže politički analitičar sa sveučilišta u Surreyju Simon Usherwood. Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je veleposlanika EU-a u Britaniji, Portugalca Joaoa Valea de Almeidu, koji je tu dužnost već obnašao u Sjedinjenim Državama. On preuzima posao 1. veljače.

Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja. Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom. Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.

Vitalni minumum

Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i financijskih usluga. ‘U jedanaest mjeseci je to jednostavno nemoguće’, tvrdi Fabian Zuleeg, glavni ekonomist European Policy Centra. “Najbolje što se može učiniti vrlo je bazični sporazum”.

Glavni europski pregovarač Michel Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino “vitalni minimum”. London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Državama. Predsjednik Donald Trump nedavno je u Londonu najavio ‘sjajan’ sporazum s Britanijom.

Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez unatoč američkom negodovanju. Američki državni tajnik Mike Pompeo dolazi u London 29. siječnja kako bi se sastao s Johnsonom, potvrdio'”posebne odnose’ i razgovarao o tome ‘kako ih produbiti nakon brexita’. (Hina)

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari