Njemački mediji: Bosna i Hercegovina je ‘disfunkcionalna’ država, svi žele otići iz zemlje
Ekonomska kriza zaoštrava političku krizu u Bosni i Hercegovini, piše bečki Standard i nastavlja: „To je jedan isprazan ritual na koji smo navikli: svakih nekoliko tjedana sedam šefova političkih stranaka iz BiH sastaju se negdje u Europi i sa predsjedavajućim Štefanom Fileom, komesarom EU za proširenje danima i noćima pokušavaju doći do kompromisa u vezi sa izmjenom ustava, piše Deutsche Welle.
No, i prije početka se zna da nitko zapravo ozbiljno i ne želi da dođe do rješenja. Jer, kompromisom se u BiH ništa ne dobija. Upravo suprotno: sistem je tako napravljen a svi političari brane svoje pozicije jer u protivnom će izgubiti. File, koji i nakon novih europskih izbora očigledno ponovo želi biti izabran za komesara za proširenje, pokušava svaki put naći riječi ohrabrenja. A narod u Bosni i Hercegovini samo odmahuje glavom u pogledu ovog političkog glumatanja. Bosanci i Hercegovci su u međuvremenu toliko navikli na ovo stanje tavorenja, ekonomsku krizu i duboko siromaštvo – što sve vodi još većem slabljenju samopouzdanja i apatiji.
Skoro svi žele otići iz zemlje
Za tu zemlju nitko nema rješenje u kojoj su na djelu stalne krize vlade na različitim nivoima i permanenta sporenja političkih elita iz Banja Luke, Sarajeva i Mostara. Reforme se godinama ne provode. Prema jednoj anketi 83 posto građana BiH, zemlju vide kao ‚disfunkcionalnu‘. Za barem neku nadu se pobrinula susjedna Srbija, koja, od kako je vicepremijer Aleksandar Vučić uzeo uzde u svoje ruke, ne radi samo na racionalnijim odnosima s Kosovom, već se bori da stane u kraj i organiziranom kriminalu. No, prije svega treba napomenuti da se Vučić distancirao od svoje nacionalističke politike, koja pak u BiH raste iz dana u dan. Dvije generacije mladih su nakon rata već prošle kroz podijeljeni školski sistem i postali još veći ‚nacionalisti‘. ‚Ovdje djeca uče o podjelama umjesto o ljepoti i zajedništvu‘, kaže Damir Miljević smijući se“, piše Standard. Ovaj ekonomski analitičar iz Banja Luke kaže u izjavi za Standard kako je „predstavnike međunarodne zajednice uvijek upozoravao na opasnost podijeljenog školstva i da su mladi stoga postali veći nacionalisti nego pripadnici njegove generacije.“
List napominje kako je zemlja finansijski na ivici. „‘Sve je više siromašnih, prodaja opada i skoro svako samo želi napustiti zemlju‘, upozorava Miljević“, prenosi Standard.
Potreba za drugačijom vanjskom politikom Njemačke
Današnji tisak na njemačkom jeziku prenosi i reakicje na govor njemačkog predsjednika, Joahima Gauka na Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Munhenu.
„Njemački predsjednik je impresivno povezao snagu realizma sa ozbiljnošću vanjske i sigurnosne politike, spojivši pri tome važne vrijednosti sa interesima. Prošla su vremena kada je Njemačka zbog nacističke prošlosti morala biti po strani, čekajući na razumijevanje svojih susjeda. Berlin se u vremenima krize u Europi, ponio veoma hrabro i u djelo proveo spasonosne mjere.
Ali, na vanjskopolitičkom planu, ispit zrelosti tek predstoji. Predsjednik Gauk ne zagovara prilično rasprostranjeno razmišljanje, prema kojem bi Nijemci raščišćavanje kaosa trebalo prepustiti drugima. Jer se u takvoj poziciji krije klasična dilema, koju je i sam opisao: Tko se upusti u posredovanje bit će kriv, a onaj tko to ne čini, također je kriv“, primjećuje Velt.
Tagesspigel takođe komentirajući Gaukov govor piše: „Predsjednik Njemačke u svom izlaganju nije oklijevao jasno da definira interese i opasnosti. Politika nemiješanja u unutrašnja pitanja zemalja sa nasilnim režimima, ne bi trebalo biti neprikosnovena. Posebno to ne smije biti slučaj ako je riječ o ratnim zločinima, genocidu i zločinima protiv čovječnosti. Njemačka ali i drugi moraju priskočiti u pomoć. To se očekuje i od šefice njemačke vlade. Time je predsjednik Gauk htio ukazati na potrebu drugačije intonacije njemačke vanjske politike i demaskirati floskule i izgovore“.
Dnevno.ba
Što vi mislite o ovoj temi?
