Pratite nas

Reagiranja

Njemački mediji o izborima u Hrvatskoj: ‘Lekcija za hrvatsku Vladu’

Objavljeno

na

“Lekcija za hrvatsku vladu!” – Tako u svom naslovu članka predsjedničke izbore u Hrvatskoj komentira Berliner Zeitung. Osvrćući se na rezultate prvog kruga izbora, prema kojima je aktualni predsjednik Ivo Josipović osvojio 38,46, a njegova protivnica iz redova HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović 37,22 posto glasova, Berliner Zeitung napominje da je to što Josipović u prvom krugu nije osvojio najmanje 50 posto glasova, čemu je težio, “lekcija za socijaldemokratsku vladu koja ne uspijeva svladati tešku gospodarsku krizu u zemlji. Iako se Josipović trudio da predsjedničku funkciju vrši nadstranački, birači ga smatraju bliskim vladi. Njegova protukandidatkinja Grabar-Kitarović nije dovoljno politički profilirana te je u svojim predizbornim izjavama bila neodređena”, prenosi Deutsche Welle.

Berliner Zeitung u svome tiskanom izdanju od proteklog vikenda pojašnjava da je ta diplomatkinja, koja je većinu svog poslovnog vijeka provela izvan Hrvatske, tijekom svoje kampanje “Za bolju Hrvatsku” izbjegavala davati jasne odgovore.

Šest godina recesije

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome članku “Deprimirani birači” piše da Hrvati od rata u bivšoj Jugoslaviji nisu bili tako duboko pesimistični kao što je to slučaj krajem ove godine. “U jednoj anketi provedenoj u prosincu 82 posto ispitanika je navelo da se zemlja kreće u pogrešnom smjeru. Povjerenje u vladu je nakon šest godina recesije dostiglo najnižu točku. U Europskoj uniji se jedino još Cipar može požaliti na tako loš gospodarski učinak. Lijeva koalicija je u prosincu 2011. započela mandat s obećanjem da će smjelim reformama zemlju izvući iz krize. No, dogodilo se nije gotovo ništa. Nada da će pristup Europskoj uniji riješiti probleme nije se ostvarila. ‘Investicijski tsunami’ je izostao, priznao je Zoran Milanović kratko prije Božića”, navodi FAZ.

Spiegel Online podsjeća da je Josipović, pak, za vrijeme izborne kampanje 2009. obećao da će se boriti protiv korupcije. “I doista su u godinama iza nas zbog korupcije osuđeni jedan premijer i više ministara. U ljeto 2013. je zemlja postala članica Europske unije, time je taj 57-godišnjak ispunio i svoje drugo veliko izborno obećanje”, ističe Spiegel Online.

FAZ dodaje da, unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i poražavajućoj podršci aktualnoj socijaldemokratskoj vladi, Josipović ima dobre šanse za reizbor na mjesto predsjednika. Što je vlada više gubila na popularnosti kod građana, to se predsjednik više distancirao od nje, pojašnjava FAZ.

Sinčićev rezultat – pokazatelj ravnodušnosti prema politici

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), međutim, navodi da je strategija tog profesora prava i skladatelja iz hobija da se distancira od nepopularne vlade socijaldemokrata Zorana Milanovića i sebe predstavi kao neovisnog kandidata očito uvjerila samo dio izbornog tijela: “Grabar-Kitarović, koja pripada umjerenom krilu HDZ-a, okrivila je Josipovića da je suodgovoran za gospodarsku bijedu zemlje. Predsjedniku je za vrijeme njegovog prvog mandata, kako je kazala Grabar-Kitarović, nedostajala bilo kakva vrsta inicijative”.

Osvrćući se na ostalu dvojicu kandidata, NZZ navodi da ni Milan Kujundžić, koji se kreće u desnom političkom spektru, a niti aktivist Ivan Vilibor Sinčić, već prema procjenama nisu imali šanse za drugi krug izbora. Ovaj list, međutim, ističe da je izborni rezultat od preko 16 posto glasova, koliko je osvojio student Sinčić, pokazatelj za “nedostatak kredibiliteta etabliranih stranaka i za ravnodušnost prema politici” u Hrvatskoj.

“Sinčićev program ‘Protiv tajkuna i bankara koji pljačkaju Hrvatsku’ možda zvuči dosta plakativno. Ali je on time pogodio u živac svih onih koji nakon raznoraznih korupcijskih skandala u redovima HDZ-a i SDP-a imaju povjerenja u nove političke pokrete”, poručuje Neue Zürcher Zeitung.

Izvor: Deutsche Welle

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Caritas: Sredstva ne dobivamo zahvaljujući ratifikaciji tzv. Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Caritas Zagrebačke nadbiskupije reagirao je u utorak na medijske tvrdnje glede novca kojeg dobiva, naglasivši da je još prije deset godina potpisan Ugovor s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, pa nije točno kako sredstva dobivaju zbog nedavno ratificirane konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulskoj konvenciji.

Caritas u priopćenju podsjeća kako uslugu privremenog smještaja djece i odraslih osoba žrtava obiteljskog nasilja. pruža temeljem Ugovora o međusobnim odnosima, sklopljenim 18. veljače 2007. s tadašnjim Ministarstvom.

Temeljem navedenog Ugovora Caritas korisnicima osigurava privremeni boravak, prehranu, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju i pružanje psihosocijalne potpore, ističe se.

Osim toga za korisnike Sigurne kuće Caritas organizira edukativne i kreativne radionice, radno-okupacijske aktivnosti, te aktivnosti sportskog, kulturnog i duhovnog sadržaja, izlete, ljetovanja, zimovanja te mogućnost dodatnog obrazovanja.

Iz Caritasa Zagrebačke nadbiskupije naglašavaju kako sredstvima koja primaju temeljem navedenog Ugovora, od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kroz takozvani sustav „glavarina“ (3.200,00 kuna po korisniku mjesečno), financiraju stručni rad s korisnicima, hranu i higijenu, režijske troškove te plaće stručnog tima.

Podsjećaju da s korisnicima radi stručni tim sastavljen od socijalne radnice, psihologice i obiteljske savjetnice, koji svakodnevno surađuju s nadležnim centrima za socijalnu skrb, policijskim službama, zdravstvenim službama, zavodom za zapošljavanje, ustanovama za obrazovanje djece i odraslih te ostalim srodnim institucijama.

Rad s korisnicama provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i stručnim standardima, napominje Caritas.
U proteklih 10 godina rada kroz Sigurnu kuću, ističe Caritas, prošle su 404 žrtve obiteljskog nasilja.

Nakon napuštanja Caritasove Sigurne kuće, većina korisnica nastavlja samostalan život (31,68 posto) ili se vraća u primarnu obitelj – roditeljsku kuću (18,63 posto), njih 22,36 pronađe neko treće rješenje, dok ih se 27,33 posto vraća suprugu/partneru.

Prije napuštanja Sigurne kuće za svaku se korisnicu radi procjena potreba i mogućnosti nastavka pružanja pomoći od strane Caritasa.

Sukladno tomu, iako to nije obvezan, Caritas pomaže korisnice i nakon napuštanja Sigurne kuće i to kroz savjetodavnu pomoć, novčanu i materijalnu pomoć, pomoć u opremanju i uređenju stana/ kuće, pomoć u opremanju školske djece i traženju stipendija za njihovo školovanje, dodaje se.

Caritas je priopćenjem reagirao na napise u pojedinim medijima kako je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, odnosno Caritasova Sigurna kuća za žrtve nasilja, među onim ustanovama koje će imati najviše koristi od ratifikacije Istanbulske konvencije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Udruga Blokirani: SDP je glavni uzrok problema blokiranih građana

Objavljeno

na

Objavio

Udruga Blokirani u utorak je priopćenjem reagirala na navode SDP-ovaca Davora Bernardića i Peđe Grbina, iznesene na konferenciji za novinare o problematici blokiranih i ovrha, ocjenjujući ih “senzacionalističkim, netočnim i neozbiljnim tezama koje SDP plasira u političke svrhe”, te optužujući SDP da je glavni uzrok problema blokiranih građana.

Problem ovrha i blokiranih građana eksplodirao je u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, a za krizu blokiranih najveću odgovornost, između ostalih, snose SDP-ovi ministri financija i pravosuđa Slavko Linić i Orsat Miljenić, tvrde Blokirani.

Podsjećaju da 2011. godine, kada je SDP preuzeo vlast, dug kućanstava u Hrvatskoj još praktično ne postoji – tek je 25.000 blokiranih i samozaposlenih obrtnika i malih samostalnih trgovačkih radnji dužno 6 milijardi kuna, što je logično jer svjetska ekonomska kriza gasi tržišta. Dok je Europa svoje malo poduzetništvo spasila, SDP ih je odlučio uništiti, navode Blokirani.

“Već 2012. blokirano je praktično svo poduzetništvo u zemlji i svi obveznici plaćanja poreza na dobit jer kriza je i tržište ne funkcionira. Blokirano je čak 82.884 od ukupno 98.530 aktivnih poslovnih subjekata, a dužni su 37,56 milijardi kuna”, ističu Blokirani.

“tada ‘genijalci’ SDP-a Linić i Miljenić osmisle i provedu legalni financijski inženjering stoljeća. Dolazi do eksplozije blokiranog stanovništva, blokirano je već 212.317 obitelji, kao direktna posljedica blokada obrta, tvrtki i trgovačkih radnji i osiromašivanja jer ljudi gube posao, kroz predstečajne ne naplaćuju ni plaće ni potraživanja”, stoji u priopćenju.

Udruga upozorava da 2014. godine ukupan dug kućanstava prelazi ukupan dug privrede jer Linić briše dug tajkunima kroz predstečajne nagodbe, a 80.000 obrtnika i 40.000 malih firmi “seli među blokirane koji nose dug obrta na teret obitelji i gube djedovinu”.

Od tada se Hrvatska više nije oporavila – broj blokiranih kućanstava više se nije spuštao ispod 300.000 dok je njihov dug rastao za pola milijarde mjesečno, pa danas iznosi gotovo kao jedan državni proračun, čak 107 milijarde kuna. Taj apokaliptični potez napravila je SDP-ova Vlada uz podršku Sabora, čija odgovornost nije ništa manja, ističe se u priopćenju.

“Projekt oprosta tadašnje ministrice Milanke Opačić nije ‘spasio’ 30.000 građana, kako se Bernardić danas pohvalio, jer ni broj blokiranih, kao ni dug, nije smanjen, naprotiv. Spin je poslužio da prikrije podatak da je SDP izbrisao tajkunima čak 119,5 milijardi kuna, a iskamatario kućanstva, eliminirao zastaru te otvorio prostor bankama da prodaju dugove agencijama za utjerivanje dugova”, tvrde Blokirani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati