Pratite nas

Vijesti

Njemački mediji o popisu stanovništva: Bosanci protiv Bošnjaka

Objavljeno

na

U člancima pod naslovima poput “Bosanci protiv Bošnjaka” i “Bosanac, Srbin ili Eskim”, njemački listovi posvećuju pažnju aktuelnom popisu stanovništva koji se u Bosni i Hercegovini održava od 1. do 15 listopada 2013.

„Popis stanovništva u pravilu ne podgrijava političke strasti jedne nacije. No, u slučaju Bosne i Hercegovine je drugačije. U toj zemlji kao prvo nije jasno ima li tamo uopće zajedničke nacije a kao drugo nije sigurno ni da li će ona opstati u sadašnjim granicama. Tako da popis stanovništva, prvi nakon 22 godine, u sebi sadrži veliku količinu političko-eksplozivnog naboja“, piše Sueddeutsche Zeitung. List piše da će popis, koji je počeo 1. i traje do 15. oktobra, pokazati koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i kojoj nacionalnoj grupi smatraju da pripadaju, ali i napominje:

„U pozadini svega je novac i moć. Jer, od brojki neće zavisiti samo – kao što je to drugdje uobičajeno – gdje treba da se gradi škola i putevi a gdje ne. U siromašnoj, politički podijeljenoj Bosni i Hercegovini one određuju i podjelu vlasti u vladi i parlamentu, ali i , s obzirom na ogromnu nezaposlenost i priželjkivani posao u državnoj službi“, piše minhenski dnevnik.

List podsjeća da je prema posljednjem popisu stanovništva 1991. u Bosni i Hercegovini živjelo 4,36 miliona stanovnika; od toga 43,7 posto Bošnjaka, Srba 31,2 posto, Hrvata 17,4 procenta. Ostali su se izjasnili kao Jugoslaveni ili Romi ili pak kao pripadnici nekih drugih etničkih grupa. Sueddeutsche Zeitung također napominje da je u ratu od 1992. do 1995. živote izgubilo oko 100.000 ljudi a da je 2,2 miliona njih protjerano.

„Jedno je sigurno: danas u Bosni i Hercegovini živi znatno manje ljudi. Posljedice su rat i migracija velikog broja mladih ljudi u prvom redu u Hrvatsku i Srbiju. Svjetska banka procjenjuje da u zemlji trenutno živi 3,83 milijuna ljudi. To je za oko pola miliona manje nego ’91. No, moguće je da je broj mnogo manji. Jer, mnogi koji su zbog rata izbjegli iz zemlje, vraćaju se samo kako bi prodali kuću ili zemlju, a tamo zapravo ne žive. Spor oko popisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata vukao se godinama. Bez masivnog pritiska EU ni sada ga ne bi bilo. Deset inspektora i stručnjaka EU, Vijeća Evrope i UN-a trebalo je da BiH koliko toliko osposobe za popis. Sada šest stručnjaka i 28 pomatrača pod vodstvom Eurostata (Službe EU za statistiku) nadgleda popis, koji košta 23,5 miliona eura, od kojih trećinu financira EU, piše list i dodaje: “Već je jasno da će popis donijeti probleme. Građani Bosne i Hercegovine mogu da odgovore na pitanje o nacionalnoj pripadnosti – ali i ne moraju. No, popisivači su obavezni da odgovore unesu bez komentara, ‘pa čak i ako neko kaže da dolazi s Marsa’, kako kaže Nora Selimović, glavna metodološkinja Agencije za statisitiku Bosne i Hercegovine.

Reis Husein Kavazović poziva sve bosansko-hercegovačke muslimane da se u svakom slučaju izjasne kao Bošnjaci. Hrvatski svećenici pozivaju Hrvate koji su iz Bosne i Hercegovine otišli u Hrvatsku da dođu na popis kako bi zadržali i udio u ukupnom stanovništvu a samim tim i udio u izvršnoj vlasti BiH. A iz građanske grupe ‘Jednakost’ pozivaju građane da se ili izjasne kao ‘Bosanci’ ili odbiju da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti. Kako su javljali bh mediji, na jednom probnom popisu stanovništva u oktobru 2012. obavljenom u 60 sela, 35 posto ispitanika se izjasnilo upravo kao Bosanci. Međutim, ove podatke je Agencija za statistiku BiH demantirala.. A kada bi oni bili točni, oni bi bili znak da postoji svijest o bosansko-hercegovačkoj naciji – a to bi bilo ravno senzaciji“, piše Sueddeutsche Zeitung. i zaključuje da bi to omogućilo da u tročlanom Predsjedništvu BiH, može da osim Srba, Hrvata i Bošnjaka sada sjedi i jedan Bosanac“.

 

 

dw.de

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

Objavljeno

na

Objavio

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu donio je nepravomoćnu presudu Ratku Mladiću i odredio mu doživotnu kaznu zatvora za Ratka Mladića.

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno se danas suočio s pravdom na koju se čekalo više od dva desetljeća.

Haški sud proglasio ga je, između ostalim, krivim za genocid te osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora

 

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine. Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.


Ratko Mladić je zbog ometanja postupka izbačen iz sudnice. Pogledajte trenutak izbacivanja Ratka Mladića iz sudnice:

 

General Rahim Ademi: Mladićev veliki vojni poraz kod Šibenika

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari