Pratite nas

Njemački predsjednik Joachim Gauck: Rusija je raskinula partnerstvo s Europom

Objavljeno

na

Rusija je de facto raskinula svoje partnerstvo s Europom, ocijenio je u ponedjeljak u Gdanjsku njemački predsjednik Joachim Gauck, govoreći o novom oružanom sukobu na granici Europe, u Ukrajini.

Joachim-Gauck1“Želimo partnerstvo i dobrosusjedske odnose” s Rusijom u budućnosti, ali pod uvjetom da Moskva promijeni svoju politiku i “ponovno počne poštivati prava naroda”, rekao je Gauck u govoru u povodu 75. godišnjice početka Drugog svjetskog rata. Gauck i njegov poljski kolega Bronislaw Komorowski u ponedjeljak su na poluotoku Westerplatti u Gdanjsku obilježili 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata.

Spomenuvši “čudo” pomirenja Nijemaca i Poljaka, unatoč patnjama koje su poljskom narodu nanijeli nacisti, Gauck je izrazio razočaranost postupcima Rusije. “Vjerovali smo i želimo vjerovati da i Rusija, zemlja Tolstoja i Dostojevskog, može biti dio Europe.” “A bili smo u šoku kada smo se suočili s novim oružanim sukobom na granici Europe. Oružanim sukobom kako bi se uspostavile nove granice i novi poredak. To je činjenica: stabilnost i mir na našem kontinentu ponovno su ugroženi”, upozorio je.

“Nakon pada Berlinskog zida, Europska unija, NATO i skupina velikih industrijaliziranih zemalja razvile su posebne odnose s Rusijom i integrirale tu zemlju među sebe na različite načine. Rusija je to partnerstvo de facto raskinula”, rekao je. Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, koji je govorio prije Gaucka, također je izrazio žaljenje zbog “korištenja vojnih mjera protiv susjeda” i činjenice da su “mir i međunarodni poredak povrijeđeni zbog osobne ambicije, veličine i sfere utjecaja.” “Iste opasnosti prijetile su uništenjem i nanijele patnje Europi u 20. stoljeću”, rekao je, pozivajući na “hrabrost i odlučnost” kako bi se oduprlo “onima koji prijete međunarodnom poretku, miru i slobodi.”

Ranije tijekom dana, predsjednik poljske vlade i budući predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je na rizik od rata “ne samo na istoku Ukrajine”. Svečanost u Gdanjsku bila je jedna od mnogih kojima se danas obilježila 75. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, u sjeni nelagode izazvane novim sigurnosnim izazovima na istoku Europe i sve većom eskalacijom sukoba Ukrajine i Rusije. U šest godina, rat je zahvatio veliki dio globusa i odveo u smrt 60 milijuna osoba, čovječanstvo je svjedočilo užasima holokausta, a na kraju i djelovanje atomske bombe koju su, kako bi što prije završili rat, Amerikanci bacili na Hirošimu i na Nagasaki.

Njemačka je u Poljskoj isprobala svoju novu vojnu doktrinu Blitzkrieg, utemeljenu na koncepciji brzog prodora i uništavanja neprijatelja tenkovima i avionima. U Poljskoj, njemački su piloti istovremeno napali vojne i civilne ciljeve, a mogli su računati i na svoje sovjetske saveznike. Do početka listopada Njemačka i SSSR su pregazili cijelu Poljsku.

Prije napada na Westerplatti, nacisti su izveli nekoliko lažnih operacija kako bi stvorili iluziju poljske agresije na Njemačku i tako opravdali svoju invaziju. Najpoznatiji od takvih insceniranih napada je “incident u Gleiwitzu”, tada dijelu Njemačke, kada su nacisti odjeveni u poljske odore napali njemačku radijsku postaju. U nedjelju su njemački i poljski biskupi zajedničkom misom obilježili godišnjicu tog napada u danas poljskim Gliwicama. Predsjednik njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Poznana Stanislaw Gadecki zajedno su se prisjetili smrti, patnje i razaranja koje su Hitlerovi nacisti donijeli u Poljsku. Marx je činjenicu da su Njemci i Poljaci sada prijatelji i saveznici nazvao “čudom Božje milosti”. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Braniteljske udruge razgovarat će s nadležni tijelima o broju procesuiranih ratnih zločina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predstavnici braniteljskih udruga dogovorili su u utorak s ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom da će se u idućih nekoliko dana sastati s nadležnim tijelima kako bi se analizirali zahtjevi vukovarskog gradonačelnika vezani za sporost i nerješavanje ratnih zločina u Vukovaru, te kako bi dobili uvid o broju procesuiranja i o točnom broju predmeta koji su u tijeku.

Predstavnici braniteljskih udruga došli su u Ministarstvo hrvatskih branitelja na poziv ministra Tome Medveda, kako bi razgovarali o najavljenom prosvjedu u Vukovaru.

Naime, braniteljske udruge nedavno su podržale prosvjed protiv “šutnje institucija” o problemu nerješavanja ratnih zločina u Vukovaru, koji je za 13. listopada najavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, i zatražile raspravu u Hrvatskom saboru o SDSS-u i Pupovcu, te njegovo očitovanje o Domovinskom ratu.

Savjetnik vukovarskog gradonačelnika za branitelje Tomislav Josić rekao je prije sastanka u Ministarstvu kako branitelji očekuju “da sjednemo kao normalni ljudi, da razgovaramo i da se dogovorimo”.

Nakon dva i pol satnog razgovora ministar Medved izjavio je novinarima da Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s udrugama iz Domovinskog rata ima partnerski, profesionalni, odgovoran i ozbiljan odnos.

„Prije svega ono što me raduje – udruge su jedinstvene. Udruge su vrlo odgovorne i ozbiljne i ovoga puta smo pokazali kako Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s udrugama iz Domovinskog rata ima partnerski, profesionalni, odgovoran i ozbiljan odnos. Raduje me da su udruge svim ovim pitanjima koja su aktualna, pristupile vrlo ozbiljno i odgovorno”, rekao je ministar Medved.

“I stoga smo”, dodao je, “nakon analize stanja dogovorili sastanak u idućih nekoliko dana s nadležnim tijelima, sve u cilju kako bi analizirali konkretno sve one zahtjeve koji su upućeni od strane gradonačelnika Vukovara s nadležnim tijelima, i kako bismo dobili konkretan uvid o točnom broju procesuiranja i o točnom broju onih predmeta, odnosno spoznaju o procesima koji su u tijeku“, istaknuo je ministar Medved.

“Nastavit ćemo razgovore s nadležnim tijelima i na odgovoran i ozbiljan način pristupiti ovoj tematici“, rekao je.
Na upit novinara što je s prosvjedom u Vukovaru, ministar Medved je rekao kako ponovno naglašava da su braniteljske udruge odgovorne i ozbiljne te da u cilju donošenja svojih odluka traže relevantne informacije kao podlogu za donošenje svoje odluke, i u tome će Vlada RH pružiti punu potporu.

To konkretno znači, kazao je ministar, da će udruge prije svojih odluka dobiti na uvid sve relevantne podatke.
Ministar Medved pred novinare je stao zajedno sa svim predstavnicima udruga koji su bili na sastanku u Ministarstvu branitelja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar financija Marić: O pitanju mirovinskog sustava potrebno povući određene poteze

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a, kako je o pitanju mirovinskog sustava potrebno “povući određene poteze”, upozorivši da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u Hrvatskoj značajno ispod prosjeka drugih zemalja.

Podsjetivši da u Hrvatskoj za mirovine godišnje nedostaje 17 milijardi kuna, Marić je rekao kako je glede toga potrebno povući određene poteze.

“Gledamo praksu i situaciju u drugim zemljama i u okruženju. Svi se suočavamo s izazovima vezano uz demografske prilike, gospodarske okolnosti i slično”, kazao je Marić novinarima uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a upitan o stanju u mirovinskom sustavu.

Upozorio je i da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u našoj zemlji značajno ispod prosjeka drugih zemalja – ispod 1,3 na jednog umirovljenika. Marić je rekao i da je prosječna mirovina u Hrvatskoj na svega oko 40 posto prosječne plaće, što žele promjeniti.

Upitan je li dogovoreno prolongiranje sanacijskog kredita brodogradilištu “Uljanik”, odgovorio je kako će o tome sutra o tome imati više informacija. Smatra i kako postoji “velika vjerojatnost da će prva polovica toga biti protestirana”.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, upitan o mirovinskoj reformi, smatra kako u tom pitanju treba pratiti trendove što rade druge zemlje i ne treba “izmišljati toplu vodu”.  “Ako nešto rade Nijemci i Šveđani ne vidim razloga zašto ne bi i mi u Hrvatskoj”, kazao je Kujundžić.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenje radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari