Pratite nas

Njemački predsjednik Joachim Gauck: Rusija je raskinula partnerstvo s Europom

Objavljeno

na

Rusija je de facto raskinula svoje partnerstvo s Europom, ocijenio je u ponedjeljak u Gdanjsku njemački predsjednik Joachim Gauck, govoreći o novom oružanom sukobu na granici Europe, u Ukrajini.

Joachim-Gauck1“Želimo partnerstvo i dobrosusjedske odnose” s Rusijom u budućnosti, ali pod uvjetom da Moskva promijeni svoju politiku i “ponovno počne poštivati prava naroda”, rekao je Gauck u govoru u povodu 75. godišnjice početka Drugog svjetskog rata. Gauck i njegov poljski kolega Bronislaw Komorowski u ponedjeljak su na poluotoku Westerplatti u Gdanjsku obilježili 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata.

Spomenuvši “čudo” pomirenja Nijemaca i Poljaka, unatoč patnjama koje su poljskom narodu nanijeli nacisti, Gauck je izrazio razočaranost postupcima Rusije. “Vjerovali smo i želimo vjerovati da i Rusija, zemlja Tolstoja i Dostojevskog, može biti dio Europe.” “A bili smo u šoku kada smo se suočili s novim oružanim sukobom na granici Europe. Oružanim sukobom kako bi se uspostavile nove granice i novi poredak. To je činjenica: stabilnost i mir na našem kontinentu ponovno su ugroženi”, upozorio je.

“Nakon pada Berlinskog zida, Europska unija, NATO i skupina velikih industrijaliziranih zemalja razvile su posebne odnose s Rusijom i integrirale tu zemlju među sebe na različite načine. Rusija je to partnerstvo de facto raskinula”, rekao je. Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, koji je govorio prije Gaucka, također je izrazio žaljenje zbog “korištenja vojnih mjera protiv susjeda” i činjenice da su “mir i međunarodni poredak povrijeđeni zbog osobne ambicije, veličine i sfere utjecaja.” “Iste opasnosti prijetile su uništenjem i nanijele patnje Europi u 20. stoljeću”, rekao je, pozivajući na “hrabrost i odlučnost” kako bi se oduprlo “onima koji prijete međunarodnom poretku, miru i slobodi.”

Ranije tijekom dana, predsjednik poljske vlade i budući predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je na rizik od rata “ne samo na istoku Ukrajine”. Svečanost u Gdanjsku bila je jedna od mnogih kojima se danas obilježila 75. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, u sjeni nelagode izazvane novim sigurnosnim izazovima na istoku Europe i sve većom eskalacijom sukoba Ukrajine i Rusije. U šest godina, rat je zahvatio veliki dio globusa i odveo u smrt 60 milijuna osoba, čovječanstvo je svjedočilo užasima holokausta, a na kraju i djelovanje atomske bombe koju su, kako bi što prije završili rat, Amerikanci bacili na Hirošimu i na Nagasaki.

Njemačka je u Poljskoj isprobala svoju novu vojnu doktrinu Blitzkrieg, utemeljenu na koncepciji brzog prodora i uništavanja neprijatelja tenkovima i avionima. U Poljskoj, njemački su piloti istovremeno napali vojne i civilne ciljeve, a mogli su računati i na svoje sovjetske saveznike. Do početka listopada Njemačka i SSSR su pregazili cijelu Poljsku.

Prije napada na Westerplatti, nacisti su izveli nekoliko lažnih operacija kako bi stvorili iluziju poljske agresije na Njemačku i tako opravdali svoju invaziju. Najpoznatiji od takvih insceniranih napada je “incident u Gleiwitzu”, tada dijelu Njemačke, kada su nacisti odjeveni u poljske odore napali njemačku radijsku postaju. U nedjelju su njemački i poljski biskupi zajedničkom misom obilježili godišnjicu tog napada u danas poljskim Gliwicama. Predsjednik njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Poznana Stanislaw Gadecki zajedno su se prisjetili smrti, patnje i razaranja koje su Hitlerovi nacisti donijeli u Poljsku. Marx je činjenicu da su Njemci i Poljaci sada prijatelji i saveznici nazvao “čudom Božje milosti”. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Mladen Pavković: Podravka je slala humanitarnu pomoć u Vukovar mjesec dana nakon okupacije

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT je gostovao novinar i publicist Mladen Pavković.

♦ Kako je došlo do inicijative da se čitaju imena palih branitelja na komemoracijama?
♦ Zašto se noć kazališta održava na Dan sjećanja na Vukovar?

♦ Što je s dezerterima u Domovinskom ratu?
♦ Koliko od 1300 braniteljskih udruga dobiva pomoć od države?

♦ Gdje je danas Veljko Marić?
♦ Koliko su branitelji izloženi bolestima?

♦ Kako izgleda sudbina branitelja kada se razboli?
♦ Kako je podignut spomenik branitelju koji je učinio suicid?

♦ Koliko su izloženi suicidu članovi braniteljskih obitelji?
♦ Je li sustav dovoljno osjetljiv za branitelje koji su na rubu?

♦ Tko je uzeo nagradu koju je hrvatska policija raspisala za Gotovinom?
♦ Zašto generali šute?

♦ Koliko je zaista ljudi ubijeno u logoru Danica u vrijeme NDH-a u Koprivnici?
♦ Zašto je Koprivnica ‘crveni grad’?

♦ Koja je uloga Zvonimira Mršića u Koprivnici i Podravci?

Odgovore na ova pitanja pogledajte na PODCASTU VELEBIT.

 

Mladen Pavković: Sad je vrijeme da se opet prisjetimo i srpskih logora smrti

 

 

Mladen Pavković: Kako to da se u Hrvatskoj ne spominju, a kamoli gone visoko rangirani ratni zločinci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

VUKOVAR Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Pod sloganom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u nedjelju se obilježava 27 godina od pada Vukovara u ruke srpskog agresora, a u gradu-heroju i ove se godine očekuje više desetaka tisuća ljudi koji će odati počast poginulima za slobodnu Hrvatsku.

Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, oni će se prisjetiti najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Sudionici obilježavanja najprije će se okupiti pred vukovarskom bolnicom i održati prigodni komemorativni program. Predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će zatim u tradicionalnoj Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.

Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup  iz austrijskoga Gradišća.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će na Dan sjećanja dio Vlade biti u Vukovaru, gdje će iskazati pijetet prema žrtvama te još jednom dati političku podršku razvoju toga grada, a dio će Vlade biti u Škabrnji.

U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.

Vukovar – najveće razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998.  i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.  Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.

Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.

Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.

Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.

JNA  je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada.  Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.

U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.

Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata

Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.

Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.

Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.

Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Vukovar, kao i druga okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je 15. siječnja 1998. godine, završetkom procesa Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

(Hina)

Tomislav Karamarko: OD BLEIBURGA DO VUKOVARA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari