Pratite nas

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija prati kako se naoružavaju zemlje u regiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u nedjelju da Srbija prati kako se naoružavaju zemlje u regiji i čini sve da izbjegne destabiliziranje i izbjegavanje sukoba u tom području, ali se mora naoružavati jer to čine drugi oko nje.

“Uvijek sam zabrinut i radimo sve da ne dođe do destabiliziranja u regiji”, rekao je Vučić u jutarnjem programu komercijalne TV Prva bliske srbijanskom državnom vrhu.

Naoružavaju se i Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska i druge manje zemlje, sukladno svojim mogućnostima, rekao je.

“Vidimo tko sa strane naoružava i Albance na Kosovu, koje helikoptere traži Crna Gora. Sve to pratimo”, rekao je Vučić.

Srbija ne može pratiti Rumunjsku po novcu koji ulaže u naoružanje, niti može kupovati sustave koje Rumunji kupuju, ali može pratiti zemlje poput Bugarske i Mađarske, rekao je.

Kazao je da se sada svi u svijetu naoružavaju “jer više nema jednog policajca u svijetu”, već “ima mnogo igrača”.

U takvim okolnostima bolje je biti godzila nego bambi, izrazio se metaforički. Ranije je “bila jedna godzila”, a sada ih je više diljem svijeta jer su osim SADa, Kine i Rusije, na sceni i Indija, Turska, pojedine afričke zemlje, te Japan, Indokina… Ne smijemo biti slabi i lak plijen. Ne smijemo biti bambi, rekao je Vučić.

Vojsku je usporedio s politikom, rekavši kako je to šah koji se igra “na više tabli, s više igrača”.

“To nisu naši neprijatelji, ali jesu protivnici. U vojsci morate imate ono čime ćete se braniti. Sukladno tome, ne želimo istrčavati, ali da li će biti dobrih, važnih, značajnih protuzračnih sustava – bit će, da li će biti dodatnih najsuvremenijih bespilotnih letjelica – da, hoće”, naglasio je Vučić.

Ne navodeći pojedinosti rekao je da Srbija “jača kapacitete, ne zato što se sprema za bilo što, već je to način da sačuvamo zemlju”.

Nedavnu trojnu inicijativu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom o osnivanju “mini Shengena” i čvršćeg ekonomskog povezivanja u regiji Vučić je ocijenio kao “jako važnu” jer je to istodobno “i mirovna i politička inicijativa”, ali “i ekonomski važna”.

O jučerašnjem posjetu ruskog premijera Dmitrija Medvedeva Srbiji Vučić je ponovio da je “odnos povjerenja s Rusijom na najvišoj razini”.

“Ne moramo o svemu misliti isto, ali o većini stvari mislimo slično”, rekao je srbijanski šef države. (Hina)

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Johnson poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu brexita

Objavljeno

na

Objavio

Britanski premijer Boris Johnson poslao je u subotu nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je također poslao drugu poruku u kojoj kaže da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

Johnsona je primorao zakon, koji su njegovi oponenti usvojili prošlog mjeseca, da zatraži produljenje trenutnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja nakon što su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj da se usvoji sporazum o odlasku iz Europske unije.

Izvor iz vlade rekao je da je Johnson poslao ukupno tri pisma Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća: fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog izaslanika za EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

“Jasno sam, od kada sam postao premijer, a i danas u parlamentu, iznio svoje viđenje, i stav vlade, da bi daljnje produljenje naštetilo interesima Ujedinjenog Kraljevstva i našim EU partnerima, kao i odnosima između nas”, rekao je Johnson u trećem pismu, koje je na twitteru objavio briselski dopisnik Financial Timesa.

Johnson je rekao da je bio uvjeren da će se postupak usvajanja zakonodavstva o Brexitu u britanskom parlamentu završiti prije 31. listopada, navodi se u pismu.

Tusk je potvrdio da je primio Johnsonov zahtjev.

“Sada ću započeti konzultacije s čelnicima EU-a o tome kako reagirati”, rekao je na Twitteru.

Johnson se nadao da će ove subote neposlušni zastupnici konačno podržati sporazum o razvodu koji je dogovorio s čelnicima EU-a proteklog tjedna i tako nakon tri godine izaći iz slijepe ulice nastale poslije referenduma kojim je 2016. izglasano napuštanje Unije.

Umjesto toga, zastupnici su sa 322 glasa za i 306 protiv prihvatili amandman koji je naglavačke okrenuo Johnsnovo planirano finale, obvezavši ga da od EU-a traži odgodu, te pruživši šansu protivnicima da onemoguće Brexit.

Johnson je ranije obećao da će izvesti zemlju iz Unije do 31. listopada, i da će radije biti “mrtav u jarku” nego što će zatražiti bilo kakvo produljenje, ne objasnivši kako bi to učinio istovremeno se pridržavajući Bennovog zakona. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari