Pratite nas

Iz Svijeta

Njemački specijalci upali u centar za migrante u Berlinu

Objavljeno

na

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere odbio je u utorak tragični incident na božićnom sajmu u Berlinu nazvati “terorističkim napadom”, ali je naglasio da ipak “puno toga ukazuje u tom smjeru”, dok je broj mrtvih u napadu porastao na 12, prenose agencije.

Njemački specijalci upali su u hangar u bivšoj zračnoj luci Tempelhof u južnom Berlinu u kojoj se nalazi centar za izbjeglice, javlja njemački Die Welt. Detalja o toj akciji još uvijek nema.

Poljski portal money.pl objavio je da je kompanija u čijem se vlasništvu nalaz kamion ipak uspjela doći do nekih informacija pomoću satelitskog praćenja.

“U 15.44 netko je pokušao upaliti kamion. Idućih sat vremena ništa se nije događalo. Sljedeći pokušaj paljenja uslijedio je u 16.52 i motor je radio sve do 17.37.

Međutim, vozilo se nije pomicalo. U međuvremenu bilo je još nekoliko pokušaja paljenja, a kamion je počeo voziti tek u 19.34”, kazali su iz kompanije potvrdivši da vozač time nije pokušao paliti motor da bi ugrijao kabinu.

“Ne, drugi sistem služi za grijanje kabine. Očito je netko prvi put zasjeo u kamion, te nije imao pojma kako ga pokrenuti”, izjavio je direkotor za transport Łukasz Wąsik, a prenosi Guardian.

Vozač kamiona koji je uhićen rođen je u Pakistanu 1. siječnja 1993. godine, a u Njemačku je ušao preko Austrije 31. prosinca 2015. godine u potrazi za azilom, javlja Reuters pozivajući se na lokalnu njemačku televiziju RBB i njezine izvore. Policiji je bio poznat zbog manjih prijestupa.

Njemački istražitelji izjavili su u utorak ujutro kako se vozač kamiona namjerno zabio u posjetitelje božićnog sajma u Berlinu te sumnjaju kako je ipak riječ o terorističkom činu, prenosi Reuters. Više detalja o ovom događaju policija će dati na konferenciji za medije u 13 sati po lokalnom vremenu.

Izabrani američki predsjednik Donald Trump osudio je napad u Berlinu, povezavši ga s “islamističkim teroristima” prije nego je njemačka policija ustvrdila tko bi mogao biti odgovoran za napad.

Hrvatsko veleposlanstvo nije moglo reći ima li među stradalima Hrvata – veleposlanik Ranko Vilović izjavio je za Hinu da je identitet žrtava zasad nepoznat.

“Identitet žrtava se zasad ne zna, policija to još nije objavila. Znamo da je poginulo devet ljudi, a broj ranjenih raste i sada ih je preko 50”, kazao je Vilović.

U Berlinu živi između 15 i 17 tisuća Hrvata.

Policija je stanovnike Berlina pozvala da ostanu u kućama i stanovima, iako nema indicija o novim prijetnjama. Amaterska snimka objavljena na televiziji odmah nakon napada prikazuje ljude kako leže na zemlji na sajmu na trgu Breitschedplatzu. Dobar dio tog područja, na kojem se nalazi jedna od najpopularnijih shopping ulica u njemačkom glavnom gradu, blokiran je.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da tuguje zbog “užasnih vijesti”, napisao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert na društvenoj mreži Twitter.

Napad u Berlinu podsjeća na onaj u srpnju u Nici kada se terorist na poznatoj gradskoj šetnici kamionom zabijao u ljude, usmrtivši njih 86. Odgovornost za taj napad je preuzela Islamska država.

U mnogim njemačkim gradovima gdje se održavaju tradicionalni božićni sajmovi koje posjećuju brojni domaći i strani turisti ove su godine pojačane mjere sigurnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

75. godišnjica bitke za Iwo Jimu – Jedna od najkrvavijih bitki u Drugom svjetskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj tjedan obilježava se 75. obljetnica početka bitke za Iwo Jimu, maleni, udaljeni japanski otok na kojem se dogodila jedna od najkrvavijih bitki Drugog svjetskog rata.

Iwo Jima, otok s površinom od samo 21 kilometar kvadratni, udaljen 1200 kilometara od Tokija, bio je prvi japanski teritorij na koji su stigle savezničke snage. Smješten između japanske prijestolnice i Guama, smatran je strateški važnom točkom.

Tijekom 36 dana borbi na otoku je poginulo oko 7 tisuća američkih marinaca i gotovo svi japanski branitelji, njih 21.000.

Japanska vojska je na dobro utvrđenom otoku otpor pružala više od mjesec dana, ojačana mrežom bunkera, tunela i tajnih artiljerijskih položaja.

Od 19. veljače 1945. je više od 500 američkih ratnih brodova i tisuću zrakoplova gađalo Iwo Jimu tolikom žestinom da je bombardiranje promijenilo oblik najviše točke na otoku, vrha Suribachi, visokog 169 metara.

U bombardiranju prije invazije korišten je bijeli fosfor, a američke snage su tijekom bitke koristile i bacače plamena.

Vrh Suribachi osvojen je 23. veljače, a tada je nastala i kultna fotografija šestorice američkih marinaca koji podižu američku zastavu na to brdo.

Autor fotografije je Joe Rosenthal, zaposlenik agencije Associated Press koji je iste godine za sliku nagrađen Pulitzerom.

Iwo Jima se iz američkih u japanske ruke vratio 1968., a od tada je dom za oko 400 pripadnika japanske mornarice i zračnih snaga koji upravljaju tamošnjom zrakoplovnom pistom.

Svake se godine održavaju zajedničke američko-japanske ceremonije prisjećanja. Prvi japanski car koji je prisustvovao ceremoniji bio je Akihito 1994., a prvi premijer Junichiro Koizumi 2005. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari