Pratite nas

Iz Svijeta

Njemački specijalci upali u centar za migrante u Berlinu

Objavljeno

na

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere odbio je u utorak tragični incident na božićnom sajmu u Berlinu nazvati “terorističkim napadom”, ali je naglasio da ipak “puno toga ukazuje u tom smjeru”, dok je broj mrtvih u napadu porastao na 12, prenose agencije.

Njemački specijalci upali su u hangar u bivšoj zračnoj luci Tempelhof u južnom Berlinu u kojoj se nalazi centar za izbjeglice, javlja njemački Die Welt. Detalja o toj akciji još uvijek nema.

Poljski portal money.pl objavio je da je kompanija u čijem se vlasništvu nalaz kamion ipak uspjela doći do nekih informacija pomoću satelitskog praćenja.

“U 15.44 netko je pokušao upaliti kamion. Idućih sat vremena ništa se nije događalo. Sljedeći pokušaj paljenja uslijedio je u 16.52 i motor je radio sve do 17.37.

Međutim, vozilo se nije pomicalo. U međuvremenu bilo je još nekoliko pokušaja paljenja, a kamion je počeo voziti tek u 19.34”, kazali su iz kompanije potvrdivši da vozač time nije pokušao paliti motor da bi ugrijao kabinu.

“Ne, drugi sistem služi za grijanje kabine. Očito je netko prvi put zasjeo u kamion, te nije imao pojma kako ga pokrenuti”, izjavio je direkotor za transport Łukasz Wąsik, a prenosi Guardian.

Vozač kamiona koji je uhićen rođen je u Pakistanu 1. siječnja 1993. godine, a u Njemačku je ušao preko Austrije 31. prosinca 2015. godine u potrazi za azilom, javlja Reuters pozivajući se na lokalnu njemačku televiziju RBB i njezine izvore. Policiji je bio poznat zbog manjih prijestupa.

Njemački istražitelji izjavili su u utorak ujutro kako se vozač kamiona namjerno zabio u posjetitelje božićnog sajma u Berlinu te sumnjaju kako je ipak riječ o terorističkom činu, prenosi Reuters. Više detalja o ovom događaju policija će dati na konferenciji za medije u 13 sati po lokalnom vremenu.

Izabrani američki predsjednik Donald Trump osudio je napad u Berlinu, povezavši ga s “islamističkim teroristima” prije nego je njemačka policija ustvrdila tko bi mogao biti odgovoran za napad.

Hrvatsko veleposlanstvo nije moglo reći ima li među stradalima Hrvata – veleposlanik Ranko Vilović izjavio je za Hinu da je identitet žrtava zasad nepoznat.

“Identitet žrtava se zasad ne zna, policija to još nije objavila. Znamo da je poginulo devet ljudi, a broj ranjenih raste i sada ih je preko 50”, kazao je Vilović.

U Berlinu živi između 15 i 17 tisuća Hrvata.

Policija je stanovnike Berlina pozvala da ostanu u kućama i stanovima, iako nema indicija o novim prijetnjama. Amaterska snimka objavljena na televiziji odmah nakon napada prikazuje ljude kako leže na zemlji na sajmu na trgu Breitschedplatzu. Dobar dio tog područja, na kojem se nalazi jedna od najpopularnijih shopping ulica u njemačkom glavnom gradu, blokiran je.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da tuguje zbog “užasnih vijesti”, napisao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert na društvenoj mreži Twitter.

Napad u Berlinu podsjeća na onaj u srpnju u Nici kada se terorist na poznatoj gradskoj šetnici kamionom zabijao u ljude, usmrtivši njih 86. Odgovornost za taj napad je preuzela Islamska država.

U mnogim njemačkim gradovima gdje se održavaju tradicionalni božićni sajmovi koje posjećuju brojni domaći i strani turisti ove su godine pojačane mjere sigurnosti.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin će se kandidirati kao nezavisni predsjednički kandidat

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da će se na predsjedničkim izborima u ožujku natjecati kao nezavisni kandidat.

Putin (65) rekao je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare kako se nada da će ga poduprijeti više političkih stranaka.

“Ruski politički sustav mora biti kompetitivan, no oporba nema jakog protukandidata jer samo puno viču, a malo toga nude narodu”, istaknuo je Putin.

Čovjek koji je kao premijer i predsjednik na vlasti već gotovo dva desetljeća želio bi dobiti još jedan šestogodišnji mandat na izborima 18. ožujka.

Ruski lider zadržao je popularnost u zemlji posljednjih godina, unatoč ekonomskim poteškoćama i rastućim napetostima sa Zapadom.

Prema posljednjim anketama, Putina podupire 80 posto građana pa se na izborima očekuje njegova uvjerljiva pobjeda.

Tradicionalna konferencija za novinare pred kraj godine poznata je po tome što zna trajati tri i više sati.

Govoreći o prioritetima u budućnosti, Putin je nabrojao infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, visoku tehnologiju, povećanje produktivnosti rada i plaća.

“Političko okružje, kao i ono gospodarsko, mora biti kompetitivno. Težit ću tome da imamo uravnoteženi politički sustav”, rekao je.

Istaknuo je da zapadne sankcije zbog uloge Rusije u Ukrajini nisu jako utjecale na cijenu nafte, “ali ipak jesu”.

“Prevladali smo dva gospodarska šoka, oštar pad cijene energije i vanjska ograničenja ili tzv. sankcije”, naglasio je Putin.

“Naše gospodarstvo počelo se sve više oslanjati na domaću potražnju, što je ključno za ekonomiju”, dodao je. (HINA)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europarlamentarci o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas “objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju” pobornika komunizma, ali zato “svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi”.

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi.

“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica.

“Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam”, dodala je.

Poručila je da “ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest”.

“Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama”, zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa”.

“Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”.

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih ponovo moramo gledati”.

“Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (…) Od riječi do djela je kratak put”, kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”.

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

(Hina/Kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari