Pratite nas

Politika

Njemački zapadni Balkan

Objavljeno

na

Negoduju: Ah, kakav grozan mjesec! Tko? Ljudi na ulici, u tramvaju, na tržnici, u kavani. Uglavnom oni koji ne pamte dugo. Bilo stoga što im muka preživljavanja ne dopušta da se sjete ni jučerašnjega dana, bilo stoga što drsko gledaju samo naprijed. Ovi drugi i godine broje od početka političkoga kukurikanja u Hrvatskoj. Izgubljeni u nepovijesnu vremenu, ti su ljudi velike nade polagali u kolovoz.

zapadni_balkanKolovoz će, mislili su, „začepiti srpanjsku rupu“ u turizmu, Hrvatska će se ogrijati na dugom, žarkom ljetu, poplavljena će se slavonska sela prosušiti i obnoviti do zime… No nade su se na posljetku rasplinule.

Kolovoz je minuo, a Hrvatska se nije ni na suncu ogrijala. Upravo suprotno, ušla je u rujan, a kiše i oluje ne prestaju. Rijeke se izlijevaju i prijete novim poplavama.

Tako se, ne bez razloga, priprostomu svijetu zamjerio prirodni kolovoz  2014. A kako se taj nesretni mjesec dojmio ljudi koji njeguju povijesno pamćenje? To ne znamo. Oni naime o tomu šute. No, bit će da je njih osim prirode zgrozilo i društvo.

Zašto? Takvi ljudi ne mogu izbjeći analogije. A u kolovozu 2014. navršilo se punih 100 godina od kolovoza 1914., mjeseca u kojemu je veselo buknuo Prvi svjetski rat.  Povodom je tomu ratu bilo ubojstvo austro-ugarskoga prijestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove žene Sofije što ga je u organizaciji Crne ruke izvršio bosanski Srbin Gavrilo princip na Vidovdan, 28. lipnja, 1914. u Sarajevu. U tom su ratu propala četiri carstva: Njemačko, Austrijsko, Rusko i Osmansko, a poginulo je, na svim stranama, oko 20.000.000 ljudi. Sjećanje je na to neugodno, pogotovo stoga što danas, 100 godina poslije, slušamo  zapomaganje iz Ukrajine koje predviđa veliki rat kakav Europa nije vidjela od 1945. i upozorbu iz Litve da Rusija, ratujući protiv Ukrajine, zapravo ratuje protiv Europe.

O striktnom smislu tih izjava može se dvojiti. No nema nikakve dvojbe da Rusija ostentativno krši međunarodno pravo. A kada to, uz tisuće poginulih vojnika i civila, čini najveća euroazijska sila, razuman čovjek, kakav god optimist bio, ne može zanijekati da se Europa nalazi u velikoj krizi.

Kako u takvim okolnostima izgleda Konferencija o Zapadnom Balkanu što je na poziv njemačke kancelarice Angele Merkel 28. kolovoza 2014. održana u Berlinu? Teško je odoljeti usporedbi s Berlinskim kongresom kojemu je 1878. predsjedao „željezni kancelar“ Njemačkoga Carstva Otto von Bismarck. Tada se tamo diplomatski odlučivalo o budućnosti „ovih prostora“. „Koncert velikih sila“ riješio je tzv. Istočno pitanje uredivši međunarodnopravno europsku baštinu Osmanskoga Carstva nakon Rusko-turskoga rata: priznao je državnu neovisnost Rumunjske, Srbije i Crne Gore, a Austro-Ugarsku ovlastio da okupira Bosnu i Hercegovinu. Ovaj se put u Berlinu ništa slično, a kamoli tako zamašno nije dogodilo.

milanovi__merkel_693805S1Na konferenciji, koju je sazvala „najmoćnija žena svijeta“,  nije bilo nikakva „koncerta velikih sila“. Sudjelovale su  samo male limene glazbe iz „vascelog regiona“.  Govorilo se o Zapadnomu Balkanu kao prostoru mira, ljubavi i svakojake međunarodne suradnje: gospodarske, energetske,  prometne  –  a iznad svega visjelo je obećanje predsjednika Europskog povjerenstva Joséa Manuela Barrosa da će Europska unija za ostvarenje prekograničnih  infrastrukturnih projekata  u „regionu“ osigurati oko 12 milijarda eura. Hrvatska se natječe s projektom Jadransko-jonske autoceste i krčkog Terminala za ukapljeni plin. Kadli na posljetku puče vijest da se autocesta ne će početi graditi prije 2030.

Tako. Malo smo se u hladnom i mokrom kolovozu grijali na infrastrukturnim iluzijama. Kao Njemačka Vilima II. na Bagdadskoj željeznici. Ta željeznica trebala je, po grlatoj carskoj  promidžbi, Berlinu otvoriti Mezopotamiju, Bliski istok i Egipat. Znamo kako je (i zašto) skončalo to veselje. Stoga nam ni njemačko preuzimanje engleskoga Zapadnog Balkana ne ulijeva osobito povjerenje.

No, kako god bude, Hrvatskoj će u najgorem slučaju ostati uspomena da je Zoran Milanović pred televizijskim kamerama u oba obraza cmoknuo Angelu Merkel.

Benjamin Tolić/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić srušila plan EK za uvođenje kvota za srdelu i inćun u Jadranu

Objavljeno

na

Objavio

Europski parlament prihvatio je izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu.

Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socioekonomskog učinka koji bi izazvale kvote, uvjerava hrvatska zastupnica.

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi.

“Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju”, tvrdi Tomašić koja je u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

“Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga.

Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno ‘ne’ i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis”, izjavila je zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati upravo članica Odbora za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Marijana Petir: Bojim se da nakon Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa

Objavljeno

na

Objavio

Europarlamentarka Marijana Petir komentirala je za N1 televiziju europske izbore koji će se dogoditi u svibnju, a osvrnula se i na stanjeu svojoj bivšoj stranci HSS-u.

Hoće li Manfred Weber nastaviti politiku Angele Merkel?

Prije svega, on nije izabran da nastavi politiku Angele Merkel niti ona simbolizira jedinstveno mišljenje EPP-a. EU se i dalje sastoji od 28 država članica. On predsjeda najvećom grupom u EP-u i uspjeva sve dovesti na isti kolosijek.

Rekla bih da je čovjek dijaloga i da nastoji pokazati da svi zajedno jesmo na istom putu i da zajedno trebamo doći do cilja. Njegova politika ne može se preslikati na ono što smo imali prilike vidjeti od Angele Merkel.

Veseli me što prepoznaje naše razlike i da bi trebalo maknuti one koje nas udaljavaju. Obećao je raditi na tome da svi budu jednaki. Važno je reći i da on govori vrlo otvoreno o potrebi očuvanja kršćanskih korijena EU-a.

Hoćete li još jednom sudjelovati na izborima? 

Bili smo koalicija i na toj listi sam bila na petom mjestu i osvojila 43.000 preferencijalnih glasova. Bit ću predstavnica EPP-a bez obzira na okolnosti u Hrvatskoj. Naš izborni zakon dopušta različite modele i uz ljude koji dijele moje vrijednosti i ako se odlučim za kandidaturu mogu ponoviti rezultat.

Jeste li razgovarali s HDZ-om?

U tom smislu nisam imala nikakvu komunikaciju ni s Plenkovićem ni s HDZ-om. U našem izbornom zakonu postoje mogućnosti izlaska sa stranačkom listom, koalicijskim modelima ili model neovisnog kandidiranja. Sasvim sigurno, ako ću se kandidirati ću biti kandidat EPP-a.

HSS i Amsterdamska koalicija?

Mislim da je HSS nažalost sam sebi pomrsio račune. Beljak je 2016. potpisao koaliciju s SDP-om i on sada ulazi u novu koaliciju, pitanje je koliko oni glasova od istinskih HSS-ovaca mogu dobiti.

Beljak je srozao stranku na nekoliko tisuća članova izbacio je ljude koji su zapravo dobivali izbore. Vlada veliko nezadovoljstvo njegovim pristupom politici i faraonskim sustavom. Čudi me da Ministarstvo uprave nije poduzelo nikakve radnje protiv njegovih poteza.

Vidite li se u budućnosti u HSS-u?

HSS je uvijek bio moj prvi izbor, nikad nisam mijenjala svoje boje. Iz HSS-a nisam otišla dobrovoljno, ali bojim se da nakon vladavine Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa.

 

Marijana Petir za Kamenjar – BELJAK MORA OTIĆI

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati