Pratite nas

Politika

Njemački zapadni Balkan

Objavljeno

na

Negoduju: Ah, kakav grozan mjesec! Tko? Ljudi na ulici, u tramvaju, na tržnici, u kavani. Uglavnom oni koji ne pamte dugo. Bilo stoga što im muka preživljavanja ne dopušta da se sjete ni jučerašnjega dana, bilo stoga što drsko gledaju samo naprijed. Ovi drugi i godine broje od početka političkoga kukurikanja u Hrvatskoj. Izgubljeni u nepovijesnu vremenu, ti su ljudi velike nade polagali u kolovoz.

zapadni_balkanKolovoz će, mislili su, „začepiti srpanjsku rupu“ u turizmu, Hrvatska će se ogrijati na dugom, žarkom ljetu, poplavljena će se slavonska sela prosušiti i obnoviti do zime… No nade su se na posljetku rasplinule.

Kolovoz je minuo, a Hrvatska se nije ni na suncu ogrijala. Upravo suprotno, ušla je u rujan, a kiše i oluje ne prestaju. Rijeke se izlijevaju i prijete novim poplavama.

Tako se, ne bez razloga, priprostomu svijetu zamjerio prirodni kolovoz  2014. A kako se taj nesretni mjesec dojmio ljudi koji njeguju povijesno pamćenje? To ne znamo. Oni naime o tomu šute. No, bit će da je njih osim prirode zgrozilo i društvo.

Zašto? Takvi ljudi ne mogu izbjeći analogije. A u kolovozu 2014. navršilo se punih 100 godina od kolovoza 1914., mjeseca u kojemu je veselo buknuo Prvi svjetski rat.  Povodom je tomu ratu bilo ubojstvo austro-ugarskoga prijestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove žene Sofije što ga je u organizaciji Crne ruke izvršio bosanski Srbin Gavrilo princip na Vidovdan, 28. lipnja, 1914. u Sarajevu. U tom su ratu propala četiri carstva: Njemačko, Austrijsko, Rusko i Osmansko, a poginulo je, na svim stranama, oko 20.000.000 ljudi. Sjećanje je na to neugodno, pogotovo stoga što danas, 100 godina poslije, slušamo  zapomaganje iz Ukrajine koje predviđa veliki rat kakav Europa nije vidjela od 1945. i upozorbu iz Litve da Rusija, ratujući protiv Ukrajine, zapravo ratuje protiv Europe.

O striktnom smislu tih izjava može se dvojiti. No nema nikakve dvojbe da Rusija ostentativno krši međunarodno pravo. A kada to, uz tisuće poginulih vojnika i civila, čini najveća euroazijska sila, razuman čovjek, kakav god optimist bio, ne može zanijekati da se Europa nalazi u velikoj krizi.

Kako u takvim okolnostima izgleda Konferencija o Zapadnom Balkanu što je na poziv njemačke kancelarice Angele Merkel 28. kolovoza 2014. održana u Berlinu? Teško je odoljeti usporedbi s Berlinskim kongresom kojemu je 1878. predsjedao „željezni kancelar“ Njemačkoga Carstva Otto von Bismarck. Tada se tamo diplomatski odlučivalo o budućnosti „ovih prostora“. „Koncert velikih sila“ riješio je tzv. Istočno pitanje uredivši međunarodnopravno europsku baštinu Osmanskoga Carstva nakon Rusko-turskoga rata: priznao je državnu neovisnost Rumunjske, Srbije i Crne Gore, a Austro-Ugarsku ovlastio da okupira Bosnu i Hercegovinu. Ovaj se put u Berlinu ništa slično, a kamoli tako zamašno nije dogodilo.

milanovi__merkel_693805S1Na konferenciji, koju je sazvala „najmoćnija žena svijeta“,  nije bilo nikakva „koncerta velikih sila“. Sudjelovale su  samo male limene glazbe iz „vascelog regiona“.  Govorilo se o Zapadnomu Balkanu kao prostoru mira, ljubavi i svakojake međunarodne suradnje: gospodarske, energetske,  prometne  –  a iznad svega visjelo je obećanje predsjednika Europskog povjerenstva Joséa Manuela Barrosa da će Europska unija za ostvarenje prekograničnih  infrastrukturnih projekata  u „regionu“ osigurati oko 12 milijarda eura. Hrvatska se natječe s projektom Jadransko-jonske autoceste i krčkog Terminala za ukapljeni plin. Kadli na posljetku puče vijest da se autocesta ne će početi graditi prije 2030.

Tako. Malo smo se u hladnom i mokrom kolovozu grijali na infrastrukturnim iluzijama. Kao Njemačka Vilima II. na Bagdadskoj željeznici. Ta željeznica trebala je, po grlatoj carskoj  promidžbi, Berlinu otvoriti Mezopotamiju, Bliski istok i Egipat. Znamo kako je (i zašto) skončalo to veselje. Stoga nam ni njemačko preuzimanje engleskoga Zapadnog Balkana ne ulijeva osobito povjerenje.

No, kako god bude, Hrvatskoj će u najgorem slučaju ostati uspomena da je Zoran Milanović pred televizijskim kamerama u oba obraza cmoknuo Angelu Merkel.

Benjamin Tolić/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari