Pratite nas

Vijesti

Njemačko-britanski dogovor o preuzimanju Hrvatske

Objavljeno

na

Dogovor dviju članica EU i NATO saveza temeljio se na želji za zaustavljanjem međusobnog vjekovnog trvenja tzv. centralnih ili kontinentalnih sila Europe (čitaj Njemačke) i sila Zapadne Europe (čitaj V. Britanije) na ovim prostorima.

[dropcap]Z[/dropcap]ašto je hrvatska državna politika u kontinuitetu, u proteklih četrnaest godina, umjesto učvršćenja hrvatske samostalnosti i jačanja demokratskih društvenih procesa, činila upravo sve suprotno, postavši tako neizdrživo protunarodna, odbojna do te mjere da njena nestručnost nije niti dolazila u prvi plan usprkos teškom gospodarskom stanju.

Zašto je hrvatska državna politika doživjela tako dramatičan otklon od prvotne suverenističke politike 90-ih godina, što predstavlja raritet u demokratskim društvima svijeta?

Tako drastične promjene doživljavala su jedino totalitarna i despotska društva, bilo kroz poraze na bojnom polju (nacistička Njemačka, fašistička Italija, carski Japan), bilo kroz unutarnje revolucije (raspad SSSR-a i komunističkih režima ostalih zemalja Varšavskoga ugovora). Republika Hrvatska uspostavljena je kao demokratska država upravo na razvalinama jedne totalitarne države, Jugoslavije, a uz to je bila i pobjednica na bojnom polju protiv velikosrpskog agresora. Dakle, slijedom gore navedenog, u Hrvatskoj su stečeni svi uvjeti za daljnji neometani razvitak i države i njene demokracije, a ne za drastične i šokantne prevrate koji se u hrvatskom društvu zbivaju posljednje desetljeće u širokom rasponu, od propadanja gospodarstva i nedonošenja nacionalne strategije razvoja, veličanja komunizma i titoizma, političkog i sveopćeg moralnog srozavanja, do svjetonazorskih promjena i importa raznih podvrsta seksualnih i inih revolucija s ciljem slabljenja kohezionih snaga hrvatskoga naroda – vjere, obitelji i domoljublja. Hrvatska, stoga, postaje presedan, zemlja koja prkosi zdravoj logici, koja će se kao takva izučavati u obavještajnim školama kao primjer realizacije dugoročnih strateških ciljeva korištenjem metoda propagandno-psihološkog ratovanja i ucjena. Taj je presedan sada sasvim razvidan u činjenici, da je jedan pobjednički, ponosni, drevni narod, koji je nakon tisuću godina uspostavio svoju državu uz goleme žrtve, patnje i odricanja, u svega nekoliko godina eutaniziran, umrtvljen, ustrašen, demoraliziran, spreman šutke promatrati rastakanje vlastite samobitnosti, povjesti, vjere i tradicije.

Da se radi o specijalnom ratu protiv Hrvatske, o tome već mnogi pišu. Da se na ovim prostorima sukobljavaju veliki igrači, i o tome već mnogi pišu. Ali, usprkos svemu, mnogi se naši naivci još uvjek nadaju kako će Hrvatskoj pomoć stići od nekoga izvana. Pojedini naivci se nadaju aktivnijoj ulozi Njemačke u rješavanju naših problema, a oni još naivniji se pouzdaju u pomoć SAD-a. Njih povijest ništa nije naučila.

Stoga ću na dva uvodna pitanja s početka ovoga teksta pokušati jasno odgovoriti, želeći ukazati na zablude kojma se rukovode i oni malobrojni hrvatski političari koji još iskreno žele dobro svome narodu i svojoj Domovini.

Dogovor moćnika na štetu hrvatskoga naroda

Na samom početku ovoga milenija, u velikoj je tišini primljena vijest unutar obavještajnih krugova, koja je odmah potom od istih i stopirana, a prema kojoj je postignut dogovor između britanskih i njemačkih geopolitičkih stratega o preuzimanju nadzora nad Republikom Hrvatskom. Prema istom, Velika Britanija preuzima potpuni nadzor nad čitavim teritorijem Hrvatske, izuzev Istre, koju pod svoje okrilje dobiva Njemačka.

Dogovor dviju članica EU i NATO saveza temeljio se na želji za zaustavljanjem međusobnog vjekovnog trvenja tzv. centralnih ili kontinentalnih sila Europe (čitaj Njemačke) i sila Zapadne Europe (čitaj V. Britanije) na ovim prostorima, u kojem su prve nastojale osigurati svoj izlaz na toplo Sredozemno more, a druge, osigurati kontrolu jugoistočnih vrata Europe i izlaz na Bliski istok i dublje u Aziju, što je moglo ugroziti samo nepredvidljivo jačanje Rusije i njen utjecaj na Srbiju i druge pravoslavne zemlje. Ostalih detalja ovog dogovora nema ali je i ovo više nego dovoljno za rasvjetliti sve pojavnosti koje se u Hrvatskoj zbivaju zadnjih četrnaest godina i gdje se u vlasti mjenjaju samo dvije stranke, obje pod britanskim nadzorom.

Na ovu vijest reagirat će brojni kritičari koji osim simpatija prema ovoj ili onoj zemlji ništa drugo o geopolitici niti ne znaju. Njih treba podsjetiti i da je njemačka politika, konkretno kancelar Helmut Kohl, na početku velikosrpske agresije dugo bila usklađena s britanskom i francuskom politikom na Balkanu, a da je tek pod pritiskom Hrvatskoj naklonjene njemačke javnosti, a onda i našeg budućeg velikog prijatelja, ministra vanjskih poslova H.D. Genschera i njegovog austrijskog kolege Alojza Moka, Kohl promjenio mišljenje, preuzeo političku inicijativu i stao na stranu Hrvatske i predsjednika Tuđmana. Mi Hrvati moramo znati da predstavljamo samo jedan mali kotačić u globalnim političkim odnosima, a da nismo središte svijeta. Ni današnja njemačka politika nije u cjelosti sklona Hrvatskoj, štoviše SPD i Zeleni još uvijek u svojim redovima imaju priličan broj osoba koje se protive i samoj hrvatskoj neovisnosti, a kamo li da se priklanjaju njenoj ovoj ili onoj političkoj opciji. I zato je potrebito imati zdravu diplomaciju kakva je bila u Hrvatskoj 90-ih godina, a ne ovu nesposobnu i odnarođenu, kakva je većim djelom danas.

Diplomacija traži i iznalazi saveznike diljem svijeta na svim razinama, političkim i gospodarskim, i na taj način pokušava, barem u mjeri u kojoj to ona može kada su u pitanju male države i narodi, utjecati i na geostrateške odnose u nekom dijelu svijeta. Poradi navedenog, ne znači da Hrvatska od Njemačke kao političkog i strateškog partnera treba odustati kao što to čine Milanović i Josipović, već upravo suprotno. Trebamo pokušati vještinom vođenja politike i diplomacije vratiti njemački utjecaj u Hrvatsku u onolikoj mjeri u kojoj će on pridonositi uspješnom razvoju hrvatskoga društva i hrvatskih nacionalnih interesa.

Ali vratimo se njemačko-britanskom dogovoru i njegovim posljedicama na JI Europu. Velika Britanija je dobila otvorene ruke za realizaciju svoga projekta eutanazije hrvatske samostalnosti kroz tzv. regiju. Da bi plan uspio, potrebito je zadovoljiti sve srbijanske apetite uništene slomom velikosrpskog projekta pod vodstvom Slobodana Miloševića koji je uspio čak i zaratiti Srbiju s NATO paktom, a što je za posljedicu imalo skretanje srbijanske politike i javnog mnijenja prema Rusiji, izazvavši veliku zabrinutost Britanije kao dvostoljetnog srbijanskog tutora. Stoga Britanci, kao analgetik za srbijanske bolove i traume, njima serviraju novu integraciju s Hrvatskom koja se prethodno, uz instruirane nositelje državne vlasti, mora „preurediti” od nacionalne države hrvatskoga naroda, u anacionalnu građansku državu u kojoj se ljudska prava provode po višim standardima nego u EU, koja će pristati na reviziju vlastite povjesti i Domovinskoga rata, potonji svodeći na građanski tj. bratoubilački rat (na što je u tišini pristala te potpisala i bivša premjerka Jadranka Kosor u pristupnim pregovorima s EU) , a sve na ideološkoj potki titoizma i rigidnog jugoslavenstva kao zajedničkog integracijskog nazivnika.

cijeli tekst pročitajte na dnevno.hr

Zoran Meter

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Josip Borić: Maras je ‘glavni hejter ove Vlade’ s razinom palanačle politike bez cilja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor današnje zasjedanje nastavio je zahtjevima za stankom.

Željko Glasnović (nezavisni zastupnik) tražio je stanku jer želi govoriti o hrvatskoj dijaspori, Goran Aleksić (Živi zid i SNAGA) o arbitraži u Washingtonu koju su banke pokrenule protiv RH u kontekstu prakse sudova u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Kažimir Varda (klub Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika) želi govoriti o zbrinjavanju mulja od obrade urbanih otpadnih voda, Gordan Maras (SDP) o netransparentnosti i nelogičnom djelovanju Vlade RH, Marko Vučetić (nezavisni zastupnik) želi govoriti o značaju i poštivanju ljudskih prava, Marija Puh (HMS) želi govoriti o novostima u strukovnom obrazovanju, Goran Dodig (HDS, HDSSB, HSLS) želi govoriti o aktualnoj političkoj situaciji i ponašanju u Saboru, Branko Bačić (HDZ) želi govoriti o aktualnoj političkoj situaciji.

Maras je istaknuo da je Hrvatska u nikad goroj situaciji, gotovo svakodnevno se suočavamo s nekom aferom, pucamo po šavovima, raspadamo se, a HDZ je bahatiji nego za vrijeme Ive Sanadera.

Imamo preko 300.000 blokiranih, ljude tjeraju sa njihovih nekretnina, a sa druge strane Vlada kupuje 2 blindirana Mercedesa za 12 mil. kn. U isto vrijeme Vlada HDZ-a i Andrej Plenković dižu povlaštene mirovine za 500, 600 kn, a sa druge strane minimalac u RH u isto to vrijeme diže za 130 kn i šalje vrlo važnu poruku – puno nam je važnije dići povlaštene mirovine nego ljudima osigurati dostojanstven život.

Hrvatska jedina zemlja u EU-u koja stimulira poslodavce sa manjim doprinosima ukoliko prijave ljude na minimalnu plaću, naglasio je.

Josip Borić je za Marasa izjavio da je ‘glavni hejter ove Vlade’ s razinom palanačle politike bez cilja, rezultata, bez ikakve vizije. Pokušao sam shvatiti smisao ovoga što je rekao, ali nisam uspio. Čija se vlada raspala u aferama? SDP-ova. Sjetimo se, afera Spačva, Mali biskviti. To je bila samo jedna afera u nizu, rekao je Borić.

Pitao je Marasa je li odlaskom u oporbu izgubio dio pamćenja, pozivajući se na njegovo obećanje da će otvoriti 50.000 radnih mjesta, dok ih je čak 80.000 zatvorio.

Glasnović: Izvandomovinska Hrvatska trpi najveću diskriminaciju, a najviše novca šalju u Hrvatsku (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari