Pratite nas

Naši u svijetu

Njemačko oružje Kurdima u Iraku

Objavljeno

na

Protutenkovsko oružje, više tisuća komada ručnog vatrenog oružja, milijuni komada municije. Ovo je oružje kojim će Njemačka pomoći Kurdima u borbi protiv trupa ISIS-a.

Rješava li se Njemačka svog starog oružja? Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen i ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier su naveli podatke o oružju koje će Kurdi na sjeveru Iraka dobiti od Njemačke u njihovoj borbi protiv „Islamske države“. Na prvi pogled su na popisu oružja modeli koji se nalaze u vojnim skladištima i kojih bi se vojska rado odrekla. Najteže oružje koje odlazi Kurdima iz skladišta Bundeswehra su protutenkovske rakete tipa „Milan“. Kurdima će biti isporučeno 30 sustava s ukupno 500 raketa.

oružjeMilan“ su 70-tih godina zajedno razvile Njemačka i Francuska. Bundeswehr je prema vlastitim navodima tijekom proteklih godina nabavio 1.600 kompletnih sustava. Pod kompletnim sustavom se podrazumijeva stanica za ispaljivanje s upravljačem i raketama. Vojska ne navodi detalje o broju dodatnih raketa koje se nalaze u skladištima. Stručnjaci procjenjuju da se radi o nekoliko tisuća raketa koje su uskladištene još u vrijeme hladnog rata. U krugovima njemačke vojske se navodi da velikom dijelu raketa u dogledno vrijeme ističe rok trajanja. Riješen problem uništavanja?

Poklanjanjem starih protutenkovskih sustava „Milan“ Kurdima, Bundeswehr je po svemu sudeći riješio problem njihovog uništavanja. Ipak, taj sustav ne pripada redu zastarjelog oružja. Model koji Bundeswehr sada daje Kurdima još uvijek može precizno pogoditi ciljeve na udaljenosti od 2.000 metara. Prema informacijama iz Bundeswehra, upotreba sustava nije teška. Isti izvor navodi da bi kurdski borci uz relativno kratku obuku već bili u stanju rukovati oružjem. Rakete tipa „Milan“ njemačke proizvodnje su već u upotrebi u građanskom ratu u Siriji. U tom ratu ih islamisti već upotrebljavaju, kako je još u siječnju objavio ARD-ov magazin „Panorama“.
kurdiIsporuka raketa „Milan“ Assadovom režimu još 1978. godine

Socijalno-liberalna njemačka vlada, na čijem je čelu bio kancelar Helmut Schmidt, 1978. godine nije intervenirala protiv isporuke 4.400 raketa tipa „Milan“ Assadovom režimu u Siriji. Stoga je razumljivo da teroristička grupa „Islamska država“ na raspolaganju ima takve rakete. Pogotovo jer su Katar i Saudijska Arabija od 2011.godine takve rakete isporučivali ustanicima u Siriji.

Kurdi su u borbi protiv „islamske države“ prije svega željeli protutenkovsko oružje kao što su sustavi tipa „Milan“. Osim navodećih raketa će im biti dostavljeno i 240 raketnih bacača sa ukupno 3.500 raketa. Njemačka će Kurdima dostaviti i pješadijsko oružje. U to spada 8.000 automatskih pušaka tipa G3 sa dva milijuna metaka. Ovu automatsku pušku Bundeswehr koristi od 1959. godine i do 1997. godine je pripadala standardnom oružju u redovima njemačke vojske. Standardno oružje je trenutno automatska puška G36. Ipak, u skladištima se još uvijek nalazi još nekoliko desetaka tisuća komada pušaka tipa G3. Upotrebom u Afganistanu je to oružje doživjelo renesansu. Naime, G3, kao i puška koja ju je naslijedila (G36), zahvaljujući velikom kalibru, imaju veliku ubojitu moć.

tenkKurdima će iz Njemačke biti dostavljene i automatske puške G36, koje su naslijedile G3. Na popisu oružja koje će njemačka vlada dostaviti Kurdima je i 8.000 komada tih pušaka sa ukupno četiri milijuna metaka. Osim toga, Kurdima će biti dostavljeno i 40 puškomitraljeza tipa MG3 s milijun metaka, kao i 8.000 pištolja tipa P1, također s milijun metaka. Ovi pištolji nisu posebno precizni, tako da ih Bundeswehr već nekoliko godina uopće ne koristi. Afganistanske snage sigurnosti su prije nekoliko godina iz Bundeswehrovih skladišta dobili 10.000 pištolja. Odbačena Bundeswehrova vozila

Njemačka će Kurdima osim ručnog vatrenog oružja dostaviti i 10.000 ručnih granata. Također će biti dostavljena i određena količina vozila koja Bundeswehr ne koristi. Na popisu se nalazi 60 Mercedesovih terenskih vozila od kojih 20 dijelom oklopnih kao i 40 Unimogsa (Univerzalno motorno vozilo), cisterna i pet oklopnih patrolnih vozila tipa Dingo (prva generacija vozila).  (izvor: DW.DE)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari