Pratite nas

Događaji

Noć knjige 2016. u GKK privukla brojne posjetitelje

Objavljeno

na

Četvrta po redu kaštelanska Noć knjige, koja je i ove godine privukla brojne posjetitelje, održana je u petak, 22. travnja u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela u svih šest knjižničnih odjela. U matineji Noći knjige, program je bio namijenjen mlađem uzrastu, a isti je održan tijekom prijepodnevnih i poslijepodnevnih sati.

[ad id=”93788″]

Matineja Noći knjige otvorena je igrokazom “Trnoružica traži princa” KUD-a Karol Wojtyla u odjelu GKK u Kaštel Kambelovcu, a nastavak je uslijedio u svim odjelima GKK uz čitanje legende o Sv. Jurju, bajke i priče I. B. Mažuranić, pričaonicu i edukativne projekcije filmova u lukšićkom odjelu GKK te uz igrokaz “Romeo i Đulijeta na kaštelanski način” KUD-a Karol Wojtyla i stare zaboravljene igre uz Sonju Marie Buotić u odjelu GKK u Starome, književne kvizove i kreativne literarne i likovne radionice u povodu obilježavanja 400-te obljetnice W. Shakespearea (prof. Kristina Cvetković). Plesalo se, pjevalo, crtalo, glumilo, recitiralo i čitalo u svim odjelima GKK i izrađivala se renesansna odjeća u odjelu GKK u K. Gomilici, a u svemu su sudjelovali učenici kaštelanskih osnovnih škola i djeca iz kaštelanskih dječjih vrtića, pod vodstvom učiteljica i odgajateljica.

U večernjem dijelu programa Noći knjige u odjelu GKK u Kaštel Novome održana je književna večer “W. Shakespeare i M. de Cervantes”, a u programu su sudjelovali učenici SŠ Braća Radić s prof. Radojkom Hrgović. Noć knjige u Dječjem odjelu GKK u K. Starome završena je oko 22.00 sata, uz program “Noćna zabava uz knjige, društvene igre, kviz i filmove za djecu“, dok su u odjelima u K. Kambelovcu, K. Lukšiću i K. Novome tijekom cijelog dana bile postavljene književne izložbe.

Ovogodišnja Noć knjige u odjelu GKK u Kaštel Sućurcu započela je kreativnom radionicom u povodu blagdana sv. Jurja i programom “Stare zaboravljene igre” u sklopu kojega su djeca naučila igrati na franje, plovke, zogu, laštrik i trlju – logičku igru “naših starih”.

kastela

Nakon što su brojne nazočne pozdravili dogradonačelnik Grada Kaštela Zoran Bonacin i ravnateljica GKK Renata Dobrić, program je službeno otvoren uz nastup školskog zbora Osnovne škole kneza Trpimira (voditelj: prof. glazbene culture Dario Cuculić) pri čemu je, uz veliki pljesak publike, izvedena pjesma s kojom će zbor ove godine nastupiti na Festivalu duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” u Zadru.

Izlaganjem Shakespeare kao nadahnuće u modernom vremenu predstavili su se polaznici Škole stranih jezika Wotan iz Kaštel Sućurca s voditeljicom, prof. Antonijom Trze Biuk.

Ovaj dio programa u Noći knjige uveličala je nadahnutom izvedbom na klasičnoj gitari Ivana Kovač, polaznica 2. razreda glazbene škole Josipa Hatzea. Ivana je izvela Packington’s pound, anonimnog autora, Etidu op.60.no.3 Fernanda Sora i Spagnoletto, autora Cesarea Negra, te dočarala duh vremena renesanse i ranog baroka u kojem je živio i stvarao William Shakespeare.

U izlaganju Shakespeare kao nadahnuću u modernom vremenu, posvećenom 400. obljetnici Shakespearove smrti, učenici Škole stranih jezika Wotan iz Kaštel Sućurca Korina Erceg i Paula Voloder (5. razred) i Ivan Bratinčević, Luka Lijić, Petar Markota, Maroje Milišić, Luka Siničić i Luka Uglešić (6.razred), upoznali su prisutne sa životom i književnim stvaralaštvom Williama Shakespeara, pisca čija djela  i danas odišu jednakom ljepotom, svježinom i istinitošću kao i u vremenu u kojem su bila napisana. Izvedbom poznatog govora Marka Antonija iz Julija Cezara, Hamletovog monologa, Prologa Romeu i Juliji i čitanjem soneta, odjeveni u renesansnu odjeću, mali polaznici Škole stranih jezika Wotan približili su nazočnima djela ovog velikog pisca.

U daljnjem izlaganju, djeca su publiku upoznala sa zanimljivostima iz Shakespearovog života, a pojašnjene su i veze Shakespeara i Hrvatske. Mozaični program posvećen Shakespeareu završen je mudrim izrekama i poslovicama koje je Shakespeare svijetu ostavio u nasljeđe i koje su postale dio opće kulture. U stilu glumaca renesansne Engleske mladi polaznici Škole stranih jezika Wotan zahvalili su nazočnoj publici stihovima i naklonom.

Program Noći knjige nastavljen je izvedbom  igrokaza “Kako je sv. Jure ubija zmaja”, kojega su izveli učenici 4.B OŠ kneza Mislava s učiteljicom Davorkom Strize, nakon čega je otvorena izložba likovnih radova gđe. Andrice Orošnjak – Seke. Otvaranje izložbe svojim je nastupom sve nazočne “na noge podigla” Lana Rubelj, kojoj su se kazivanjem stihova priključili splitski pjesnik Jakov Kuljiš i Mario Sarajčev te Nevena Kovač, koja je kazivala pjesme Miroslava Luketina Sarajčeva u čast sv. Jurja, sućuračkog nebeskog patrona.

kastela2

O ljubavi i o svom najnovijem romanu “Okovano srce” s voditeljima je razgovarala Kata Mijić – “hrvatska kraljica ljubavnih romana”, koja je ovom prilikom najavila kako uskoro planira napisati ljubavni roman čija će radnja biti smještena u Kaštela.

U programu pod naslovom “Ča san ono tija/tila reć” pjesme i priče čitali su kaštelanski i splitski autori: Željka Blažević, Nađan Dumanić, Jakov Kuljiš, Velimir Pašara i Mario Sarajčev, dok je napisane zgode iz školskih dana Ivice Žegarca Žutoga čitala Mira Marinović Batić.

Kroz ležernu i opuštenu književno-glazbenu Noć knjige posjetitelje su proveli voditelji Renata Dobrić i Ivica Žegarac Žuti, dok su u glazbenom dijelu programa nastupili: Ivona Mandić i Josip Grgantov, čiju su pjesmu i svirku, baš kao i pjesme i priče svih autora, brojni nazočni posjetitelji svih uzrasta nagradili velikim pljeskom.

Kaštelansko noćno književno druženje privedeno je kraju uz razgovor o najdražim knjigama iz djetinjstva i  uz prisjećanje na “šaljive zgode iz ditinjstva”, kao i uz pohvale svih nazočnih organizatorima te uz zahvalu Gradske knjižnice Kaštela svim sudionicima i svim posjetiteljima, koji su kućama otišli vidno zadovoljni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježeno 27 godina od osnutka 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, svetom misom za poginule u Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova te svečanom akademijom, u subotu je u Vukovaru obilježena 27. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, postrojbe koja je branila Vukovar u Domovinskom ratu.

Potpredsjednik Udruge veterana 204. vukovarske brigade Vinko Mažar podsjetio je na svečanoj akademiji održanoj u Hrvatskome domu kako je zapovijed za osnivanje vukovarske 204. brigade stigla 25. rujna 1991. iako je rat, istaknuo je, na vukovarskome području počeo još “početkom 1990., odnosno nakon mitina na Gazimestanu”.

Uz napomenu kako su se pri ustrojavanju Hrvatske vojske brigade imenovale po brojevima – počevši od broja 100,  Mažar je ustvrdio kako je vukovarska brigada “greškom” imenovana kao 204.

“Netko je očito progriješio i tako je tom logikom ovo brigada ‘s greškom’. Da, 204. vukovarska brigada je brigada ‘s greškom’. Iako formalno nakon dugo vremean priznata, u praksi i odnosu prema njeznim pripadnicima još uvijek nepriznata”, ustvrdio je Vinko Mažar.

Govorio je i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je članovima brigade poručio da ne posustaju u borbi za ono što smatraju da im pripada te drugi gosti i uzvanici među kojima su se nalazili  i izaslanik predsjednice Republike Ante Deur, predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Balić te predsjednika Vlade Zvonko Milas. Prikazan je i dokumentarni film Nade Prkačin “Štafeta smrti”.

Po podatcima braniteljskih udruga, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 branitelja tadašnje općine Vukovar od kojih je 921 branitelj poginuo ili nestao dok ih je 1600 ranjeno, a oko 2500 branitelja je završilo u srpskim koncentracijskim logorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Profesor Gjidara: ‘Francuska nikad neće pristati na federalnu Europu!’

Objavljeno

na

Objavio

U petak, 14. rujna pred gotovo punom dvoranom Dominikanskog samostana u Splitu održana je tribina pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata” u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt. Na tribini su, neposredno nakon završetka znanstvenog simpozija na splitskom sveučilištu Hrvatsko-francuski upravno-pravni dani, sudjelovali profesor emeritus s francuskog sveučilišta Paris II, Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, koji su zajedno inicirali i utemeljili ovaj stručno-znanstveni simpozij. Razgovor je moderirao politički komentator i publicist Marko Ljubić.

U ime organizatora tribinu je otvorio prigodnim pozdravnim riječima predsjednik Hrvatske udruge BenediktVide Popović, koji je predstavio sudionike tribine, profesora Gjidaru i dr. Šimca te Marka Ljubića.

Nekoliko je iznimno važnih naglasaka publika mogla čuti u tome nadasve zanimljivom i sadržajnom razgovoru s dvojicom vrhunskih intelektualaca međunarodnog ugleda, koje na žalost izvan najužih stručnih, znanstvenih i intelektualnih krugova hrvatska najšira javnost rijetko ili gotovo nikada nema prigodu čuti. Nakon uvodnih pitanja Marka Ljubića o upravo završenim francusko-hrvatskim upravno-pravnim danima, koje su i profesor Gjidara i dr. Šimac komentirali od samoga razvoja prvotne ideje, iznoseći čitav niz nerazumijevanja, ignoriranja, zatim razvojnih nesporazuma, prvenstveno u okviru zagrebačkog sveučilišta, pa do mišljenja o aktualnoj znanstveno-stručnoj razini simpozija u Splitu, tijek razgovora usmjeren je u raspravu o samoj biti pojma država, izbornom i političkom sustavu, suverenitetu država u okvirima međunarodnih asocijacija, do identiteta naroda i same Europe.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su, na pitanje o smislu države i smislu povijesnih žrtava za vlastitu državu, jasno istakli, da su usprkos vrhunskim društvenim i akademskim, time i egzistencijalnim pozicijama u Francuskoj, naglašavajući da je sveučilište Paris II na kojemu uživaju vrhunski status, apsolutno najbolje pravno sveučilište u Francuskoj i među najboljima u Europi, snažno podupirali, često i uz rizike nerazumijevanja okoline, proces stvaranja hrvatske države. Na pitanje voditelja zašto, oba su istakli da je to temeljno pitanje identiteta, da je stoga to i temeljno moralno pitanje svakoga Hrvata, da im je potreba afirmacije osobnog identiteta bila važnija od statusnih privilegija, da identitet nije moguće sačuvati i afirmirati bez nacionalne države, te da je pravo na upravljanje vlastitom slobodom u punini, temeljni smisao i svrha postojanja države. Time su i jasno odgovorili da se država ne smije identificirati samo s materijalnim vrijednostima, što se u Hrvatskoj često s anacionalnih političkih pozicija pokušava nametnuti. Jasno su naglasili i profesor Gjidara i dr. Šimac nužan racionalan respekt prema materijalnim resursima naroda i društva, bez kojih se ne može ostvariti uspješna afirmacija nacionalnog identiteta, ali s kategoričkih polazišta da u temeljima postojanja države mora biti pitanje identifikacije naroda i prirodnog prava na upravljanje svim narodnim potencijalima, nematerijalnim i onim materijalnim. Iz razgovora o tom temeljnom polazištu postojanja samostalne nacionalne države, profesor Gjidara je posebno apostrofirao ostvarivanje političkih prava svakoga državljanina, ističući da je vrhunski demokratski uzor što veća politička participacija državljana bez obzira na mjesto prebivališta ili življenja, u odlučivanju o nacionalnim politikama u Saboru, pa mu je stoga nevjerojatno da aktualna hrvatska Vlada ne namjerava omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje državljanima izvan Hrvatske, čak i usprkos zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su istaknuli da bi to država morala uvesti radi jačanja državne legitimnosti i razvoja demokratskih standarda, bez obzira na stavove i zahtjeve bilo koga u međunarodnoj zajednici, jer se, kako su istaknuli, radi o temeljnom interesu svake dobre države.

Dr Šimac je naglasio u kontekstu razgovora o biti države, osvrćući se na postavljeno pitanje o smislu osobnog zalaganja za samostalnu državu hrvatskog naroda, te umjetnu dvojbu između identitetskih i tzv. materijalnih ciljeva, da je upravo zbog toga,  zbog ostvarivanja vrhunskih materijalnih ciljeva radi afirmacije identitetskih ciljeva, što čini po njegovim riječima neraskidivu ciljanu cjelinu, iznimno bitno kako se upravlja državom. Naglasio je da se u Hrvatskoj već kronično zanemaruju znanje i uvažavanje struke i znanosti u upravljanju državom te da s toga imamo sve više problema u svim sferama društva. “Primjena vrhunskih znanja je ključno pitanje u današnjoj Hrvatskoj, jer iz upravljanja državom zapravo se razvijaju i očituju sve slabosti hrvatskoga društva.”, naglasio je dr. Šimac, a profesor Gjidara je apostrofirao upravno pravo kao temeljnu znanost bez koje je nezamislivo uspješno i dobro upravljati državom i društvom.

U tom kontekstu razgovor je išao prema dva nužna pitanja – o ostvarivanju političkih prava hrvatskog naroda u cjelini i gledajući pojedinačno, s pozicija državljana, te o korištenju znanja u upravljanju državom, s konačnim osvrtom na ulogu hrvatskih sveučilišta i akademske zajednice u donošenju i kreiranju nacionalnih politika. Voditelj je upravo ta pitanja potencirao naglašavajući nepostojanje jednoga elitnog nacionalnog strateškog instituta s najumnijim Hrvatima iz cijeloga svijeta, ali i s najboljim umovima uopće, koji bi bio izvorište potrebnih i konkurentnih znanja nacionalnim politikama. Potencirajući pitanja ostvarivanja izbornog i političkog prava državljana voditelj se referirao na znanstvene radove profesora Gjidare o izbornom i političkom pravu te znanstvene i stručne radove dr. Šimca o pitanjima tzv. političkog predstavništva.

I jedan i drugi su istakli vrlo ozbiljne nedostatke hrvatskog izbornog i političkog sustava, potpuno neodrživu situaciju da milijuni Hrvata izvan Hrvatske ne mogu ostvariti svoja temeljna politička prava te da je neodrživa činjenica da im je ustavno čak ograničena politička ravnopravnost s državljanima koji žive u Hrvatskoj. Dr. Šimac se vrlo oštro osvrnuo na neznanstvenu, necivilizacijsku i karikaturalnu formu tzv. poreznog obveznika u raspravama o izbornom i političkom pravu, s upozorenjem da takva kategorija ne postoji u politološkoj znanosti o političkim pravima, te da je to vrlo opasan pokušaj slabljenja samih temelja državne legitimnosti. Istaknuo je da je neodrživo da se u zakonodavnom domu hrvatskog naroda zastupnici ponašaju kao zastupnici regija, nekakvih interesnih grupa, manjina, predstavnici svojih, kako je rekao, lokalnih sredina, općina i gradova, s naglaskom da u Saboru svaki zastupnik mora predstavljati ukupan hrvatski narod, sve državljane bez obzira gdje živi i da je to temeljna zadaća zakonodavnog doma i svakoga njegovog člana.

S tim u svezi, voditelj je potencirao pitanje modela izbornoga sustava i načina izbora zastupnika, naglasivši da je pri ovakvom izbornom modelu s deset plus dvije izborne jedinice, zastupnik temeljem izborne odgovornosti prema onima koji ga biraju zapravo nužno usmjeren na zastupanje separatnih interesa nasuprot svenacionalnih, ističući čak i one antagonizirane kao u slučaju Pupovca i politike manjine, koja njega bira u Sabor. I dr. Šimac i profesor Gjidara su izričito zastupali s uvjerljivom znanstvenom, pravnom i politološkom argumentacijom, nužnost kreiranja izbornog modela koji će osigurati nacionalnu odgovornost zastupnika i stvaranje pretpostavki za kreiranja nacionalnih politika u interesu svih državljana Republike Hrvatske.

S tim u svezi profesor Gjidara je jasno naglasio svoju već publiciranu tvrdnju u znanstvenim radovima, iznesenu kroz pitanje jesu li Hrvati izvan Hrvatske ranjiva skupina prema praksi suda za ljudska prava u Strasbourgu, stavljajući to u kontekst pitanja o presudi suda u Muenchenu Perkoviću i Mustaću i prirodi osuđenog režima, da Republika Hrvatska mora sve učiniti kako bi se institucionaliziralo političko pravo hrvatskih državljana izvan Hrvatske i omogućilo im se prije svega kroz izborni sustav pravo potpune participacije u državnim politikama. Dr. Šimac je naglasio da njega ne zanima jedan ili tri preferencijalna prava, da je to kozmetika, te da on kao državljanin sa sviješću o svojim političkim pravima želi odlučivati o svakom zastupniku u Hrvatskom saboru. To je smisao pune demokracije u jednoj nacionalnoj državi, zaključio je dr. Šimac.

Profesor Gjidara je s tim u vezi, a u okviru pitanja o načinu donošenja najviših državnih odluka i kreiranju nacionalnih politika, snažno naglasio, navodeći nevjerojatne primjere iz osobnoga iskustva s hrvatskim sveučilišnim profesorima, pojam lojalnosti prema državi i narodu, kao civilizacijsku paradigmu, ali i standard obveznosti. Nazočnima je ispričao prispodobu s jednim zagrebačkim kolegom, kome je isticao lojalnost kao nužnu formu obveznosti i u konačnici pitanje osobnog morala, a koji mu je obveznost pokušavao tumačiti kao odnos znanstvenika i fakulteta na kojemu radi. “Taj čovjek uopće ne shvaća da njemu plaću samo prosljeđuje fakultet, on ne shvaća da ga plaća hrvatska država i da je njegova lojalnost prvenstveno određena obvezom prema hrvatskom narodu i državi, a ne prema fakultetu.”, rekao je profesor Gjidara. S tom prispodobom zapravo je uz dodatna objašnjenja i navodeći primjere iz osobnog iskustva iz Francuske, snažno upozorio na nevjerojatne činjenice da profesori s hrvatskih sveučilišta izravno sudjeluju u međunarodnim destrukcijama i klevetanju hrvatskoga naroda. I Gjidara i Šimac su istakli da je to činjenica koju ne bi tolerirala ni jedna moderna demokratska država.

U razgovoru, pitanjima koja je potencirao voditelj razgovora, a kasnije i kroz čitav niz pitanja sudionika tribine iz publike, valja istaknuti kategoričan, pomalo iznenađujući stav, profesora Gjidare da Francuska nikada neće pristati na federalni koncept Europske unije koji zastupa Njemačka. Iznenađujući zbog javne percepcije u Hrvatskoj, da su Macron i Merkel zapravo nositelji te ideje. I Gjidara i Šimac su jasno istakli da Europska unija ne može opstati bez uvažavanja suvereniteta nacionalnih država, a na eksplicitno pitanje voditelja može li Europa, a u okviru nje i Hrvatska kao država opstati bez kršćanske kralježnice, i dr. Šimac i profesor Gjidara su jasno naznačili da nitko i ništa ne može opstati bez uvažavanja svoga istinskog identiteta, pri čemu je dr. Šimac istaknuo snažnu kršćansku poziciju Roberta Schumanna, kao utemeljitelja suvremene Europske unije. Bilo je tu čitav niz zanimljivih detalja i informacija koje sudionici nisu imali prigode nikada čuti niti pročitati u hrvatskim medijima, primjerice da Sud Europske unije u Luksemburgu rješenja i sve procese vodi isključivo na francuskom jeziku, pa da je imperativ svih studija europskog prava, koje je upravo Gjidara bio ustanovio na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a koji su prestali postojati na žalost, frankoponska upravna i pravna tradicija, vrhunsko poznavanje francuskog jezika, pri čemu je istaknuo još jedan paradoks suvremene Hrvatske da je dr. Siniša Rodin, hrvatski predstavnik u tom sudu europsko pravo završio u SAD-u na engleskom jeziku!? Gjidara je tu činjenicu iznio kako bi ilustrirao model upravljanja hrvatskom državom, improvizaciju i nužne loše rezultate u svim oblastima, gdje se u samome sustavu zanemaruju temeljna znanja i racionalna i znanstvena polazišta. Valja svakako naglasiti, prvenstveno zbog potencijalnog interesa javnosti sklone osobnu znatiželju usmjeravati prema imenima ljudi, da je profesor Gjidara na voditeljevo pitanje o očitoj podcjenjenosti upravnog prava u Hrvatskoj, koje se gotovo ni ne spominje u javnom i akademskom diskursu, naglasio da je to pravo apsolutno najvažnije za upravljanje državom te da je u Hrvatskoj otac Vesne Pusić, pokojni akademik Eugen Pusić „grobar“ upravno-pravne znanosti i struke.

Tijekom jedno i pol satnog razgovora, s voditeljem i publikom, profesor Gjidara i dr. Šimac istaknuli su čitav niz iznimno zanimljivih činjenica, stavova i iskustava te usvojenih znanstvenih uporišta o najbitnijim aspektima hrvatske državne realnosti, koje je publika rijetko kad i gdje imala prilike čuti pa su i pitanjima, a pogotovo nakon tribine sudionici s neskrivenim zadovoljstvom zahvaljivali organizatoru, a pogotovo gostima na, kako su isticali svi od reda, rijetko kvalitetnom i sadržajnom razgovoru i događaju.

Izvor: hu-benedikt.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari