Pratite nas

Događaji

Noćna bojna gađanja i raketiranja helikopterima Kiowa Warrior

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga (OS) RH general zbora Mirko Šundov te zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) OS RH general-bojnik Miroslav Kovač sa suradnicima, u srijedu, 2. kolovoza 2017., nazočili su noćnom gađanju i raketiranju helikopterima OH-58D Kiowa Warrior na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” na Slunju, koje su proveli pripadnici Eskadrile helikoptera (EH) 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a.

Noćnom bojnom gađanju prethodilo je dnevno gađanje održano dan ranije. Gađanja i raketiranja u noćnim uvjetima provedena su iz zraka puškostrojnicama 12,7 mm i nevođenim raketnim zrnima (NRZ) Hydra 70 mm na ciljeve na zemlji, pri čemu su piloti koristili NVG opremu za noćno letenje (Night Vision Googles – NVG).

Ministar Krstičević je izrazio zadovoljstvo provedbom noćnog gađanja naglasivši kako nabavka i uvođenje u operativnu uporabu helikoptera OH-58D Kiowa Warrior predstavalja iznimno značenje i vrijednost za izgradnju novih sposobnosti Oružanih snaga RH.

Po završetku bojnog gađanja i raketiranja pripadnici EH vraćaju se u svoju matičnu bazu, a helikopteri Kiowa Warrior javnosti će se predstaviti u Kninu, u subotu, 5. kolovoza tijekom svečanog obilježavanja Dana Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 22. obljetnice VRO “Oluja”.

Helikopteri OH-58D Kiowa Warrior primarno se koriste za izviđanje i napad. U borbenim uvjetima koristi se za protuoklopno djelovanje, blisku i vrlo blisku zračnu potporu, pratnju i zaštitu konvoja (escort), korekciju i navođenje topničke precizne paljbe te zapovijedanje i nadzor iz zraka digitalnim modemima i štićenim kanalima.

U civilne svrhe mogu se koristiti u akcijama traganja, nadzoru granice, pomoći u slučaju prirodnih katastrofa te izviđanju i snimanju različitih incidentnih situacija.

Foto: MORH/ T. Brandt

Uspješno provedena bojna gađanja iz helikoptera Kiowa Warrior

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Otvoreno memorijalno obilježje na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rijeka.hr

Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti u Rijeci u petak je otvoreno memorijalno obilježje s imenima 206 poginulih branitelja s područja bivše Općine Rijeka.

Vijence su položili i svijeće upalili riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa zamjenicima Markom Filipovićem i Nikolom Ivanišem, glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, članovi obitelji poginulih branitelja i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Na zahtjev udruga i članova obitelji poginulih branitelja da se uz Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata postave i imena poginulih, u suradnji s autorima Mosta, arhitektonskim studijem 3LHD, osmislilo se odgovarajuće rješenje. Tako su imena istaknuta na položenom pravokutnom bloku, koji čini integralnu cjelinu s postojećim mostom i stupovima visine sedam metara uz njega.

Most hrvatskih branitelja otvoren je 2001., kao spomen obilježje na Delti, mjestu odakle su Riječani odlazili na bojište te gdje su se vraćali.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je kroz godine istaknuta želja da se spomenik obilježi imenima poginulih branitelja, što nije bila prvotna namjera. No, dodao je, želja je ispunjena u dogovoru s arhitektima koji su ponudili rješenje koje će se uklapati u postojeći spomenik. Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža izrazio je zadovoljstvo što je Rijeka na ovaj način odlučila odati počast braniteljima.

Ukupna vrijednost radova na novom memorijalnom obilježju je oko 748 tisuća kuna, a ministarstvo je doprinijelo s 90.000 kuna.

Uz Most branitelja je, usporedno s uređenjem novog obilježja, postavljena i glazbena ograda, koju čini 35 metalnih cijevi. Udaranjem po njima redom, sviraju se prvi taktovi hrvatske nacionalne himne. Instalacija je dar Krapinsko-zagorska županije te je događaju nazočila i zamjenica župana ove županije Jasna Petek. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Osmi hrvatski žrtvoslovni kongres u Zagrebu i Krapini

Objavljeno

na

Objavio

‘Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod’

Usuradnji s Udrugom Macelj 1945., pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Vukovara i gradonačelnika Ivana Penave te uz potporu Grada Krapine, Hrvatsko žrtvoslovno društvo 8., 9. i 10. studenoga 2019. je organiziralo  8. Hrvatski žrtvoslovni kongres na temu „Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“.

Kongres je svečano otvoren u petak, 8. studenoga 2019., u Sveučilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju, a domaćin skupu bili su Hrvatski studiji.

Drugi i treći dan Kongresa, 9. i 10. studenoga 2019., održan je u Krapini. U subotu je domaćin  bio Grad Krapina, a u nedjelju  poduzetnik Antun Presečki.

Tijekom subote brojni su renomirani predavači iz RH i inozemstva izlagali rezultate svojih istraživanja, iskustava, publikacija i radova:

Stanislav Vukorep govorio je o stradanjima Hrvata tijekom Drugog sjvetskog rada i poraća u istočnoj Hercegovini te je prikazao svjedočanstva preživjelih

Vesna Slobođan održala je predavanje o Djevojkama žrtvama genocida u Isočnoj Hercegovini u II svjetskom ratu.

Roko Ivanda govorio je o talijanskim logorima u priobalju – na otoku Molatu

Ivan Pažanin izlagao je o partizanskim stratištima u trogirskom i rogozničkom kraju

Marijan Pinhak govorio je o Španovici i žrtvama genocida i klevete

Miroslav Gazda održao je predavanje o zločinima nad Hrvatima u brdskom dijelu zapadne Slavonije i to od Slatine do Orehovice te o crvenom totalitarizmu na virovitičkom području

Ante Beljo govorio je o jugoslavenskom međusobnom monarhističkom i komunističkom radu 1942 – 1944 godine

Igor Vukić govorio je o logorima u NDH posebno o Jasenovcu

Vlatka Vukelić održala je predavanje o prihvatilištu za ratnu siročad u Sisku

Don Pavao Crnjac razložio je osobna sjećanja dječaka iz prihvatilišta

Polona Jurinić održala je predavanje o slovenskim svećenicima i prognanicima na području HDH u vrijeme II svjetskog rata

Franjo Talan govorio je o varaždinskom kraju u II svjetskom ratu i poraću

Vlč. Luka Slijepčević predavao je o biskupu dr. Josip Marija Carević – o zločinu i šutnji

Damir Borovčak govorio je o zločinima na Macelju širih razmjera – o mjestima, zločinima i žrtvama u Hrvatskom zagorju.

Zdravko Čepo održao je predavanje o Spomen području Macelj

Ivan Dujmović govorio je o stradanju potomaka njemačkih doseljenika iz 17. stoljeća iz mjesta Rude kod Samobora 1945 i 1946 godine

Jakša Raguž ogovorio je o masovnim grobnicama u hrvatskom Pounju za vrijeme Domovinskog rata

Anto Brtan govorio je o islamskom fundamentalizmu u BiH

Ivan Bekavac predavao je o hrvatskom državotvorstvu i velikosrpskoj mitomaniji u sprezi s totalitarizmima XX stoljeća

Nakon ovih predavanja održana je rasprava sa zaključcima i rezolucijom te potom i večera.

U nedjelju je održano polaganje vijenaca na grobištu Mirkovec kod Sv. Križa Začretje, Sveta misa u Krapini u crkvi na Trškom Vrhu te nakon ručka sudionici Kongresa posjetili su Spomen sobu maceljskim žrtvama u Franevačkom samostanu u Krapini te posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Na kraju su položeni vijenci na Macelju kod grobnice 1163 ekshumirane žrtve.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari