Pratite nas

BiH

Normaliziranje hrvatsko – bošnjačkih odnosa ključ je za stabilnu BiH

Objavljeno

na

Zaokret oko Predsjedništva je samo početak relaksiranja odnosa na relaciji Mostar – Sarajevo. Puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju

Kreirao sam prijedlog “plutajućih županija” koji povećava izglede na 99 posto da Hrvati izaberu svog člana Predsjedništva – riječi su aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Nova platforma

Srpska-bosanska-hrvatska-zastava-zastaveOva izjava i potezi bošnjačkih stranaka u predizbornoj kampanji možda najavljuju zaokret u dijelu bošnjačke politike koja se u ovom ciklusu odrekla biranja hrvatskoga člana Predsjedništva. No, riječ je o prividnoj relaksaciji odnosa između Mostara i Sarajeva. Jer puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se politički predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju. Predsjedništvo je važno u operativnom i još više u simboličkom smislu, no ono bi trebalo biti tek prvi korak kako bi došlo do normaliziranja uništenih hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa. Prije svega, riječ je o izboru izaslanika u Dom naroda FBiH. Domovi naroda u pluralnim europskim državama upravo postoje kao mehanizmi zaštite kolektivnih prava. Prijevara dijela bošnjačkih stranaka koje iz većinskih bošnjačkih županija biraju Hrvate koji ni na neizravan način nisu izraz volje hrvatskog biračkog tijela najveća je opasnost koja prijeti provedbi većinske hrvatske biračke volje nakon općih izbora. Upravo bi se tu mogla lomiti koplja oko stvaranja nove nelegalne platforme koja će isključiti biračku volju jednog od tri državotvorna naroda u BiH.

No, ovaj put posljedice takve hegemonijske politike hrvatsko-bošnjačke odnose dovele bi do točke u kojima više nema povratka i mogućnosti bilo kakve političke suradnje. Rješenje za veliki broj problema glede izbora legitimnih hrvatskih predstavnika u zakonodavna tijela vlasti je osnivanje većinske hrvatske izborne jedinice što je prijedlog hrvatske strane koji veliki dio bošnjačkih političara odbacuje. Tu je i stalni udar dijela bošnjačkih stranaka na hrvatsku ministarsku kvotu u Vladi FBiH. O kakvom je podređenom položaju Hrvata u federalnom izvršnom tijelu riječ govori podatak da je nakon Petritschevih ustavnih promjena bošnjačkih pozicija osam, a hrvatskih pet. I takav podređeni položaj dio bošnjačkih stranaka želi dodatno oslabiti. Jedan od stalnih problema je i preglasavanje u institucijama vlasti na svim razinama. Poseban kamen spoticanja između Mostara i Sarajeva je i razvlašćivanje županija te pokušaj dovođenja do njihovog potpunog financijskog kraha i besmisla njihovog postojanja. “Na djelu je smišljeni politički plan potkradanja županija s hrvatskom većinom”, riječi su predsjednika Vlade ZHŽ-a Zdenka Ćosića kada je govorio o raspodjeli sredstava od PDV-a. Cijelo to vrijeme događa se i prelijevanje novca iz većinskih hrvatskih u većinska bošnjačka područja i kroz raspodjelu proračunskih sredstava na federalnoj razini subvencioniranjem gubitaša na većinskim bošnjačkim područjima, stoji u posljednjoj analizi na portalu Vecernji.ba.

Separatističke težnje

Pitanje ustroja Mostara te općina u središnjoj Bosni također stvara rascjep između dvije politike. S jedne strane bošnjačka politika u gradu na Neretvi traži elemente nacionalne zaštite kakvi su primjereni na višim razinama. Hrvatska strana se zalaže za hercegovačko središte bez podjela. No, ako ih bude, onda mostarsku formulu traži i u općinama u središnjoj Bosni gdje su posljednjih nekoliko mjeseci učestala ubojstva hrvatskih povratnika. I neprocesuiranje zločina koji su počinjeni i s jedne i s druge strane tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba također ne doprinosi politici normaliziranja odnosa. Odnosi na relaciji Mostar – Sarajevo ključ su jake i stabilne BiH s obzirom na stalne separatističke težnje u Banjoj Luci. Nova briselska BiH znači i europske standarde, to jeste ostvarivanje kolektivnih prava različitih segmenata u pluralnim državama. U ovom slučaju ona se poklapaju sa zahtjevima Mostara. Političko Sarajevo će se morati odlučiti. U protivnom, ova zemlja će se i dalje suočavati s predpolitičkim pitanjima 19. stoljeća umjesto životnih pitanja od pokretanja proizvodnje, sustavne socijalne zaštite, ulaganja u obrazovanje…

Zabrana javnog RTV servisa nezabilježen slučaj u Europi

Najvidljiviji primjer odnosa Sarajeva prema Mostaru, koji postaje zaštitni znak neravnopravnosti, je zabrana osnivanja javnoga RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu javnoga RTV servisa BiH. To je nezabilježen slučaj u europskoj medijskoj politici. Eurozastupnica Dubravka Šuica navodi kako je stabilnost BiH i ispunjenje kriterija jedan od glavnih uvjeta na putu prema EU. “Jedan od tih uvjeta je i kvalitetna jezična zastupljenost te informiranje na hrvatskom jeziku. Zato će vlasti u Sarajevu morati odlučiti žele li da BiH slijedi europski put, a ja sam sigurna da žele”, rekla je Šuica javljajući se iz Bruxellea na nedavno održanom okruglom stolu posvećenom javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku u BiH.

večernji list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Biskup Komarica: Zašto se prešućuju i ne procesiraju zločini nad katolicima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko pohodio je u ponedjeljak u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci, banjolučkog biskupa dr. Franju Komaricu.

U dužem, informativnom i otvorenom razgovoru najviše su se zadržali na aktualnoj situaciji u kojoj žive katolici na području Banjolučke biskupije u oba entiteta, te općenito u BiH. Biskup Komarica je Visokom predstavniku Inzku usmeno i pismeno podastro „ponovljenu molbu za ažuriranje nekih aktualnih problema katoličke populacije“.

Podsjetio je, između ostalog, i na intervencije glede brojnih pitanja Zajednice Udruga prognanih Hrvata sa šireg banjolučkog područja koje su predstavnici Zajednica imali u kancelariji OHR-a u Banjoj Luci sredinom rujna o. g. od koje još uvijek nema obećane im pomoći. Biskup je naveo i više primjera grupa prognanih katolika Hrvata, ne samo s područja njegove biskupije nego i vrhbosanske nadbiskupije, koji su mu se obraćali za materijalnu pomoć u obnavljanju njihovih porušenih kuća i stvaranju radnih mjesta u pokretanju male privrede, prenosi Večernji list

Ponovno je pitao Visokog predstavnika zašto općinske i županijske vlasti uporno ustrajavaju u nepoštivanju pozitivnog Zakona države i u gaženju jednog od temeljnih ljudskih prava, prava na vlastitu bogomolju, župnu crkvu u stoljetnoj župi Drvar? Zašto se uporno prešućuju i ne procesiraju zločini učinjeni nad katoličkim vjerskim službenicima, svećenicima i redovnicama na području njegove biskupije, kao i na stotinama nevino ubijenih i izmasakriranih civila-katolika.

Visoki predstavnik Inzko je pozorno saslušao izlaganje i kritičke primjedbe biskupa Komarice, složivši se da, nažalost, ni domaći političari ni predstavnici međunarodne zajednice ne mare mnogo za obespravljene ljude i ne pružaju prijeko potrebnu pomoć za mnoge prognanike željne održivog povrataka, koji traže pravdu i život dostojan čovjeka i za njih. Izrazio je nadu da će se hrvatski političari konačno više angažirati u pružanju učinkovite pomoći ovdašnjim Hrvatima u duhu preuzetih međudržavnih obveza.

Obećao je biskupu da će njegove molbe ozbiljno razmotriti i potražiti način za pružanje potrebne pomoći brojnim nevoljnicima, koji se obraćaju za pomoć biskupu Komarici i njegovim najbližim suradnicima, a oni im najčešće nemaju čime pomoći, osim da ih saslušaju i pokušaju negdje pronaći barem djelomičnu pomoć i utjehu, javlja TABB.

Biskup Komarica: Katolici u BiH sustavno su izvrgnuti nepravdama i diskriminiranju i to u gotovo svim dijelovima te zemlje u kojima predstavljaju manjinu

 

MLADEN PAVKOVIĆ: Biskup Komarica nema podršku. Zašto?

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Pripadnici Federalne uprave policije uhitili su jučer Hamdiju Abdića Tigra, nekadašnjeg zapovjednika vojne policije Armije BiH u Bihaću i najbližeg suradnika generala Atifa Dudakovića, pod sumnjom da je odgovoran za smaknuće generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vlade Šantića u proljeće 1995.

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nastanak i ubojstvo generala HVO-a koji je bio i jedan od utemeljitelja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te HDZ-a BiH. Uz Tigra, uhićeni su još pripadnici Armije BiH Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Ramiz Bajramović i Enver Keranović, a istragu vodi županijsko tužiteljstvo u Bihaću.

Uhićeni su osumnjičeni da su između 8. i 9. ožujka 1995. ubili generala Šantića, a u bijegu su Indian Alibegović i Ramiz Ružnić, piše Večernji list

Pogrešan sud i tužiteljstvo

Obitelj Šantić nebrojeno je puta prosvjedovala i upozoravala na zataškavanje ubojstva, koje je od ratnoga zločina makinacijama dospjelo u područje civilnog ubojstva. Iako je riječ o generalu HVO-a kojeg je u ratnim okolnostima otela Vojna policija Armije BiH, zaključeno je da je riječ o civilnom ubojstvu?! Odvjetnik Josip Muselimović, koji zastupa obitelj Šantić, izjavio je da su za ovaj predmet morale biti nadležne državne institucije.

– Nadležno je županijsko tužiteljstvo u Bihaću, a ja mislim da je nadležnost za ovaj slučaj kao ratni zločin moralo imati Tužiteljstvo BiH – rekao je Muselimović. Upitan što obitelj očekuje, Šantić je objasnio da nakon 22 godine i dalje traže pravdu. – Obitelj očekuje pravednu odluku i uvjerena je da su upravo osumnjičene osobe na čelu s Hamdijom Abdićem Tigrom počinitelji tog kaznenog djela te da postoji previše dokaza u tome pravcu – objasnio je Muselimović.

Za vrijeme prošlogodišnjeg prosvjeda supruga pokojnog generala Jagoda Šantić izrazila je sumnju da će dočekati pravdu kazavši kako je čak i sadašnji proces otišao u krivome smjeru. General Šantić posljednji put viđen je živ 8. ožujka 1995. u bihaćkom hotelu Sedra gdje je bio u društvu s tadašnjim zapovjednikom Petog korpusa Armije BiH generalom Atifom Dudakovićem, kojega obitelj također smatra odgovornim za njegov nestanak.

Lažna obećanja obitelji

Ovaj armijski general bio je u sukobu sa zapovjednikom HVO-a, a prethodno mu je polomio zube. Šantić se u više navrata suprotstavio podčinjavanju. No Dudaković dosad nije obuhvaćen istragom. Obitelj se s gorčinom prisjeća kako je bivši bošnjački član Predsjedništva BiH Ejup Ganić uputio sućut samo dva dana nakon generalova nestanka.

Ništa nije otkrilo ni mješovito povjerenstvo BiH i RH koje je provodilo istragu. U međuvremenu obitelj je u više navrata dobivala lažna obećanja, izjave, dojave, prekopavala su se groblja, istraživala željeznička postaja u Bihaću u potrazi za posmrtnim ostacima. Zaštićeni svjedok otkrio je i gdje je mučen general Šantić i zakopano tijelo, no bilo je toliko uništeno da se nije moglo utvrditi pripada li njemu čak ni analizom DNK.

Zoran Krešić / Večernji list

Obitelj Šantić zadovoljna uhićenjima za ubojstvo generala, ne i što to nije okarakterizirano kao ratni zločin

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari