Pratite nas

Vijesti

Norveška traži inžinjere, doktore, vozače i konobare, prosječna plaća 4.500 eura

Objavljeno

na

Europski ured za zapošljavanje (EURES) objavio je detaljan izvještaj u kojem se navodi da su Norveškoj potrebni inženjeri, nastavnici, medicinske sestre, ali i vozači autobusa, kuhari i konobari, a kojima se u toj uređenoj nordijskoj zemlji nudi prosječna mjesečna plaća od gotovo 4.500 eura.

Naime , ovoj skandinavskoj zemlji potrebni su inžinjeri , a posebno stručnjaci za mehaniku , elektroniku , automatiku , hidrauliku i vodovod , predškolski odgajatelji , nastavnici , posebno u području prirodnih znanosti i matematike , doktori medicine i medicinske sestre , psiholozi , vozači autobusa , taksisti , kuhari i konobari .

Tvrtke u Norveškoj koje trenutno traže inžinjere i stručnjake različitih profila su , između ostalog , Aker Solutions , FMC Technologies , Statoil , National Oilwell Varco , Kværner , Kongsberg Gruppen , Aibel , Roxar i Fabrice .

Prema navodima EURES – a , za boravak u Norveškoj potrebno se prijaviti za dozvolu za boravak u razdoblju od tri mjeseca u lokalnoj policijskoj postaji u toj zemlji ili nakon što strani državljanin pronađe adekvatno zaposlenje . Stranac može ostati u Norveškoj šest mjeseci dok traži zaposlenje .

Ova zemlja je poznata i po ogromnim rezervama sirove nafte i plina , a ubraja se i među najveće izvoznike morske hrane u svijetu . Bruto domaći proizvod ( BDP ) Norveške trenutno iznosi 56,92 tisuća dolara , ili 41.683 eura , po stanovniku . Do dvostrukog masakra u srpnju 2011. godine kada je Anders Bering Breivik ubio 77 ljudi , Norveška je smatrana i jednom od najsigurnijih zemalja u svijetu . Na referendumu 1994. godine građani Norveške odbili su da se pridruže Europskoj uniji , a prema nedavnoj anketi 80 posto Norvežana ne želi u EU .

Istraživanja pokazuju da su uvjeti rada u Norveškoj među najboljima i najhumaniji u svijetu . Radnici zaključuju pisani ugovor koji podrazumijeva tri do šest mjeseci probnog rada prije potpisivanja dugotrajnog ugovora . Plaća se isplaćuje na mjesečnoj osnovi , a uposlenik radi 37,5 sati tjedno , odnosno 7,5 sati svaki radni dan , a maksimalno 40 sati u tjednu .

Europski ured za zapošljavanje u svome izvješću navodi da uposlenici u Norveškoj u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora , a svi oni iznad 30 godina starosti imaju 30 dana godišnjeg odmora koji je uredno plaćen .

Prosječna plaća u ovoj skandinavskoj zemlji je jedna od najviših u Europi , ali i svijetu . Tako je prosječna mjesećna plaća u Norveškoj trenutno oko 36.700 norveških kruna ( NOK ) , odnosno 4.384 eura . Deset posto najbolje plaćenih stanovnika ove zemlje u prosjeku zarađuju oko 71.000 NOK – a mjesečno , odnosno 8.541 euro , a deset posto najslabije plaćenih stanovnika u prosjeku mjesečno zarađuju oko 20.600 NOK – a ili 2.460 eura .

Ipak , EURES napominje kako je hrana u Norveškoj u prosjeku za 62 posto skuplja nego u ostalim europskim zemljama . Npr . mlijeko , sir , jaja i meso su oko 60 posto skuplji nego u ostatku Europe . Riba i morski proizvodi nisu skupi u odnosu na ostale prehrambene proizvode . Norvežani u prosjeku za stanarinu i komunalije potroše 27 posto svoje plaće 0,20 posto za javni prijevoz i za automobil 0,18 posto za hranu i za ostale potrepštine u kući i 12 posto za odmor i rekreaciju .

Prema podacima Ujedinjenih nacija ( UN ) , Norveška je rangirana kao zemlja s najvišim prosječnim primanjima , najdužim životnim vijekom stanovnika i najboljim uvjetima za život svojih građana . Većina stanovnika Norveške posjeduje svoju vlastitu kuću . Tako oko 90 posto bračnih parova imaju svoju kuću ili stan .

Prosječna stanarina u toj zemlji je oko 5.500 NOK – a , odnosno 657 eura . Stanarine u Oslu i Stavangeru skuplje su u odnosu na druge gradove te zemlje . Također , kuća s vrtom u Norveškoj se može kupiti u prosjeku za oko 2.000.000 do 3.500.000 NOK – a , odnosno 238,9 tisuća do 418,12 tisuća eura .

Nedavno su vlasti te zemlje saopćile kako je svaki stanovnik Norveške teorijski postao milijunaš zahvaljujući državnom fondu u kojeg se slijevaju sredstva od nafte i plina .

Centralna banka Norveške , koja upravlja Fondom ” Global ” , koji je osnovan 1990. godine , saopćila je da su sredstva tog fonda zbog visokih cijena nafte i plina porasla na 5,11 bilijuna norveških kruna , odnosno preko 828 milijardi dolara , što je oko milijun puta više od skoro šest milijuna ukupne populacije te zemlje . Tako se prvi put u historiji Norveške desilo da je kapacitet Fonda dostigao sumu od milijun kruna po svakom stanovniku te zemlje .

hercegovina.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari