Pratite nas

Nositelj liste za HDZ 1990.,potpisnik suglasnosti za uplovljavanje ratnih brodova u Neum

Objavljeno

na

Znamo kako je Predsjedništvo HDZ 1990. potvrdilo liste kandidata i njihove nositelje koji će se na listopadskim izborima natjecati za sve razine vlasti.

Nositelj liste za HDZ 1990.

Znamo i da će se predsjednik ove stranke, Martin Raguž, natjecati za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva što nimalo ne začuđuje. No pomalo začuđuje, na izbornoj listi za Sarajevo, ispred HDZ 1990, stranke koja „gradi budućnost za sve” a ponajprije za one koje imenom pronosi, a to su Hrvati Bosne i Hercegovine, vidjeti ime Zorana Perkovića kao nositelja liste.

Perković, inače potrčko, odnosno pomoćnik, Zlatka Lagumdžije u Ministarstvu vanjskih poslova FBiH, potpisuje dopis o uplovljavanju ratnih brodova u „luku” Neum. Podsjetimo, HDZ 1990., čiji je dotični član, jedina je stranka sa hrvatskim predznakom koja se nije javno oglasila protiv uplovljavanja ratnih brodova pod bilo čijom zastavom u Neum. Time je ova stranka prešutno odobrila ekspanzionističku bošnjačku politiku Sarajeva, a potpisom svog kandidata za sarajevsku izbornu jedinicu, udarila jasan pečat u kojem smjeru ima namjeru voditi Hrvate Bosne i Hercegovine ukoliko joj oni iskažu povjerenje.

Nakon ovog saznanja, neumska će im podrška sigurno olabaviti.

Devedesetka na svojoj službenoj stranici objavljuje kako su imena kandidata odabrana prema kredibilitetu kandidata i nositelja da odgovore na probleme s kojima se ljudi u našoj zemlji susreću. Ako je Perkovićev, a i stranački kredibilitet građen na ekocidu, nepoštivanju interesa lokalne zajednice i unitarističkoj „građanskoj” politici u BiH, onda takav kredibilitet slobodno mogu svezati mačku o rep.

Izvor: neumportal.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari