Pratite nas

Balkan

‘Nova agresija’ – Vučić: Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima otvaranje je Pandorine kutije

Objavljeno

na

Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima otvaranje je Pandorine kutije, smatra srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je u utorak navečer u intervjuu za Radioteleviziju Srbije rekao da je taj zakon za Srbiju neprihvatljiv.

Kako prenose srbijanski mediji, Vučić je rekao da prijedlog tog zakona u kojem se Srbija navodi kao agresor otvara Pandorinu kutiju jer će se onda u Srbiji donijeti još 500 zakona o tome šta je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.

“To je za nas neprihvatljivo. Volio bih da Hrvati ponekad obuju naše cipele, ja se stavljam u njihovu poziciju i razumijem šta ih muči, ali bih zamolio da i oni razumiju probleme Srba i ono što Srbi neće prihvatiti”, rekao je Vučić.

Pred saborskim će se zastupnicima u srijedu naći prijedlog novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji a srbijanskom je predsjednikusporna hrvatska definicija o srpskoj agresiji u Domovinskom ratu te rečenica da je agresiju na Hrvatsku “izvršila Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH”.

Vučić je također rekao da se u Beogradu priprema Deklaracija o zaštiti Srba, koja će biti u skladu sa svim međunarodnim pravnim normama i neće ugrožavati ničiji teritorijalni integritet ili suverenitet.

Na pitanje je li Deklaracija potrebna, Vučić je uzvratio: “Smatra li netko da nije potrebna kada u Hrvatskoj živi 186.000 Srba a svega 55.000 kaže da govori srpskim jezikom, kada je ćirilica ugrožena i u samoj Srbiji. . . kada u nekim drugim bivšim jugoslavenskim republikama broj Srba koji se tako izjašnjavaju opada”.

Na opasku da se o Deklaraciji govori kao o “srpskim halucinacijama”, uzvratio je da o halucinacijama sigurno ne bi trebali i ne bi smjeli govoriti oni koji podižu spomenike osuđenim teroristima ili se pitaju gdje staviti ploču “Za dom spremni”, u Jasenovac ili u Novsku.

“Kod nas takvih fašističkih halucinacija nema”, rekao je srpski predsjednik i dodao da ih u Srbiji žestoko osuđuju i kada se pojave.

Govoreći o odnosima u regiji rekao je da Srbija ima izvanredne odnose s Mađarskom i dobre odnose s Crnom Gorom, Makedonijom, Bugarskom i Rumunjskom.

Odnosi s BiH i Albanijom su dobri iako ne uvijek laki, a ni odnosi s Hrvatskom nisu loši, rekao je.

Vučić je puno govorio o Kosovu, naglasišvi kako smatra da nema idealnog rješenja i da će biti neophodno naći kompromis jer “zamrznuti konflikt nije rješenje”. Ipak, odbio je konstataciju da je Kosovo izgubljeno.

“Hoću Srbima reći da imamo realnost koja nije onakva kakva nam se sviđa, a da je izgubljeno ne bih se za njega ovoliko borio”, istaknuo je Vučić.

Dodao je da ugled Srbije raste i da je trenutno viši nego što ga uživaju neke članice EU-a. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Kosovo danas formira vojsku

Objavljeno

na

Objavio

Formiranje vojske Kosova, najavljeno za danas, službeni Beograd vidi kao kršenje međunarodnih dokumenata i, pozivajući se na Rezoluciju 1244 UN, naglašava da međunarodne mirovne snage na Kosovu (KFOR) moraju spriječiti i razoružati sve albanske postrojbe, dok vlasti u Prištini taj čin nazivaju “dostojanstvom i ponosom neovisnosti i teritorijalnog integriteta Republike Kosovo”.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je danas kako je “veoma zabrinut zbog situacije na Kosovu”, ocijenivši da je problem to što Srbiji na Kosovu nameću “dijelom Albanci, a dijelom dio svijeta”.

“To mi je noćna mora, to mi je najveća muka, s tim legnem, s tim se budim, a ne spavam mnogo. To mi je najveća muka zato što znam koliko smo se borili da sačuvamo mir i stabilnost”, rekao je večeras Vučić na predizbornom skupu vladajuće Srpske napredne stranke uoči lokalnih izbora u četiri općine 16. studenog.

Vučić kaže kako “ne razumije da bilo tko u svijetu može odobriti formiranje kosovske vojske”, koja je, kako tvrdi, “u potpunoj suprotnosti sa svim međunarodnim aktima”.

“Ili se svi prave da to ne vide”, rekao je Vučić.

Istodobno, na Kosovu se tijekom ovog tjedna, postupno, stvaralo pobjedonosno ozračje da formiranjem kosovske vojske Priština dobiva još jedan adut državnosti, neovisnosti i državnog integriteta.

Predsjednik Kosova Hashim Thaci danas je, prema izvješćima kosovskih medija, odjeven u odoru Kosovskih sigurnosnih snaga (BSK), u vojarni “Adem Jashari” kod Prištine “čestitao novu misiju pripadnicima BSK”.

Thaci je, kako prenose prištinski mediji na albanskom, ponudio jamstvo “svim građanima, naročito onima srpske nacionalnosti, da će nove snage služiti svim građanima Kosova”.

Skupština Kosova u petak u 10 sati započet će sjednicu o kojoj se mjesecima unazad mnogo govorilo jer bi ona trebala biti prijelomna s obzirom na to da se očekuje usvajanje zakona koji omogućavaju transformiranje Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) u vojsku.

“Nakon višegodišnjih napora da ovu transformaciju izvrši putem ustavnih promjena, za koje je potrebna i suglasnost manjina, odnosno Srpske liste, koja se suprotstavlja ovoj transformaciji, Vlada Kosova je odlučila da ovaj proces privede kraju izmjenama zakona”, javlja iz Prištine dopisnica regionalne TV N1 Zana Cimili.

Ime snaga (KBS) ostat će isto, ali su se u posljednje vrijeme mogla čuti oprečna stajališta međunarodnih partnera – pojedini članovi NATO-a su protiv transformacije, ali snažna potpora SAD, a potom i Velike Britanije, pridonijela je da “Kosovo konačno glasa za transformaciju BSK u oružane snage”, navodi reporterka N1 iz Prištine.

“U znak zahvalnosti potpori koju su SAD pružile Kosovu u ovom, ali i svim ranijim procesima, centar Prištine je okićen zastavama Sjedinjenih Američkih Država”, javlja N1 iz Prištine.

Prijelomna vijest u Beogradu večeras je da će predsjednik Srbije, koji je po Ustavu i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, “u naredna 72 sata posjetiti postrojbe Vojske Srbije i policije u takozvanoj Kopnenoj zoni sigurnosti (KZB) na jugu Srbije, uz administrativnu liniju s Kosovom.

U pratnji Vučića bit će i ministar obrane Aleksandar Vulin i Vučiću u pratnji bit će načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije general Milan Mojsilović, te ministar obrane Aleksandar Vulin, priopćilo je večeras srbijansko ministarstvo obrane.

Vučić je ranije danas izjavio kako je “veoma zabrinut zbog situacije na Kosovu” i da ne razumije da bilo tko u svijetu može odobriti formiranje kosovske vojske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Srbija neće ući u Europsku uniju dok ne prizna da je u Srebrenici izvršila genocid

Objavljeno

na

Objavio

Povod amandmanu o genocidu počinjenom Srebrenici slovenskog europarlamentarca Igora Šoltesa, koji je u posljednji tren “ušao” u Rezoluciju Europskog parlamenta, po svemu sudeći bio je intervju premijerke Srbije Ane Brnabić Deutsche Welleu, u kojem ona nije htjela okarakterizirati zločin u Srebrenici kao genocid, navodi agencija Tanjug.

Sigurno je, navodi ta agencija, da je amandman o genocidu u Srebrenici dočekan s “iznenađenjem” zato što niti jedan dužnosnik Srbije nikada događaje u Srebrenici nije nazvao genocidom.

Šoltesovom zaslugom, međutim, priznavanje genocida u Srebrenici označeno je u Rezoluciji kao ‘ključan korak na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji’”, navodi Tanjug.

Podsjetimo, u intervjuu novinaru Deutsche Wellea Timu Sebastianu, Brnabić je, na njegovo inzistiranje na priznanju genocida počinjenog u Srebenici, odgovorila da “ne misli da je strašan masakr u Srebrenici bio genocid”.

Novinar je ipak inzistirao argumentirajući pritom da su međunarodne institucije rekle da se ipak radilo o genocidu, što je Brnabić prilično razljutilo.

“Gospodine, uredu. Neka su rekle. Za Srbiju se genocid u Srebrenici nije dogodio. Odgovorno lice za taj užasan ratni zločin je izručeno Hagu i Srbija je uradila sve što je bilo do nje”, rekla je Brnabić.

Formalno, navodi Tanjug, Brnabić, kao predsjednica Vlade, nije mogla iznijeti drugačiji stav.

Srbija se 2010. godine kao država odredila prema Srebrenici kroz donošenje skupštinske deklaracije, kojom je osudila ‘zločin nad bošnjačkim stanovništvom’ u Srebrenici 1995. godine, na način koji je utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.  Za dokument su tada glasali zastupnici liste ‘Za evropsku Srbiju’, G17 plus, SPS-PUPS-Jedinstvena Srbija i zastupnički klub manjina, a protiv su bili Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, dok zastupnici SNS-a, SRS-a i LDP-a nisu glasali. Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da Srbija nije kriva za genocid u Bosni i Hercegovini. Sud je zaključio i da Srbija nije planirala počiniti genocid, ali je smatra odgovornom zasto što nije učinila sve što je u njenoj moći da ‘genocid u Srebrenici’ spriječi, navodi Tanjug.

Srebrenica je okarakterizirana kao genocid od Haškog suda, kroz presudu bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, Ratku Mladiću, koji je zbog toga pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

‘U Srebrenici se dogodio genocid – točka’

Uoči obilježavanja 20 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, 2015. godine je Velika Britanija predložila usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je priznanje genocida u Srebrenici preduvjet za pomirenje te su pozvalu političke lidere da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.

Taj tekst praktički bi srpski narod, iz čijeg reda su počinitelji zločina u Srebrenici, označio kao genocidan, a Srbija bi bila okvalificirana kao genocidna država. Takav scenarij spriječila je Rusija, koja je blokirala usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a, koju su podržale SAD i zemlje Europske unije, piše Tanjug.

Član Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarne Delegacije za suradnju sa Srbijom Eduard Kukan primjećuje da spominjanje Srebrenice nije novina i da je EU uvijek imala jasne pozicije o genocidu.

“Europski parlament usvojio je pozitivnu i ohrabrujuću Rezoluciju o Srbiji. Ne mislim da je generalno pozitivan ton Rezolucije izmijenjen amandmanom koji se odnosi na Srebrenicu”, rekao je Kukan za Tanjug.

Predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović kazao je da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Da mi arbitriramo je li Srebrenica genocid ili nije…. Je – točka. I tu se ništa neće promijeniti našim negiranjem svega toga. Ništa, osim što ćemo još jednom dati novu argumentaciju svjetu da nije problem Srba bio u [Slobodanu] Miloševiću, [Radovanu] Karadžiću i Mladiću, nego da je on puno dublji”, kazao je Jovanović.

Vlada Srbije nije htjela komentirati rezoluciju Europskog parlamenta.

Tanjug

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari