Pratite nas

Balkan

‘Nova agresija’ – Vučić: Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima otvaranje je Pandorine kutije

Objavljeno

na

Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima otvaranje je Pandorine kutije, smatra srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je u utorak navečer u intervjuu za Radioteleviziju Srbije rekao da je taj zakon za Srbiju neprihvatljiv.

Kako prenose srbijanski mediji, Vučić je rekao da prijedlog tog zakona u kojem se Srbija navodi kao agresor otvara Pandorinu kutiju jer će se onda u Srbiji donijeti još 500 zakona o tome šta je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.

“To je za nas neprihvatljivo. Volio bih da Hrvati ponekad obuju naše cipele, ja se stavljam u njihovu poziciju i razumijem šta ih muči, ali bih zamolio da i oni razumiju probleme Srba i ono što Srbi neće prihvatiti”, rekao je Vučić.

Pred saborskim će se zastupnicima u srijedu naći prijedlog novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji a srbijanskom je predsjednikusporna hrvatska definicija o srpskoj agresiji u Domovinskom ratu te rečenica da je agresiju na Hrvatsku “izvršila Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH”.

Vučić je također rekao da se u Beogradu priprema Deklaracija o zaštiti Srba, koja će biti u skladu sa svim međunarodnim pravnim normama i neće ugrožavati ničiji teritorijalni integritet ili suverenitet.

Na pitanje je li Deklaracija potrebna, Vučić je uzvratio: “Smatra li netko da nije potrebna kada u Hrvatskoj živi 186.000 Srba a svega 55.000 kaže da govori srpskim jezikom, kada je ćirilica ugrožena i u samoj Srbiji. . . kada u nekim drugim bivšim jugoslavenskim republikama broj Srba koji se tako izjašnjavaju opada”.

Na opasku da se o Deklaraciji govori kao o “srpskim halucinacijama”, uzvratio je da o halucinacijama sigurno ne bi trebali i ne bi smjeli govoriti oni koji podižu spomenike osuđenim teroristima ili se pitaju gdje staviti ploču “Za dom spremni”, u Jasenovac ili u Novsku.

“Kod nas takvih fašističkih halucinacija nema”, rekao je srpski predsjednik i dodao da ih u Srbiji žestoko osuđuju i kada se pojave.

Govoreći o odnosima u regiji rekao je da Srbija ima izvanredne odnose s Mađarskom i dobre odnose s Crnom Gorom, Makedonijom, Bugarskom i Rumunjskom.

Odnosi s BiH i Albanijom su dobri iako ne uvijek laki, a ni odnosi s Hrvatskom nisu loši, rekao je.

Vučić je puno govorio o Kosovu, naglasišvi kako smatra da nema idealnog rješenja i da će biti neophodno naći kompromis jer “zamrznuti konflikt nije rješenje”. Ipak, odbio je konstataciju da je Kosovo izgubljeno.

“Hoću Srbima reći da imamo realnost koja nije onakva kakva nam se sviđa, a da je izgubljeno ne bih se za njega ovoliko borio”, istaknuo je Vučić.

Dodao je da ugled Srbije raste i da je trenutno viši nego što ga uživaju neke članice EU-a. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Deset godina kosovske neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Kosovo obilježava 10 godina svoje neovisnosti, dan ponosa za etničku albansku većinu, iako Srbija i dalje odbija priznati njihovu suverenost, prenosi agencija AFP.

Već nekoliko dana glavni grad Priština ukrašen je plavo-žutim zastavama, uoči dvodnevnih svečanosti kojima će kulminirati koncert britanske pop-zvijezde, rođene Kosovarke, Rite Ore.

Sukob između srbijanskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova izbio je 1998. godine. U njemu je poginulo 13.000 ljudi, većinom Albanaca, a završio je 1999., nakon 11 tjedana zračnih udara NATO-a pod vodstvom SAD-a kako bi se primoralo Beograd da s Kosova povuče vojsku i policiju. Nakon povlačenja srbijanskih snaga, na Kosovu je uspostavljena misija UN-a i raspoređene snage NATO-a.

Kosovski parlament proglasio je neovisnost Kosova 17. veljače 2008.

Bio je to najsretniji trenutak za nas kao narod, izjavio je jučer, uoči svečanosti obilježavanja obljetnice, kosovski predsjednik Hashim Thaci.

Kosovo je dosad priznalo 115 država, a među 80 koje ga nisu su i Rusija, Kina, Indija, Indonezija, Brazil te pet država EU-a, uključujući Španjolsku i Grčku.

Europska unija je normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine postavila kao preduvjet za približavanje tih dviju država europskim integracijama . No, podsjeća AFP, taj je dijalog, inače počet 2011., gotovo mrtav već dvije godine. Srbija neće priznati Kosovo i posebno neće priznati neovisnost Kosova kako bi postala članica EU-a, poručio je ovaj tjedan ministar obrane Aleksandar Vulin. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je neodređeniji u tom pitanju, dok se Thaci nada sporazumu dviju strana već ove godine.

Navodeći kraj 2019. godine kao vremenski okvir za postizanje pravno obvezujućeg sporazuma, šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini tvrdi da je realistično optimistična. Dvije su strane postigle dogovor o nekim pitanjima, poput slobode kretanja, ali dijalog koji je pokrenuo EU je zamro.

Američki predsjednik Donald Trump uputio je ohrabrujuću poruku Kosovu i čestitku na velikim koracima u snaženju suverenosti i multietničke demokracije. Ima još posla koji treba odraditi, ali pozdravljamo vaš napredak, poručio je Trump.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

SLAVEN LETICA: Spremaju li se doista Srbija i Republika Srpska za „novi regionalni rat za promjenu granica”?

Objavljeno

na

Objavio

Spremaju li se doista Srbija i Republika Srpska za „novi regionalni rat za promjenu granica“ kao što tvrdi ugledni srbijanski znanstvenik dr. Dušan Janjić – pita se Slaven Letica, sveučilišni profesor, inače poznati politički analitičar i kolumnist u povudu najava nekih zanimljivih zbivanja u susjedstvu. Komentar prof. Letice prenosimo:

Pisanje novog „memoranduma“ koji pripremaju Republika Srbija i Republika Srpska i koji je izvorno trebao zvati „Deklaracija o opstanku srpskog naroda“, po pisanju srbijanskih medija primaklo se kraju.

Čini se da će naziv dokumenta – kojeg je glavni pisac dekan Pravnog fakulteta u Beogradu prof.dr. Sima Avramović – na kraju biti dosta prozaično „Aneks sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srbije i Republike Srpske“.

Ako je vjerovati srbijanskim novinarima, dokument u čijem pisanju, uz dr. Simu, sudjeluju dekan Filološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Ljiljana Marković, profesor Pravnog fakulteta Mirko Vasiljević, predsednik Matice srpske Dragan Stanić te nekolicina lingvista, težište će imati na zaštiti i promicanju „Srba u rasejanju“, kako naši susjedi nazivaju ono što se nekada nazivalo prečanskim Srbima, a danas se najčešće naziva dijasporom.

„Aneks“ posebnu pažnju posvećuje: pravu „Srba u resejanju“ na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, pravu na izučavanje i nejgovanje srpske kulture, pravnu na izučavanje srpske povijesti/istorije i njegovanje srpske slobodarske tradicije, očuvanje nacionalne geografije, pravu na očuvanje i zaštitu srpskog kulturnopovijesnog/kulturnoistorijskog nasljeđa i pravnu na informiranje na srpskom jeziku.

„Aneks“ bi svečanu javnu promociju trebao imati na Dan državnosti Republike Srbije 15. veljače 2018. Prije toga trebala bi ga potpisati oba parlamenta – Vučićev i Dodikov.
Znatno prije potpisivanja i svećane promocije, „Aneks“ doživljava žestoku javnu kritiku, a najzanimljiviju od brojnih kritika uputio mu je poznati zannstvanik dr. Dušan Janjić.
Svoju je kritiku objavio u u crnogorskoj Pobjedi. Nakon što je kazao da Srbija ne bi trebala sudjelovati u pokušaju Milorada Dodika da „raspakira Dayton“, nastavio je: „To je opasno zato što bi usvajanje ove Deklaracije značilo da su politikom Srbije, ponovo zavladali, kao devedesetih godina prošlog vijeka, etnonacionalisti i šovinisti. Ako to stavimo u kontekst Kosova i Dačićevih priča o razgraničenju, onda je riječ o političkom signalu da Srbija sprema novi regionalni rat promjenom granica. To onda znači da ništa nijesu razumijeli, da nijesu htjeli da čuju, šta im je – povodom Dačića – rečeno iz Njemačke, SAD i regiona.“

Zaključio je: „To je onda poziv na grupisanje zarad nove preraspodjele moći na Zapadnom Balkanu i promjene granica. Istovremeno, to bi bila poruka: vas ne interesuju ovi drugi koji su učestvovali u dogovoru, na primjer Srbi u Hrvatskoj, Srbi iz Crne Gore. Ne vjerujem da će Vučić u to ući, jer on zna da je to političko samoubstvo.“
Izgleda da će biti zanimljivo na srbijanski Dan državnosti, a očigledno i prije njega.

U cijeloj je priči, zasad, dobro što se “Aneks” ne bavi hrvatskim Srbima koji su do daljnjega u “nadležnosti” dr. Milorada Pupovca i metropolita Porfirija koji veli “da se ne boje da budu ono što jesu”, što god to značilo.

Slaven Letica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati