Pratite nas

Vijesti

Nova knjiga ‘Hrvatski pokret otpora’ mladog hrvatskog intelektualca, dr. Wollfy Krašić!

Objavljeno

na

Knjigu povjesničara Wolffyja Krašića “Hrvatski pokret otpora – Hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.-1966.”, u kojoj se prvi put historiografski obrađuje problematika nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i skupina u Hrvatskoj, objavio je zagrebački nakladnik AGM.

Ova monografija prvi je historiografski prilog o problematici nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i grupa u Hrvatskoj u periodu od završetka Drugog svjetskog rata do sredine šezdesetih godina.

Dočim je historijska znanost do sada producirala niz priloga o dugim vidovima otpora i opozicije (Katolička crkva, križarska gerila, Hrvatska seljačka stranka), ovaj je element ostao izvan njena interesa.

Sastav spomenutih organizacija i grupa, njihova raširenost, programi i načini djelovanja te postignuća, ukazuju da je time učinjen znatan propust kao i da je kreiranje slike o hrvatskom državotvornom otporu i opoziciji za cijelog postojanja komunističke Jugoslavije bez uzimanja ovoga faktora u obzir manjkavo. Također, pozornost je posvećena načinima razbijanja ilegalnih organizacija i grupa od represivnog sustava jugoslavenskog komunističkog režima te tretiranju političkih osuďenika.

Naglasak je stavljen na ilegalnu organizaciju Hrvatski pokret otpora, koju su osnovali zagrebački studenti i čiji se idejni začetnik i spiritus movens, Jakša Kušan, kasnije prometnuo u jednog od najpoznatijih hrvatskih političkih emigranata. Među brojim razlozima poradi kojih je spomenuta organizacija zavrijedila ovakvo izdvajanje, jest zasigurno i taj što je u njenome programu udaren temelj ideološko-političkom pravcu koji će se kasnije nazivati ideja o hrvatskom miru ili pomirenju., tj. potrebi suradnje nekada zaraćenih Hrvata iz vremena Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka na stvaranju samostalne i demokratske hrvatske države.

Wollfy Krašić roďen je 12.7.1988. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohaďao je u Mrkoplju, a potom završio Prvu riječku hrvatsku gimnaziju u Rijeci. Godine 2007. upisao je preddiplomski dvopredmetni studij arheologije i povijesti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a 2010. godine diplomski studij moderne i suvremene povijesti, na kojem je diplomirao s temom „Djelovanje dr. Ante Cilige u Kraljevini Jugoslaviji i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1936. do 1944.“ (stipendist Grada Rijeke). Poslijediplomski studij moderne i suvremene povijesti započeo je 2012. godine na istome fakultetu, završivši ga u srpnju 2016. godine obranom doktorskog rada naslova „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija“ (stipendist udruge FOHS).

Objavljena su mu tri izvorna znanstvena članka, dok su još četiri prihvaćena za objavljivanje, kao i jedna znanstvena monografija. Objavio je i jedan prikaz knjige. Nadalje, objavljen mu je i veći broj publicističkih radova historiografskog karaktera u novinama, časopisima i Internet portalima: u Jutarnjem listu četiri rada u šest nastavaka; u rubrici Večernjeg lista Moja Hrvatska četiri rada; u Magazinu Glasa Slavonije tri rada u šest nastavaka; u Fenix magazinu deset radova u četrnaest nastavaka…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Donald Trump: Američko gospodarstvo doživljava snažan uzlet poput ‘rakete’

Objavljeno

na

Objavio

Trump obećava snažan gospodarski oporavak

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u petak pad nezaposlenosti u zemlji, istaknuvši da američko gospodarstvo doživljava snažan uzlet poput „rakete” te obećavajući brz oporavak od izolacije uvedene zbog pandemije novog koronavirusa.

„Sada je događa vjerojatno najveći gospodarski oporavak u američkoj povijesti i neće stati na ovome, nastavit će se”, rekao je Trump na događaju u Bijeloj kući. „Ovo nitko nije očekivao”.

Trump je kazao da će oporavak u pravom smislu riječi nastupiti tijekom 2021., inzistirajući da će se SAD moći nositi s pandemijom. Nezaposlenost u SAD-u je i dalje veća od 13 posto, unatoč padu u svibnju.

Ponovno je pozvao da se nastavi s ublažavanjem mjera izolacije i otvori gospodarstvo u svim saveznim državama.

Naglasio je da će se američki gospodarski oporavak pozitivno odraziti na globalni gospodarski rast.

„Mi smo pozitivna sila. Mi smo ključni za svijet u jednom smislu”, kazao je. (Hina)

 

Trump podijelio pismo u kojemu se prosvjednici iz parka u blizini Bijele kuće nazivaju teroristima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Odbor EP-a poziva da se Hrvatska, Bugarska i Rumunjska prime u Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta pozvao je zemlje članice EU-a da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.

Europski parlament “poziva Vijeće i države članice da pojačaju svoje napore kako bi se dovršila integracija šengenskog prostora na sve zemlje članice”, kaže se u prijedlogu rezoluciju koju je Odbor za građanske slobode izglasao u četvrtak navečer.

Za rezoluciju o situaciji u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19  glasalo je 53 članova Odbora, 6 je bilo protiv i šest suzdržanih. Očekuje se da će se o ovom prijedlogu glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava od 17. do 19. lipnja.

Europska komisija je 22. listopada prošle godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, još nisu imale na dnevnom redu evaluaciju Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Za odluku o primanju potrebna je suglasnost svih zemalja članica, dok Europski parlament o tome donosi mišljenje.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali unatoč tome nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

U prijedlogu rezolucije izražava se spremnost Parlamenta da izradi mišljenje o punoj provedbi šengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj čim to Vijeće zatraži.

Sve zemlje članice EU-a istodobno su i članice šengenskog prostora osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te Cipra, koji to ne može jer ne kontrolira cijeli svoj teritorij i Irske, koja to ne želi jer bi morala uspostaviti granične kontrole sa Sjevernom Irskom. Dijelom šengenskog prostora su i četiri zemlje koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog sadašnje situacije jer su zbog pandemije koronavirusa uvedene kontrole na unutarnjiim graniama te se poziva na što brži povratak na normalno funkcioniranje bez unutarnjih kontrola.

“Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje šengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje sloboe kretanja, jednog od glavnih postignuća europskih integracija, te za osiguranje gospodarskog oporavvka nakon pandemije”, kaže se u prijedlogu rezolucije.

U tekstu se pozivaju zemlje članice da smanjuju ograničenja kretanja u onoj mjeri u kojoj se ublažavaju ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije. Ističe se da bi regionalni pristup bio primjereniji od kontrola na granicama država članica te da bi se kontrole mogle ukinuti u susjednim regijama u kojima se zdravstvena situacija popravila na usporediv način

Također se pozivaju zemlje članie da što prije započnu raspravu o uspostavi plana za oporavak šengenskog prostora kako bi se spriječilo da privremene granične kontrole ne postanu polutrajne. Plan za oporovak trebao bi predvidjeti i mjere za mogući drugi val pandemije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari