Pratite nas

Hrvatska

Nova migrantska kriza? 4000 migranata čeka na prelazak u Hrvatsku

Objavljeno

na

Broj ilegalnih prelazaka migranata raste, ali još nema opasnosti od aktiviranja Balkanske rute, tvrde u MUP-u.

Policija je svakodnevnim praćenjem stanja nezakonitih migracija na državnoj granici sa Srbijom u posljednja dva mjeseca uočila porast pokušaja nezakonitih prelazaka, no smatra da još nema opasnosti od reaktiviranja Balkanske rute koja bi jače zahvatila Hrvatsku, objavio je MUP.

Tehnički ministar Vlaho Orepić poručio je kako se svakodnevno razmjenjuju informacije između zemalja članica Frontexa te se dobivaju informacije iz trećih zemalja, a koriste se i one dobivene putem tehničke opreme, odnosno satelitskih i radarskih snimaka, praćenja plovila i dr.

Naravno, prate se događaji na širem području, posebice situacija u Turskoj i Grčkoj, kao i mjere koje poduzimaju ostale članice EU-a, naročito Mađarska, rekao je ministar.

Podaci koje je iznio govore da je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci policija na državnoj granici evidentirala 2395 nezakonitih prelazaka. No, raspored policijskih službenika i opreme, u skladu s analizom rizika, potvrđuje da još nema opasnosti od reaktiviranja Balkanske rute koja bi jače zahvatila Republiku Hrvatsku.

Prema prikupljenim podacima o stanju migranata u Srbiji do nedjelje je trajno smješteno 1415, a privremeno 2524 migranta. Migranti se u Srbiji uglavnom nalaze u Horgošu i Subotici te u kampu u Šidu, Adaševcima i Principovcu.

Većina migranata državljani su Pakistana, Afganistana i Iraka, dakle oni koje mađarske vlasti u pravilu ne primaju, odnosno vraćaju ih u Republiku Srbiju, nakon čega pojedinci pokušavaju ilegalno prijeći hrvatsko-srpsku granicu.

Hrvatska granična policija je na pojačani nezakoniti prelazak državne granice spremna odgovoriti i ljudstvom i opremom, a u okviru integriranog upravljanja granicom će, uz planirano angažiranje drugih agencija, pokriti svu relevantnu problematiku vezanu za pojačan migracijski val.

Cerar: Sljedeći val migranata mogao bi izazvati sukob na Balkanu

Premijer Slovenije Miro Cerar upozorava kako bi sljedeći val migranata mogao izazvati konflikt na Balkanu.

‘Trebalo bi na europskim vanjskim granicama učiniti sve kako bi Balkan bio zaštićen od konflikata i Schengen od raspada. Ako se balkanska ruta ponovno otvori, izbio bi konflikt u regiji, središnjoj Europi i na zapadnom Balkanu’, ocijenio je Cerar u intervjuu za njemački dnevnik Die Welt.

Prema njegovim riječima, ako dođe puno ilegalnih migranata, sve će zemlje zatvoriti svoje granice, a to neminovno dovodi do svađa i sukoba među susjedima.

Cerar je kazao i da je ograda između Srbije i Hrvatske trebala biti postavljena zato što je Hrvatska migrante stalno dovozila, na različita mjesta granice.

‘Oni nam nisu govorili gdje i kada. Ta ograda šteti turizmu. Mi smo neke dijelove uklonili kada više nije bila potrebna, ali smo neke i ostavili jer moramo računati na veći broj migranata, zbog čega smo obazrivi na granici’, poručio je Cerar.

‘Ako ponovno bude dolazilo više migranata onda moramo još striktnije kontrolirati šengensku granicu. Ako Austrija zatvori svoju granicu, svi bi migranti ostali u Sloveniji. Već sada je jasno da se Austrija priprema za zatvaranje granica’, odgovorio je Cerar na pitanje što ako ne uspije sporazum s Turskom i Austrija primijeni mjere u slučaju da dostigne gornju granicu utvrđenu za prijem tražitelja azila.

Slovenski premijer smatra da bi do toga moglo doći već u rujnu ili listopadu, zaključujući da bi odluka Austrije značila zatvaranje granice unutar šengenskog prostora.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković s ukrajinskim ministrom obrane razgovarao i o remontu hrvatskih MiG-ova

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ i PZO/D. Jerinić, M. Karačić

Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak u Banskim dvorima s ukrajinskim ministrom obrane, generalom zbora Stepanom Poltorakom, s kojim je razgovarao o političkim i gospodarskim odnosima dviju zemalja te EU-a i Ukrajine, priopćeno je iz Vlade.

Poltorak je izvijestio Plenkovića o razgovorima s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem o sigurnosnoj suradnji.

Hrvatski premijer je istaknuo je da su odnosi između dviju zemalja prijateljski te naglasio da postoji mogućnost za snažniju suradnju.

Foto: Hina

Hrvatska, u okviru Radne skupine za suradnju Hrvatske i Ukrajine na čelu s državnom tajnicom Zdravkom Bušić, radi na prenošenju iskustava koja ima iz procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, čiju je 20. obljetnicu obilježila jučer, kao i prenošenju znanja u procesu približavanja Europskoj uniji, stoji u priopćenju.

Poltorak je rekao u utorak nakon sastanka s hrvatskim kolegom Krstičevićem da je pristaša poštivanja svih ugovornih obveza i po povratku u domovinu razgovarat će o nezadovoljavajućem remontu hrvatskih MiG-ova.

Dvojica ministara obratila su se novinarima nakon sastanka o suradnji obrambenih industrija na kojem je tema bio i problem MiG-ova.

Krstičević je ukrajinskog kolegu upoznao s teškoćama 12 hrvatskih zrakoplova koji su u srpnju 2015. došli s remonta u Ukrajini i samo su tri u funkciji, zbog čega je u Hrvatskoj pokrenut sudski proces protiv odgovornih.

“Pristaša sam obveza izvršavanja svih ugovornih obveza”, rekao je ministar Poltorak u izjavi novinarima.

Sporazum iz 2014. koji je bio potpisan između hrvatske tvrtke i Ukrajine “nije potpuno izvršen”, i to na “štetu hrvatske strane”, kazao je.

Ministarstvo obrane nije bilo uključeno u taj ugovor remonta, rekao je Poltorak i najavio da će “pozorno proučiti” to pitanje po povratku u Ukrajinu i razgovarati s predstavnicima tvrtke.

Poltorak je rekao da će o MiG-ovima izvijestiti na najvišoj razini.

Hrvatski mediji su tvrdili da su na MiG-ovima koje je Hrvatska zaprimila od Ukrajine “prekucani” serijski brojevi jer ne odgovaraju dokumentaciji zrakoplova ni brojevima koji su navedeni u ugovoru o remontu, kao i da ugrađeni dijelovi zrakoplova ne odgovaraju pratećoj dokumentaciji.

(Hina)

Krstičević i Poltorak o vojnoj suradnji i MiG-ovima

 

Tehnička ispravnost borbenih zrakoplova MiG-21 je dramatična!

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Butković: Projekt Pelješkog mosta ide dalje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u utorak da nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi.

U izjavi novinarima Butković je kazao da projekt Pelješkog mosta ide dalje te da je komunikacija s Europskom komisijom stalna, a pogotovo je takva bila u onoj prvoj fazi odobravanja sufinanciranja tog projekta, koja je rezultirala i pozitivnom odlukom EK u lipnju 2017. godine da se u 85-postotnom iznosu sufinancira taj projekt.

“Što se tiče ovih nekih današnjih izjava, ja moram reći da Lovrinović zaista nije dovoljno upućen ili ne zna da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj financiranje iznosu od 357 milijuna eura projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji ide u četiri faze”, rekao je između ostaloga Butković, reagirajući na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića oko Pelješkog mosta.

Podsjetio je da je ovih dana donijeta odluka o odabiru izvođača radova, a danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude i za natječaj za nadzor radova na Pelješkom mostu.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije “realizacije gradnje”.

“Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje”, rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Butković je, pak, podsjetio da je 18. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Junckeru o pojedinostima projekta te o njegovoj pripremi i provedbi. Kako je naveo, Plenković je u tom pismu izrazio pravo Republike Hrvatske da gradi most na svom teritoriju u cilju njegova spajanja, a napomenuo je i da komunikacija s Bosnom i Hercegovinom oko tehničkih karakteristika mosta traje još od 2005. godine, kako bi neškodljiv prolaz bio omogućen i kako bi BiH ostvarila svoje pravo.

Kako je naveo, Plenković se istovremeno sličnim pismom obratio i bosanskohercegovačkim visokim dužnosnicima Denisu Zvizdiću i Vjekoslavu Bevandi. Kada je u pitanju granica s Bosnom i Hercegovinom, Butković naglašava da to je bilateralno pitanje između dviju susjednih i prijateljskih država, koje nema nikakve veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

“Preporuka Europske komisije, s čim se Hrvatska i rukovodi sve vrijeme, jest da to rješavamo u prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima, što ćemo i dalje činiti”, poručio je Butković.

Kazao je i da nema nikakvih uvjeta iz Europske komisije, ponovivši da je donijeta odluka o financiranju Pelješkog mosta, kao i o odabiru izvođača.

“Čekamo hoće li biti žalbi, ako ne bude žalbi, brzo će se potpisat ugovor. Danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za postupak za izbor nadzora za Pelješki most, dakle nema nikakvih zapreka da Hrvatska gradi Pelješki most”, rekao je ministar.

Zamoljen da prokomentira Lovrinovićevu izjavu da je na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade danas održao izvanrednu press konferenciju, Butković je izjavio: “Ne mogu vam komentirati o kojim informacijama i sa čime raspolaže gospodin Lovrinović, mogu vam samo reći ono sa čime sam ja upoznat. U resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest Pelješki most i sa svim sam pojedinostima dobro upoznat”.

Dodao je da je Europska komisija prilikom donošenja odluke o financiranju Pelješkog mosta provjerila sve. “Ona ne bi donijela odluku da postoji nešto što bi eventualno za takvu odluku bilo problematično”, zaključio je Butković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari