Pratite nas

Iz Svijeta

Nova predsjednica CDU-a: Naučili smo iz grešaka migrantske krize 2015.

Objavljeno

na

Nova predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer u slučaju novog vala “izbjeglica” ne bi postupila kao njezina prethodnica Angela Merkel nego bi kao posljednju mogućnost zatvorila granice, javlja javni servis ARD u utorak.

„Kao posljednja mogućnost, u slučaju da ostali mehanizmi zakažu, je zatvaranje granice. Mi ionako od posljednjeg ljeta, otkako je kancelarka s partnerima u Europi o tome postigla sporazum, imamo drukčiju situaciju“, rekla je Kramp-Karrenbauer opisujući dogovor Angele Merkel s EU partnerima o mogućnosti vraćanja “izbjeglica” s njemačke granice na temelju Dablinskog sporazuma po kojem je za izbjeglice odgovorna ona članica EU-a u koju je migrant po prvi puta kročio u Europsku uniju.

Čelništvo CDU-a u nedjelju navečer je raspravljalo o spornoj “izbjegličkoj” politici Angele Merkel koja je krajem ljeta 2015. otvorila granice i u zemlju pustila preko milijun “izbjeglica”, uglavnom iz Sirije.

Iako je izostala otvorena osuda “izbjegličke” politike Angele Merkel, predsjedništvo CDU-a je donijelo niz prijedloga koji idu u smjeru pooštrenja “izbjegličke” i azilantske politike kao i izbjegavanje situacije iz 2015. Kram-Karrenbauer je rekla kako je tema izbjegličke politike za CDU „trauma“ o kojoj se mora razgovarati.

„Moramo svima jasno dati do znanja da smo naučili lekciju iz 2015.“, rekla je demokršćanska političarka.

Kramp-Karrenbauer, koja je u prosincu prošle godine preuzela vodstvo CDU-a od Angele Merkel koja ostaje na mjestu kancelarke do kraja mandata 2022., je istaknula kako CDU želi „zaštitu granica“ koordinirati s europskim partnerima.

Kramp-Karrenbauer, koja slovi kao štićenica Angele Merkel, najizglednija je kancelarska kandidatkinja demokršćanske Unije CDU/CSU na sljedećim izborima i u mnogim političkim segmentima osjetno konzervativnija od svoje prethodnice.

(Hina)

Njemački demokršćani i dalje kritiziraju migrantsku politiku Angele Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Bugarski predsjednik uložio veto na kupnju F-16

Objavljeno

na

Objavio

Bugarski predsjednik Rumen Radev uložio je u utorak veto na ‘spornu’ kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16 pozivajući se na previsoku cijenu, slabu opremu i povećanje proračunskog deficita koje donosi ta narudžba.

“Bugarskoj treba multifunkcionalan zrakoplov” s “punim paketom oružja i opreme te s obukom” pilota, istaknuo je predsjednik države ocijenivši da ti uvjeti nisu ispunjeni kod ovog ugovora, najvećeg koji je Sofija zaključila na vojnom polju nakon pada komunizma.

Desna većina u parlamentu je u petak ratificirala kupnju osam F-16 za 1.256 milijarda dolara pošto Bugarska, članica NATO-a od 2004., godinama nastoji zamijeniti svoju zastarjelu flotu MiG-ova 29 sovjetske proizvodnje.

Oporba je oštro kritizirala izbor F-16 i boljom ocijenila ponudu švedskog Gripena koja je uključivala deset zrakoplova.

Zbog ubrzanog postupka ratifikacije “nije jasno pitanje cijene, roka isporuke i odštete u slučaju kašnjenja”, istaknuo je predsjednik.

Ovaj veto obvezuje parlament da se ponovo očituje o ugovoru. Ako parlament i drugi put potvrdi ugovor, predsjednik neće moći uložiti veto.

Avioni koje želi i Hrvatska

Radev, bivši zapovjednik zračnih snaga koji je 2016. izabran za predsjednika uz potporu socijalističke oporbe, nije skrivao svoju sklonost Gripenima.

Povjerenstvo koje je sam imenovao isprva se odlučilo za švedsku ponudu, ali je postupak ponovljen 2017. kada je dužnost premijera preuzeo konzervativac Bojko Borisov.

Radev je u utorak posjetio Hrvatsku koja je također zainteresirana za kupnju F-16 od SAD-a.

Hrvatska, koja novim zrakoplovima želi zamijeniti dotrajale ruske Migove 21, planirala je kupiti modificirane F-16 od Izraela, ali je posao propao pošto Izraelci nisu dobili odobrenje SAD-a.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Boris Johnson novi britanski premijer

Objavljeno

na

Objavio

Boris Johnson izabran je u utorak za čelnika britanskih konzervativaca čime će dan kasnije postati novi britanski premijer.

Za Johnsona je glasalo 92153, a za protukandidata Jeremyja Hunta 46.656 članova stranke. Na izbore se odazvalo 87 posto od 159000 članova s pravom glasa.

May je ostavku podnijela nakon što nije uspjela uvjeriti zastupnike da podrže sporazum o Brexitu koji je dogovorila s Bruxellesom.

Johnson je obećao da će zemlja, sa sporazumom ili bez njega, napustiti Europsku uniju do odgođenog datuma izlaska 31. listopada.

U razgovoru za britanski list Daily Express rekao je kako će se posljednje tri godine, otkako je Britanija malom većinom izglasala napuštanje EU-a, “činiti kao loš san”, ako dobije mandat za formiranje nove vlade.

Johnson je rekao i da će za njega biti prioritet postizanje trgovinskog sporazuma sa SAD-om.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari