Pratite nas

Magazin

Nova sezona Petog dana – Gledatelji razočarani: ‘Gdje su Aleksandar, Marija, Nino?’

Objavljeno

na

Teme prve emisije jubilarne desete sezone HRT-ove smisije Peti dan bile su: Sloboda izražavanja i Škola za sve. Komentatori su bili Lana Bobić, Marijana Bijelić i Petar Tomev Mitrikeski.

Mitrikeski je otvorio temu o slobodi izražavanja. Po njemu Hrvatska ima dobre zakone, a pojedinačne slučajeve treba tako i tretirati. Ocjenjuje da se za slobodu govora na prvom mjestu zalaže Amerika, potom južna Amerika, a Europa je na trećem mjestu zbog bivših komunističkih režima.

“U Arapskim zemljama sloboda govora je ozbiljno narušena”, ističe Mitrikeski.

Lana Bobić misli da privođenje novinara može označavati zastrašivanje, ali novinar ima odgovornost za izgovorenu riječ.

“U slučaju Duhačeka mnogi su rekli da se radi o zastrašivanju, no bilo je slučajeva i prije da se ljudi globe zbog akronima ACAB.”

Voditeljica je predstavila podatak da je najčešće evidentirani prekršaj omalovažavanje policijskih službenika.

“Svjedočili smo valovima nasilja u proteklo vrijeme. U slučaju bećarca nije policija podigla optužnicu, nego policajka kao privatna osoba. “, tvrdi Bobić.

Mitrikeski dodaje da “akronim ACAB označava apsolutnu mržnju”.

Za Bijelić je sumnjivo što je Duhaček spornu objavu napisao prije godinu dana.

“Kažnjava se selektivno. S namjerom se išlo ‘češljati’ profil. Ne možemo suzbijati kritiziranje policije”, iznosi Bijelić.

Mitrikeski: Zašto vrijeđa Hrvatsku u kojoj živi? 

Mitrikeski je ukazao na izrugivanje hrvatske budnice Vile Velebita.

“Ne može se na taj način preraditi. Važno je koji je njegov motiv. Teško je povrijedio domoljube u Hrvatskoj. To jako vrijeđa osjećaje Hrvata. To je ispod pojasa i realno treba se ispričati Hrvatima.”, zaključuje Mitrikeski i dodaje: “Zašto vrijeđa Hrvatsku u kojoj živi? Ova pjesma je napisana iz mržnje.”

Mitrikeski je pokušao ukazati i na Duhačekovo kršenje Zakona o prebivalištu, ali gošće emisije to kršenje zakona nije zabrinulo i odvele su razgovor u njihovom smjeru.

Bijelić: To je parodija

Bijelić smatra da je “uvreda subjektivna stvar.” Za nju je prerada Vile Velebita “parodija sa humorističnim, neozbiljnim tonom.” Također tvrdi da “nacionalna i religijska ideologija može biti propitivana kroz parodiju.”

“Zašto građane vrijeđa loša parodija, a ne istjecanje fekalnih voda?”, pitala je Bobić.

Bobić: Škola za život je rađena stihijski, bez strategije, a rezultati su porazni

‘Škola za sve’ implicira da škola treba biti uključiva i za osjetljivu skupinu učenika s posebnim potrebama i poteškoćama.

Mitrikeski o drugoj temi ističe da je Škola za život “politički projekt HNS-a. Nije sve spremno da se sprovede reforma.” Smatra da se učiteljima i nastavnicima treba povećati standard.

Bobić za Školu za život kaže da je “nepotpuna reforma, rađena stihijski, bez strategije, a rezultati su porazni”.

Gledatelji o emisiji: Neslušljivo! Gdje su Aleksandar, Marija, Nino?

Emisija Peti dan najavila je početak nove sezone na Facebooku i izazvala oduševljenje vjernih gledatelja.

“Divno, volim vas slušati i gledati”, “hvala na podsjetniku”, “odlična emisija”, “napokon”, bili su samo neki od brojnih vrlo pozitivnih komentara.

Ubrzo nakon što je počela emisija, na Facebooku su se počeli nizati komentari ogorčenih gledatelja.

“Zbogom Peti dane! Bila je to jedina emisija koju sam još gledala na HRT. Šteta!”,

“Šteta,ovo bude najdosadniji, najlošiji..peti dan!!”,

“Užas!!! Neću gledati!! Kako bi rekao Aleksandar..trkeljanje! Čast gosp. Petru! Ovo je užas!”,

“Where are the stars of the show??? Aleksandar, Marija, Nino??”,

“Čast gospodinu Petru, ostalo apsolutni promašaj. Neslušljivo!”

“ŠTO JE OVO ??? 😱🙈😴”,

“Ajme baš sam se razočarala, gosp. Petar na nivou divota ga slušati, ostalo nee..šteta! Vratite postavu prošle sezone koju sam slušala, uživala i još dva sata poslije promišljala o čemu su to zapravo pričali 🤔 😊”, bili su samo neki od komentara razočaranih gledatelja, prenosi narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari