Pratite nas

Pregled

Nova slovenska blokada: Najavili blokadu ulaska Hrvatske u OECD

Objavljeno

na

Slovenija ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) jer ne ispunjava uvjete za uključenje, objavili su u srijedu slovenski diplomatski izvori, a prenosi Slovenska tiskovna agencija STA, nakon što je Hrvatska odbila priznati arbitražnu presudu o hrvatsko-slovenskoj granici.

Takvo je stajalište Slovenija neslužbeno već iznijela glavnom tajniku OECD-a Joseu Angelu Gurriji, tijekom u utorak završenog Bledskog strateškog foruma.

Za vrijeme te međunarodne konferencije Slovenija je u opsežnoj diplomatskoj ofenzivi goste skupa iz Europe i svijeta nastojala uvjeriti da hrvatsko neprihvaćanje granične arbitraže predstavlja kršenje načela vladavine prava, te da hrvatska vlada pokazuje nepoštovanje prema međunarodnom pravu odbijajući arbitražnu presudu.

Da ne može podržati članstvo Hrvatske u OECD-u, Slovenija je u srijedu obavijestila i veleposlanike država članica EU-a, na sastanku u Bruxellesu, na kojemu je pod točkom razno Europska komisija države članice obavijestila o trenutačnom stanju u pogledu budućeg širenja OECD-a.

Glavni tajnik organizacije sa sjedištem u Parizu, Jose Angel Gurria, namjerava u petak predstaviti svoj prijedlog budućeg širenja.

Kako navodi Slovenska tiskovna agencija, na članstvo u OECD-u od članica EU-a još neuključenih u tu organizaciju reflektiraju Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, no Gurria će za sada predložiti samo primanje Rumunjske, a od država izvan Europe podršku za članstvo imaju još Argentina, Brazil i Peru.

Službeni stav Ljubljane da ne može podržati članstvo Hrvatske prvi je put potvrđeno u srijedu u Bruxellesu iako je neslužbeno taj potez Slovenija Gurriji najavila već na rubu Bledskog strateškog foruma.

Svoje neslaganje s učlanjivanjem Hrvatske u OECD Slovenija je, kako navode, iznijela i službeno u srijedu i to zbog informacija da će Europska unija koja tradicionalno podržava svoje članice koje se žele uključiti u OECD izraziti nezadovoljstvo što će Gurria predložiti da se u OECD primi samo Rumunjska, navode slovenski mediji.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u intervjuu za Večer potvrdio je da će Slovenija u Parizu glasovati protiv članstva Hrvatske u OECD-u. “Odlučno sam bio protiv toga da Hrvatskoj damo zeleno svjetlo. Osim ako se Hrvatska ne obveže da će ispoštovati ono što se od nje očekuje”, rekao je Erjavec za Večer.

Na pitanje ima li za to potporu slovenske vlade Erjavec je kazao da je se danas sastala međuresorna skupinu koju vodi predsjednik vlade te da je odluka koalicijski usklađena.

OECD ima trenutno 35 država članica, gospodarski najrazvijenijih država svijeta. Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri da se pridruži toj organizaciji, želeći otpočeti pregovore nakon odluke u novom krugu njenog proširenja.

Slovenija je članicom OECD-a postala sredinom 2010., nakon pregovora koji su potrajali dvije i pol godine kako bi se ispunile odredbe pristupnog programa. Zajedno sa Slovenijom OECD, u kojemu se takve odluke donose konsenzusom, je primio i Estoniju, Izrael, Čile i Rusiju.

Reakcija Hrvatske: Slovenska blokada iznenađujuća i protivna stavu EK-a i članica EU-a

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je u srijedu da je Slovenija dosad podržavala hrvatsku ambiciju pristupanja OECD-u, ali sada zbog bilateralnog pitanja granice najavljuje blokadu procesa koji Europska komisija te članice EU-a aktivno podržavaju.

Slovenija je u srijedu u Bruxellesu obavijestila veleposlanike zemalja EU-a da ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

“Slovenija nas dosad podržavala hrvatsku ambiciju pristupanja OECD-u te prenosila vlastita iskustva iz pristupnog procesa kroz niz konzultacija”, kaže se u reakciji MVEP-a.

“Vijest koju smo danas primili iz Bruxellesa o slovenskom preispitivanju pozitivnog stava prema našem ulasku u OECD je iznenađujuća; i time Slovenija zbog bilateralnog pitanja najavljuje blokadu procesa koji Europska komisija te države članice EU-a aktivno podržavaju”, naglašavaju sa Zrinjevca.

MVEP i hrvatska vlada pozorno prate raspravu koja se vodi između 35 članica OECD-a tijekom rujna u Parizu o mogućem otvaranja vrata ove organizacije razvijenih država novim članicama te dinamici upućivanja pozivnica za članstvo, kaže se u priopćenju.

Među kandidatima za članstvo u OECD-u su tri europske, Hrvatska, Rumunjska i Bugarska i tri južnoameričke države, Argentina, Brazil i Peru.

“Stav Europske komisije prema daljnjem proširenju OECD-a je od 2007. nepromijenjen – zagovara se pristupanje svih država članica EU-a OECD-u”, naglašava MVEP.

Pristupni proces je dugotrajan i zahtjevan, postoje formalni kriteriji koje svaka država kandidat za članstvo treba ispuniti, na čemu hrvatska vlada intenzivno radi već niz godina, ali za odluku o upućivanju pozivnice presudna je ipak politička volja država članica OECD-a.

“Hrvatska diplomacija će nastaviti kroz kontakte s Bruxellesom te svim državama članicama OECD-a zagovarati naše pristupanje OECD-u, što će omogućiti prijenos najboljih svjetskih iskustava i standarda u naše gospodarske, razvojne, obrazovne i brojne druge javne politike”, zaključuje MVEP.

Pejčinović-Burić: Europski čelnici iznenađeni ponašanjem slovenskih političara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kapitalni projekt HRT-a: Serijal ‘Predsjednik Tuđman’ autora Gordana Malića

Objavljeno

na

Objavio

“Predsjednik Tuđman” novi je kapitalni projekt Hrvatske radiotelevizije (HRT) planiran kao dokumentarni serijal s deset epizoda autora, scenarista i redatelja Gordana Malića i u produkciji Intermedia grupe čije je snimanje već počelo, a emitiranje na HRT-u je planirano krajem iduće godine uoči 20. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

U novom serijalu za HRT iz vanjske produkcije predviđeno je deset epizoda s igranim ilustracijama svaka u trajanju od pedeset minuta u kojima će se pratiti ne samo Tuđmanova biografija nego i politički kontekst u kojem je, između ostaloga, i Hrvatska između dva rata uključivši i pojavu prvih ideologija –  komunizma, ustaštva i Hrvatske seljačke stranke (HSS), kazao je za Hinu autor serijala, novinar Gordan Malić.

“Obiteljski kontekst Franje Tuđmana bio je HSS-ovski. Njegov otac je bio delegat ZAVNOH-a i AVNOJA-a kao HSS-ovac, ne kao komunist. Tuđman je de facto lijevi HSS-ovac, to se vidjelo i 90-ih”, rekao je Malić dodavši kako će u serijalu posebno biti objašnjena pojava HSS-a koji je, kako je ocijenio, kao pokret okupljanja bio vrlo blizak HDZ-u.

Razgovori s pedesetak sugovornika

Kako je Malić istaknuo, na tome će se bazirati planirani početak serijala koji će završiti s onim što je iza Tuđmana ostalo – prije svega država pa stranka koja je i danas na vlasti i nažalost još uvijek podijeljeno društvo.

Kazao je i kako je taj projekt zamišljen kao dokumentarni serijal s igranim ilustracijama, odnosno planirane su i igrane scene bez dijaloga, razgovori s pedesetak sugovornika, ali i korištenje arhivskih foto i videomaterijala te autentičnih dokumenata iz raznih razdoblja dosad nepoznatih široj javnosti.

“Bit će tu prilike da nešto kažu i Tuđmanovi oponenti. U politici, a i u povijesti na kraju se sve svede ne nešto što je netko napravio, ne na ono što nije. Onda dolaze razna mišljenja o tome je li ono što je napravio dobro ili loše. Ali prvo dolazi rezultat, u ratu je to pobjeda, a u miru neki politički cilj.

Tuđmanov cilj bio je suverena Hrvatska, koju je ostvario pobjedom u Domovinskom ratu. O svemu drugom možemo imati različita mišljenja, ali ovo su nesporno povjesni rezultati. Za uspjeh je potrebno jako puno stvari, za neuspjeh samo jedna, zato sam se u serijalu više fokusirao na to zbog čega je to uspjelo baš Tuđmanu, a ne nekom drugom”, kazao je Malić. Rekao je i kako će za projekt biti intervjuirano pedesetak ljudi, ponajviše iz redova političkih aktera, sudionika i svjedoka vremena iz Hrvatske, ali iz inozemstva.

“U svim anketama koje se vode od osamostaljenja Hrvatske o povijesnim osobama među Hrvatima Tuđman i Tito uvijek su prvi i drugi. O Titu su snimljena dva dokumentarna serijala za HRT, a o Tuđmanu niti jedan”, kazao je Malić.

Suradnja Gordana Malića i Intermedia grupe na čelu s Miljenkom Manjkasom uspostavljena je nakon Malićeva serijala “Hrvatski premijeri osobno” prikazanog na HRT-u, nakon čega je taj novinar za svoj novi autorski projekt dokumentarnog serijala početkom ove godine tražio producenta koji bi, kako je istaknuo, osigurao visoke produkcijske standarde.

Iz Intermedia grupe, producenta tog projekta koji se radi isključivo za HRT, poručuju kako će planirani serijal biti drugačiji od njihovih prethodnih uključivši i nedavno prikazani “Rat prije rata” jer neće biti igranih dijelova – rekonstrukcija povijesnih događaja.

Autori očekuju veliku gledanost

Kazali su i kako će planirane filmske ilustracije bez dijaloga u tom dokumentarnom serijalu služiti kako bi “držale” dramaturgiju na visokoj razini, ali i da bi zamijenile korištenje arhivske građe u situacijama kada ona nedostaje. Ističu i da od novog serijala očekuju veliku gledanost jer je njihov prethodni serijal “Rat prije rata” na HRT-u imao u prosjeku oko 300.000 gledatelja u Hrvatskoj, a s onima i u inozemstvu i oko pola milijuna. Već sada prva epizoda tog serijala na Youtubeu ih ima oko 140.000 pregleda.

Glavni urednik svih televizijskih kanala HRT-a Bruno Kovačević je predstavljajući program rada javne radiotelevizije za 2019. na prošlotjednoj sjednici Programskog vijeća upravo taj dokumentarni serijal naveo kao jedan od kapitalnih projekata HRT-a u idućoj godini.

S HRT-a su u odgovoru Hini naveli i kako je seriju radnog naslova “Predsjednik” predložio neovisni proizvođač Intermedia grupa d.o.o, a ugovor o tome bio je sklopljen 21. kolovoza ove godine. Navode i kako će iznos naknade za taj serijal biti objavljen u godišnjem izvješću o ispunjene zakonske obaveze o nabavi djela od neovisnih proizvođača.

“Odluku o prihvaćanju djela donio je glavni urednik svih televizijskih kanala Bruno Kovačević uz suglasnost  ravnatelja Poslovne jedinice Program Renata Kunića na temelju mišljenja Povjerenstva za nabavu dokumentarnih sadržaja – dokumentarno/dokumentarno-igranog filma i serije/serijala za djela ponuđena na javnom pozivu.

Riječ je o igrano-dokumentarnoj seriji čije je emitiranje na Hrvatskoj radioteleviziji planirano u 2019. a točan i termin i kanal bit će objavljeni naknadno”, zaključuje se u odgovoru HRT-a.

(Hina)

Tuđman opet među nama

 

 

Propovijed biskupa Košića na misi zadušnici za dr. Franju Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

BUJICA! DR. TOMISLAV JONJIĆ: ‘Kosor i Beljak loše glume, sve su dogovorili s Plenkovićem!’

Objavljeno

na

Objavio

BUJICA! DR. TOMISLAV JONJIĆ O BANDIĆEVOJ ‘PALMA KOALICIJI’ I TRGOVINI OKO ZAGREBAČKOG PRORAČUNA: “Kosor i Beljak loše glume, sve su dogovorili s Plenkovićem!”

S obzirom na “skojevsku prošlost” Andrije Mikulića i Darinka Kosora, njih dvojica mogli su i neposredno surađivati, bez Plenkovićeva pokroviteljstva – izjavio je u Bujici na Z1 televiziji dr. Tomislav Jonjić predsjednik Kluba zastupnika Neovisnih za Hrvatsku u Skupštini Grada Zagreba, uz napomenu: – Ako su još k tome prorađivali Plenkovićevu interpretaciju Kardelja, onda su baš dobar tandem!

Dr. Jonjić u Bujci nije štedio niti Krešu Beljaka: – Za ugradnju auto radija u zagrebački gradski prijevoz Beljak ima baš dobre reference!

Bujica je javno objavila dokument iz kojeg se jasno vidi da su HDZ-ov Andrija Mikulić i liberal Darinko Kosor bili članovi Saveza komunista i istaknuti dužnosnici Saveza socijalističke omladine krajem 80-ih, kada je Jugoslavija već propadala, a dr. Jonjić je Kosorovog pijuna Mireka Polovanca otvoreno prozvao zbog “fašističke i rasističke” izjave na račun dr. Zlatka Hasanbegovića. “Ne mogu ga nazvati gospodinom,” rekao je Jonjić.

Dr. Tomislav Jonjić je iznio otvorene sumnje da je u slučaju izglasavanja proračuna za 2019. godinu u Zagrebu došlo do političke korupcije. Naveo je i konkretne primjere, a Bujica je objavila podatak da je gradski zastupnik NHR-a Davorin Karačić dobio diskretnu, nemoralnu ponudu – nudili su mu dio odvjetničkog kolača u Zagrebačkom holdingu i Gradu, digne li ruku za Bandićev proračun! Karačić o tome nije niti razmišljao, niti je to uopće htio prenositi svojim kolegama iz stranke. Glasovao je protiv i nije se dao kupiti, rečeno je u Bujici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari