Pratite nas

Pregled

Nova slovenska blokada: Najavili blokadu ulaska Hrvatske u OECD

Objavljeno

na

Slovenija ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) jer ne ispunjava uvjete za uključenje, objavili su u srijedu slovenski diplomatski izvori, a prenosi Slovenska tiskovna agencija STA, nakon što je Hrvatska odbila priznati arbitražnu presudu o hrvatsko-slovenskoj granici.

Takvo je stajalište Slovenija neslužbeno već iznijela glavnom tajniku OECD-a Joseu Angelu Gurriji, tijekom u utorak završenog Bledskog strateškog foruma.

Za vrijeme te međunarodne konferencije Slovenija je u opsežnoj diplomatskoj ofenzivi goste skupa iz Europe i svijeta nastojala uvjeriti da hrvatsko neprihvaćanje granične arbitraže predstavlja kršenje načela vladavine prava, te da hrvatska vlada pokazuje nepoštovanje prema međunarodnom pravu odbijajući arbitražnu presudu.

Da ne može podržati članstvo Hrvatske u OECD-u, Slovenija je u srijedu obavijestila i veleposlanike država članica EU-a, na sastanku u Bruxellesu, na kojemu je pod točkom razno Europska komisija države članice obavijestila o trenutačnom stanju u pogledu budućeg širenja OECD-a.

Glavni tajnik organizacije sa sjedištem u Parizu, Jose Angel Gurria, namjerava u petak predstaviti svoj prijedlog budućeg širenja.

Kako navodi Slovenska tiskovna agencija, na članstvo u OECD-u od članica EU-a još neuključenih u tu organizaciju reflektiraju Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, no Gurria će za sada predložiti samo primanje Rumunjske, a od država izvan Europe podršku za članstvo imaju još Argentina, Brazil i Peru.

Službeni stav Ljubljane da ne može podržati članstvo Hrvatske prvi je put potvrđeno u srijedu u Bruxellesu iako je neslužbeno taj potez Slovenija Gurriji najavila već na rubu Bledskog strateškog foruma.

Svoje neslaganje s učlanjivanjem Hrvatske u OECD Slovenija je, kako navode, iznijela i službeno u srijedu i to zbog informacija da će Europska unija koja tradicionalno podržava svoje članice koje se žele uključiti u OECD izraziti nezadovoljstvo što će Gurria predložiti da se u OECD primi samo Rumunjska, navode slovenski mediji.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u intervjuu za Večer potvrdio je da će Slovenija u Parizu glasovati protiv članstva Hrvatske u OECD-u. “Odlučno sam bio protiv toga da Hrvatskoj damo zeleno svjetlo. Osim ako se Hrvatska ne obveže da će ispoštovati ono što se od nje očekuje”, rekao je Erjavec za Večer.

Na pitanje ima li za to potporu slovenske vlade Erjavec je kazao da je se danas sastala međuresorna skupinu koju vodi predsjednik vlade te da je odluka koalicijski usklađena.

OECD ima trenutno 35 država članica, gospodarski najrazvijenijih država svijeta. Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri da se pridruži toj organizaciji, želeći otpočeti pregovore nakon odluke u novom krugu njenog proširenja.

Slovenija je članicom OECD-a postala sredinom 2010., nakon pregovora koji su potrajali dvije i pol godine kako bi se ispunile odredbe pristupnog programa. Zajedno sa Slovenijom OECD, u kojemu se takve odluke donose konsenzusom, je primio i Estoniju, Izrael, Čile i Rusiju.

Reakcija Hrvatske: Slovenska blokada iznenađujuća i protivna stavu EK-a i članica EU-a

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je u srijedu da je Slovenija dosad podržavala hrvatsku ambiciju pristupanja OECD-u, ali sada zbog bilateralnog pitanja granice najavljuje blokadu procesa koji Europska komisija te članice EU-a aktivno podržavaju.

Slovenija je u srijedu u Bruxellesu obavijestila veleposlanike zemalja EU-a da ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

“Slovenija nas dosad podržavala hrvatsku ambiciju pristupanja OECD-u te prenosila vlastita iskustva iz pristupnog procesa kroz niz konzultacija”, kaže se u reakciji MVEP-a.

“Vijest koju smo danas primili iz Bruxellesa o slovenskom preispitivanju pozitivnog stava prema našem ulasku u OECD je iznenađujuća; i time Slovenija zbog bilateralnog pitanja najavljuje blokadu procesa koji Europska komisija te države članice EU-a aktivno podržavaju”, naglašavaju sa Zrinjevca.

MVEP i hrvatska vlada pozorno prate raspravu koja se vodi između 35 članica OECD-a tijekom rujna u Parizu o mogućem otvaranja vrata ove organizacije razvijenih država novim članicama te dinamici upućivanja pozivnica za članstvo, kaže se u priopćenju.

Među kandidatima za članstvo u OECD-u su tri europske, Hrvatska, Rumunjska i Bugarska i tri južnoameričke države, Argentina, Brazil i Peru.

“Stav Europske komisije prema daljnjem proširenju OECD-a je od 2007. nepromijenjen – zagovara se pristupanje svih država članica EU-a OECD-u”, naglašava MVEP.

Pristupni proces je dugotrajan i zahtjevan, postoje formalni kriteriji koje svaka država kandidat za članstvo treba ispuniti, na čemu hrvatska vlada intenzivno radi već niz godina, ali za odluku o upućivanju pozivnice presudna je ipak politička volja država članica OECD-a.

“Hrvatska diplomacija će nastaviti kroz kontakte s Bruxellesom te svim državama članicama OECD-a zagovarati naše pristupanje OECD-u, što će omogućiti prijenos najboljih svjetskih iskustava i standarda u naše gospodarske, razvojne, obrazovne i brojne druge javne politike”, zaključuje MVEP.

Pejčinović-Burić: Europski čelnici iznenađeni ponašanjem slovenskih političara

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Krstičević želi da se šef NATO-a uvjeri u snagu vojske u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević pozvao je glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga u posjet Hrvatskoj kako bi se na licu mjesta uvjerio u spremnost hrvatske vojske.

“Pozvao sam ga da posjeti Hrvatsku da se uvjeri u sve ono što činimo na unapređenju obrambenog sustava”, rekao je novinarima Krstičević koji se sastao u subotu sa Stoltenbergom na marginama međunarodne konferencije o sigurnosti u Muenchenu .

S prvim čovjekom Sjevernoatlanskog saveza idući će tjedan u Bruxellesu razgovarati i premijer Andrej Plenković.

Hrvatska za obranu izdvaja 1,32 posto BDP-a, manje od cilja NATO-a od dva posto. Povećanje ulaganja od europskih saveznica uporno traže Sjedinjene Države koje najviše pridonosw zajedničkoj obrani.

Vlada je prošle godine nakon šest godina zaustavila pad vojnog proračuna i povećala ulaganja u oružane snage koje sudjeluju u nekoliko mirovnih operacija NATO-a i UN-a.

Krstičević se u Muenchenu odvojeno sastao s izaslanstvima SAD-a i Velike Britanije s kojima je razgovarao o zajedničkoj obuci vojnika i prilikama za hrvatsku vojnu industriju.

Uz Krstičevića, i ministrica vanjskih i europski poslova Marija Burić Pejčinović predstavlja Hrvatsku na tradicionalnom okupljanju globalne sigurnosne zajednice u glavnom gradu Bavarske.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Krstičević u Njemačkoj razgovarao o nabavi vojnih zrakoplova

Objavljeno

na

Objavio

Ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Muenchenu da Hrvatska sustavno povećava vojni proračun, kako bi sa sadašnjih 1,32 posto BDP-a dosegla cilj NATO-a od dva posto izdvajanja za obranu.

NATO želi da države članice za obranu troše dva posto BDP-a, što od europskih članica Saveza uporno traži i SAD koji najviše pridonosi zajedničkoj obrani.

“Hrvatska sustavno povećava izdvajanje za obranu, jačamo obrambene sposobnosti i pobjedničku hrvatsku vojsku”, rekao je novinarima Krstićević na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.

“Prošle smo godine zaustavili pad obrambenog vojnog proračuna nakon šest godina. Ova vlada je povećala proračun prošle i ove godine i sada smo na 1,32 posto BDP-a”, dodao je.

Krstičević i ministrica vanjskih i europskih poslova predstavljaju Hrvatsku na tradicionalnom okupljanju sigurnosne zajednice u glavnom gradu Bavarske.

Ministar obrane zauzeo se za jaču obrambenu suradnju EU-a i NATO-a. “Novi sigurnosni izazovi, kibernetičke prijetnje, terorizam, hibridno djelovanje zahtijevaju zajedničko i jedinstveno djelovanje i pravovremenu razmjenu informacija”, rekao je Krstičević.

Hrvatska je uključena u projekt Stalne strukturiranje suradnje EU-a (PESCO) i tu želimo još više uključiti potencijal hrvatske obrambene industrije, dodao je.

On se na marginama skupa odvojeno sastao s predstavnicima ministarstva obrane Njemačke i Izraela, potvrdivši da je jedna od tema bila nabava novih borbenih zrakoplova.

“Razgovarali smo naravno i o tome. Sada smo upravo u tim dodatnim konzultacijama sa svim partnerima s ciljem da odlučimo odgovorno i priuštivo”, rekao je Krstičević.

Hrvatska vojska namjerava kupiti višenamjenske borbene zrakoplove koji bi zamijenili dotrajale ruske MIG-ove 21. Ponude su dali Grčka, Izrael, Švedska i SAD.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari