Pratite nas

Pregled

Nova snimka Mesića iz 90-ih (VIDEO)

Objavljeno

na

Radio emisija KROS, koja se na hrvatskom jeziku emitira u njemačkom gradu Karlsruheru na svojem je Facebook profilu objavila snimku govora bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića iz ožujka 1990. godine uoči izbora u Hrvatskoj kada je bivši hrvatski predsjednik bio glavni tajnik HDZ-a, prenosi večernji list

Svog govor počeo je kritikom Komunističke partije Jugoslavije. – Komunistička partija koja se nazivala nakon toga Savez komunista, a sad si tepa kao Stranka demokratske obnove, obećava demokraciju.

Obećava puno toga, ali kao što sam i sinoć na jednog skupu rekao: lisicu možete obojiti i bijelom i crvenom i žutom bojom, ali ona će uvijek loviti kokoši – kazao je Mesić za što je zaradio veliki pljesak.

Mrak koji traje 45 godina

Govoreći o nadolazećim izborima u Hrvatskoj rekao je da treba iskoristiti povijesni trenutak za prekidanje “45 godina mraka”. – Sudbina domovine je u našim rukama i svakog od vas.

Sada, ako iskoristimo taj povijesni trenutak postoji mogućnost da zauzmemo svoje mjesto među slobodnim i demokratskim nacijama Europe, a ako propustimo taj trenutak, prepustimo se svojim međusobnim svađama, postoji mogućnost da taj mrak koji traje 45 godina, potraje i dalje – kazao je Mesić i dodao kako je u “našim rukama naša sudbina”.

HDZ mnogi napadaju. Ima mnogo stranaka i pokreta koji su, u nekim zahtjevima, i radikalniji od nas. Ali njih nitko ne napada. Oni mogu pričati što god hoće i nitko im neće prigovoriti, ni vlast ni bilo koja etablirana snaga u zemlji.

Ali ako Hrvatska demokratska zajednica izađe sa svojim stavovima i programom, ona je taj momenat napadana – kazao je Mesić.

“Borimo se za ravnopravnost svih onih koji smatraju Hrvatsku svojom domovinom”

Tvrdi da su Hrvati sebi “iskrčili put sabljom u ruci”. – Svi drugi su na taj prostor došli ili našom dobrotom ili našom naivnošću. Sada kada Hrvati povijesno razmišljaju, javljaju se snage koje prigovaraju nacionalnom znaku naše partije. Nacionalnom simbolu.

Željeli bi vjerojatno da mi u 21. stoljeće dođemo sa onim zastarjelim alatkama koje Savez komunista ima na svojim zastavama. S tim alatkama neka oni idu u povijest, a mi ćemo im to omogućiti – kazao je Mesić te dodao da je HDZ demokratska stranka koja će se za svoje stavove boriti demokratskim metodama.

Naglasio je i da je HDZ stranka koja se bori za građanske slobode svih u Hrvatskoj. – Borimo se za ravnopravnost svih Hrvata i svih onih koji smatraju Hrvatsku svojom domovinom – kazao je Mesić te dodao kako oni nisu “revanšisti” i da će tadašnjim ljudima iz vlasti biti bolje kada HDZ dođe na vlast, nego što je njima bilo kada je na vlasti bila Partija.

“Jašili su Mlečani, Turci, Talijani, Nijemci, Mađari, srpska oligarhija”

Hrvatski narod svoj suverenitet s nikim ne želi dijeliti – rekao je Mesić te dodao kako “nema nikakve suverenosti izvan Hrvatskog sabora”. – Hrvatski narod je kroz povijest svim svojim susjedima nudio svoje vratove da nas jašu. Jašili su Mlećani, Turci, Talijani, Nijemci, Mađari, srpska oligarhija – rekao je Mesić i zaradio pljesak.

Svoje vratove više nikome nećemo ponuditi – zaključio je Mesić te dodao da je “totalitarni režim vladao tako što je zemlju plašio vanjskim neprijateljem, a unutarnja kompozicija je bila napravljena tako da svatko može biti unutarnji neprijatelj”.

Svaka kritika bila je proglašena neprijateljskim činom, svaka pjesma koja je pjevala slobodi bila je proglašena neprijateljskim činom. Režim se mogao održavati samo da ima što više neprijatelja pa i mnogi koji ovdje sjedimo sigurno su prošli te škole i vidjeli su da je to bio sustav, a ne ekscesna pojava.

Režim je mogao vladati putem političke i partijske policije, a sada nema više mogućnosti ni za partijske armije ni za partijske i političke policije. Taj režim pokušava zaustaviti HDZ da bi zadržao svoje privilegije – kazao je Mesić 90-te te poručio vladajućem režimu da nakon preuzimanja vlasti “privilegija više neće biti”.

Jure Bilić pekar, Mika Špiljak šuster

Jure Bilić je pekar, pa ako netko želi jesti taj kruh, neka ga slobodno pozove. Mika Špiljak je šuster pa ako netko želi te cipele nositi, neka kupi kod njega – kazao je Mesić i dodao kako je sasvim sigurno da se politikom više neće baviti.

Mi kao europski narod u svakom slučaju ne zaslužujemo da u svom korpusu imamo političku policiju koja o svima nama pravi dosijee i na temelju njih odlučuje kada će tko postati neprijateljem. To je jedan sustav po kojem se stavljaju o svakome od nas primjedbe, pa kad zatreba, ladice se otvaraju, proglašava se neprijatelj i plaši narod.

Ukoliko ovdje ima neki niži redarstveni dojavnik pa je zadužen da mora podnijeti izvještaj što smo govorili, moramo mu reći neka ostavi olovku, jer ovdje se sve snima i neka samo uzme snimku i pošalje na adresu. Budimo ljudi, pa neka čovjek zaradi koji dinar, jer uskoro više te šanse neće imati – zaključio je Mesić te dodao da i te ljude treba shvatiti.

Oni koji su učili vjeronauk znaju da je Juda Iškariotski bio najomiljeniji učenik Isusa Krista i da je počinio izdaju – kazao je Mesić i objasnio na koji način je razmišljao Juda te da je mislio da će tom izdajom cijeli svijet saznati da je Isus sin Božji, a on će zaraditi i novac.

Niži redarstveni dojavnici

– Tako i ovi niži redarstveni dojavnici neka javljaju što mi govorimo, napravit će veliko djelo, pa neka i njihove gazde znaju što im se sprema i što ćemo napraviti.

Od naše domovine htjeli su napraviti nekakav novi vilajet, stvarane su nove nacije pa i ona jugoslavenska. I onda su vidjeli da je malo teško od Hrvata napraviti Jugoslavena, da je od Srbina teško napraviti Jugoslavena, pa su rekli da idu krenuti prvo od miješanih brakova.

Pa, kao, iz miješanih brakova nema smisla da se stvaraju stare nacije, treba stvoriti novu, jugoslavensku naciju. To je jedino jugoslavenski izum. Jer nikada niste čuli da između Španjolke i Portugalca se stvara nekakva nova nacija.

Ali ni između Francuza i Njemice sigurno se ne stvara nova nacija. Ali po ovoj logici, to bi bili isto Jugoslaveni, jer su iz miješanih brakova – kazao je Mesić na što je pokupio veliki pljesak okupljenih.

Vlast s HDZ-om plaši Srbe u Hrvatskoj. Svaki Srbin u Hrvatskoj mora znati da ukoliko Hrvatsku smatra svojom domovinom je dobrodošao, ali mora raditi na dobrobit te domovine, a ne za Miloševića i Šešelja.

Ne za one bradate spodobe koje nam se prijete mitinzima. Vidjeli ste i miting koji je održan na Petrovoj gori sa simbolima, kokardama, šajkačama i srpskim zastavama u srcu Hrvatske. Zašto je izabrana Petrova gora. Tu je posljednji hrvatski vladar Petar Svačić izgubio život, a Hrvatska izgubila svoju suverenost.

Htjeli su nam zabiti nož u srce i reći i tu ćete izgubiti svoju suverenost. Prevarili su se jer ukoliko budu miting htjeli održati u Zagrebu na Jelačić placu, moramo im poručiti: svi koji dođu na Trg, stat će pod jedan kišobran – kazao je Mesić te ponovio da oni nisu “revanšisti”.

Bitka za Hrvatsku u njenim povijesnim i sadašnjim granicama

Oni koji su nas progonili, njima će sigurno biti ljepše nego je nama bilo. Oni koji neće moći naći posla, jer njihova profesija više neće postojati, neki si traže uhljebljenje na nekim drugim prostorima.

Jer možda, za službenike UDBA-e, ima još negdje režima kojima su potrebni pa neka idu kao gastarbajteri, u svojim džepovima i za svojim pojasevima imaju instrumente s kojima su radili tamo i ovdje, pa neka to koriste, ako im to netko može platiti.

Ne vjerujem da bi bili toliko ludi. Onaj koji je učinio kazneno djelo i zloupotrijebio vlast ima se razloga bojati, ali onaj tko je pošteno i savjesno radio, ne mora se plašiti. Ne možemo ništa dobro obećati onima koji su okrvavili ruke – rekao je Mesić te dodao da se u domovini “bije velika bitka za Hrvatsku”.

U domovini se bije jedna velika bitka za Hrvatsku u njenim povijesnim i sadašnjim granicama. Mi ne ostvarujemo samo suverenost na prostoru sadašnje Hrvatske.

Hrvatski narod ostvaruje suverenost i na prostoru Bosne i Hercegovine jer i tamo je hrvatski narod, uz ostala dva, također, suveren narod. Ima razloga da se plaše oni kojima mi odgovaramo, da neće proći nikakve parole i prijetnje, jer mi nismo narod koji se da zaplašiti.

Taj narod je znao odgovoriti kad je ugrožen njegov opstanak – poručio je Mesić te dodao da je zbog iseljavanja ugrožen hrvatski narod.

Srbi u Hrvatskoj imaju pravo na autonomnost, ali kulturnu, to im nitko ne dira. Svoj jezik mogu znati. Ali nema nitko pravo, pa ni Srbi u Hrvatskoj Hrvatske prozivati, kako će zvati svoj jezik.

Mi ga više od tisuću godina zovemo hrvatski i hrvatski će ostati – rekao je Mesić te dodao kako od 2. svjetskog rata do 90-te godine demokracije nikada nije bilo.

Mi nemamo vremena nadmudrivati se s Partijom – kazao je Mesić te dodao da im na riječ “više ne možemo vjerovati”. – 45 godina ovaj narod im je vjerovao na riječ, a sad bi to morao biti šašav narod koji bi opet povjerovao na riječ – rekao je Mesić i dodao kako je “noć trajala 45 godina”.

Nitko u Hrvatskoj ne može imati ni milimetra manje zato što nije Hrvat, ali ni pol milimetra više – zaključio je Mesić.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari