Pratite nas

Novac koji Hrvati uplaćuju obiteljima daleko je veći od najvećih stranih ulaganja.

Objavljeno

na

Najveći investitor  je dijaspora

Novac koji Hrvati uplaćuju obiteljima daleko je veći od najvećih stranih ulaganja.

Hrvatska je proteklih godina više novca dobila od dijaspore nego od stranih ulagača. Rezultat je to drastičnog pada izravnih stranih ulaganja, ali i sve većeg broja hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo.

DIJASPORA-620x400Hrvati su kući iz inozemstva, prema preliminarnim podacima Svjetske banke, poslali oko 1,4 milijarde dolara, što je oko dva posto BDP-a. Hrvatska se tako ubraja među zemlje u kojima zadnjih nekoliko godina transferi vlastitih građana iz inozemstva kontinuirano rastu. Ekonomska kriza i rast nezaposlenosti dodatni su razlog većem iseljavanju.

Više od milijardu eura službenih novčanih transfera dijasporu stavlja na prvo mjesto stranih investitora. Prema podacima UNCTAD-a (Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) i Hrvatske narodne banke, u 2012. u Hrvatsku je stiglo nešto više od 1,25 milijardi eura stranih ulaganja, uključujući zadržanu dobit. Najviše novca, prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku su 2012. investirale kompanije iz Austrije, Luksemburga i Turske. No, kada bi se u obzir uzeli novčani transferi dijaspore, barem oni službenim kanalima, bilo bi to gotovo dvostruko više od austrijskih investitora koji su općenito najznačajniji ulagači u Hrvatsku. Austrijanci su u razdoblju od 1993. do danas investirali više od 7,1 milijardu eura. No, dijaspora je poslala puno više novca, iako se o tome ne govori i ne vodi prava statistika.

Iz Hrvatske je, prema podacima Svjetske banke, na radu izvan zemlje oko 800.000 radnika, uključujući one s dvostrukim državljanstvom, koji zarađuju i šalju novac kući. Najnovije istraživanje temelji se i na procjenama neformalnih kanala slanja novca članovima obitelji u zemlji porijekla, pogotovo što je cijena službenog transfera novca visoka (oko 9%). Zanimljivo je da je trošak slanja novca iz razvijenih zapadnih zemalja, npr. iz Njemačke u BiH puno veći nego iz Rusije u Azerbajdžan primjerice – 13,5 posto iznosa transfera u odnosu na samo 1,8 posto.

Iseljeništvo u BiH godišnje pošalje čak 6-7 milijardi eura, čime omogućava preživljavanje obiteljima koje su ostale u zemlji, ali i pokazuje da je dijaspora važnija od drugih stranih ulagača, pa čak i EU i MMF-a.

Željko Stanić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Šport

Hrvatska u dramatičnom finalu ostala bez zlata

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U finalu europskog rukometnog prvenstva u Stockholmu hrvatska reprezentacija je izgubila od Španjolske sa 20-22 upisavši treći poraz u finalima europskih prvenstava.

Nažalost, hrvatski rukometaši niti u svom trećem finalu na europskim prvenstvima nisu uspjeli osvojiti zlato, jedinu veliku medalju koja im nedostaje.

Do sada smo dva puta igrali u finalima, 2008. i 2010. ali smo oba puta poraženi. U Norveškoj smo izgubili od Danske, a dvije godine kasnije u Austriji od Francuske. Ovoga puta presudili su nam Španjolci koji su tako postali prvi koji su obranili europsko zlato nakon Šveđana koji jedini imaju tri krune u nizu (1998, 2000, 2002).

Ostaje utjeha kako su “Kauboji” osvojili šestu medalju na europskim prvenstvima, pri čemu treće srebro (2020, 2010, 2008) uz tri bronce (2016, 2012, 1994).

Ostavši bez europska zlata, hrvatska reprezentacija je ostala i bez direktne vize za olimpijske igre u Tokiju pa će morati u kvalifikacije. Od 17. do 19. travnja, igrati se tri olimpijska kvalifikacijska turnira za koje su već određeni domaćini – Francuska, Norveška i Njemačka. Hrvatska je smještena na turnir s Francuskom i Portugalom i još jednom afričkom ekipom.

U finalu smo gledali još jednu dramatičnu utakmica, no nažalost ovoga puta pobjeda je otišla na suparničku stranu.

Hrvatska je odlično otvorila utakmicu, povela je 3-1, pa 8-6 i 9-7. U 19. minuti “kauboji” su imali i tri gola viška (10-7), međutim u posljednjih 10 minuta upali smo u krizu i do kraja poluvremena zabili smo samo jedan pogodak, a primili pet za španjolskih 12-11 na poluvremenu. U prvom poluvremenu hrvatski vratari Marin Šego i Matej Ašanin imali su svega dvije obrane, dok je njihov kolega na suparničkoj strani Gonzalo Perez de Vargas sakupio šest obrana.

U prvih pet minuta nastavka Španjolska je pobjegla na +4 (16-12), međutim, Hrvatska se uspjela vratiti. U 49. minuti je uspjela izjednačiti na 18-18, a šest minuta prije kraja i povesti 19-18. Španjolska je minutu i pol povela 21-20, a kada je Dušebajev zabio za 22-20 25 sekundi prije kraja bilo je gotovo.

Španjolsku su do zlata predvodili Aleix Gomez Abello s pet i Jorge Paqueda s tri gola, dok je Gonzalo Perez de Vargas imao osam obrana. Kod Hrvatske najefikasniji su bili Domagoj Duvnjak s pet i Igor Karačić s četiri gola.

U susretu za broncu Norveška je u subotu pobijedila Sloveniju sa 28-20 osvojivši svoju prvu medalju na europskim prvenstvima.

Iduće europsko prvenstvo igrat će se od 14. do 30. siječnja 2022. u Slovačkoj i Mađarskoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Hvidra reagirala na Beljakove ‘destruktivne govore mržnje i objave na društvenim mrežama’

Objavljeno

na

Objavio

Povodom zadnjih javnih istupa Kreše Beljaka, predsjednika HSS-a, saborskog zastupnika i gradonačelnika grada Samobora, ovim putem najoštrije osuđujemo njegove destruktivne govore mržnje i objave na društvenim mrežama usmjerene protiv hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Imenovanom je očito postalo normalno raditi na blaćenju ugleda i časti hrvatskih branitelja pa je tako na zadnjem političkom skupu u Kalniku, izjavio, kako je, tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović, „trpio više od dvije godine šator tamo neke šačice pijanaca u Savskoj“, nastavljajući sa uvredama izjavom da „nema hrvatskog generala koji nije multimilijuner“.

Sramotno je i žalosno takvo ponašanje jednog saborskog zastupnika u javnom prostoru koji neskrivenim govorom mržnje ispoljava svoje ekstremne stavove nazivajući „šačicom pijanaca“ najteže hrvatske ratne vojne invalide i članove njihovih obitelji, koji su demokratskim metodama pokušavali riješiti svoje dugogodišnje probleme i regulirati zakonska prava, te upozoriti hrvatsku javnost na narušene vrijednosti Domovinskog rata, nakon višemjesečnog ignoriranja njihovih zahtjeva od strane tadašnje Vlade i nadležnog ministarstva.

Radi zaštite vrijednosti Domovinskog rata, kao i ustavne zaštite prava stradalnika DR-a, regulirane čl. 58. st. 3. Ustava RH, ovim putem tražimo očitovanje od nadležnih institucija, te smatramo potpuno neprihvatljivim ovakvo vrijeđanje i izrugivanje nad žrtvom hrvatskih branitelja, posebice iz pijeteta prema obitelji pokojne 100%-tne HRVI Nevenke Topalušić, čija je smrt obilježila razdoblje mirnog prosvjeda ispred nadležnog ministarstva, te također osuđujemo stigmatiziranje hrvatskih generala koje je imenovani nazvao „multimilijunerima“, kojom izjavom je iskazao netrpeljivost prema ratnim zapovjednicima koji su časno zaslužili svoje činove u oslobodilačkom Domovinskom ratu i predvodili hrvatske branitelje u borbi protiv velikosrpskog agresora.

Također osuđujemo i ovim putem tražimo očitovanje nadležnih institucija na izjavu imenovanog kojom je izjednačio partizanske zločine u Bleiburgu sa VRO akcijom Oluja, kojom je prekršio Ustav RH i Deklaraciju o Domovinskom ratu, te nastavljajući svoj ljevičarski ekstremizam i govor mržnje, izjavio žaljenje što zloglasna tajna policija UDBA nije pobila dovoljan broj hrvatskih emigranata i članova njihovih obitelji, a njegova mlaka isprika ni u kojem slučaju ne može biti dovoljna, budući da je izvršio napad i na civilizacijske tekovine moderne Europe koja je svojim aktima, kao i zadnjom rezolucijom Europskog parlamenta od 19.9.2019. jasno osudila i izjednačila zločine totalitarnih komunističkih i nacističkih režima.

 

Predsjednik HVIDR-a RH                                 Predsjednik Glavnog odbora HVIDR-a RH

Josip Đakić                                                            Josip Periša

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari