Pratite nas

Balkan

Novčić iz 16. stoljeća mogao bi promijeniti povijest Kanade

Objavljeno

na

Amaterski lovac na blago “naoružan” detektorom za metal okrenuo je povijest Kanade naglavačke kada je pronašao šiling iz 16. stoljeća zakopan u glini na obalama otoka Vancouver.

Novčić star 435 godina i otkriven na zapadu Kanade ponovo je otvorio teoriju da je jedan britanski istraživač tajno doputovao u Kanadu dva stoljeća prije nego što su je “otkrili” španjolski moreplovci.

Prema službenim podacima, Španjolci su prvi Europljani koji su kročili na tlo kanadske provincije Britanska Kolumbija 1774.

Četiri godine kasnije tu je stigao i britanski kapetan James Cook.

Umirovljenik Bruce Campbell pronašao je novčić sredinom prosinca kao i rijedak kanadski novčić iz 1891. i penije iz 1900. i 1960-ih.

”Ugojio sam se i smučilo mi se gledati televiziju”, objasnio je Campbell, koji je nekada radio na postavljanju sigurnosnih sustava, zašto je krenuo u lov na blago.

Njegov dom u Victoriji prepun je avanturističkih romana i nekoliko komada iskopanog blaga.

Campbell kaže da nikada nije očekivao da će njegovo najnovije otkriće izazvati takvu buru.

Teoretičari zavjere i pojedini povijesničari smatraju da je srebrni novčić (proizveden između 1551. i 1553.) dokaz da je engleski istraživač sir Frencis Drake stigao do sjevernog dijela pacifičke obale Kanade tijekom svoje ekspedicije u Kaliforniji 1579. u potrazi za Sjeverozapadnim prolazom.

To je, međutim, zataškao na zahtev kraljice Elizabete I. koja je željela izbjeći sukob oko nove teritorije sa Španjolskom.

U to vrijeme, piše AFP, španjolski istraživači držali su se južnijih dijelova kontinenta poslije razočaranja (loši životni uvjeti, manjak luka) u Kaliforniji.

Samuel Boulfs, pristalica takozvane ‘Drake teorije’ i autor knjige na tu temu iz 2003. godine, kaže da je novčić dokaz da su Englezi ovdje stigli prvi.

On je svoju teoriju potkrijepio i otkrićem novčića iz 1571. koji je 1930. pronađen u dvorištu jedne kuće u Victoriji kao i otkriće još jednog novčića iz doba Tudorovih na obližnjem otoku Kvadra.

Drake je svoje novčiće dao lokalnom stanovništvu kako bi onima koji dođu poslije njega pokazali da je Engleska već pronašla ove zemlje, rekao je Boulf AFP-u.

Kustos Muzeja Britanske Kolumbije Grant Cady je, međutim, skeptičan i kaže da nema dovoljno dokaza koji bi potkrijepili ovu teoriju. Cady ukazuje i na to da su Drakeovi dnevnici i dokumenti izgubljeni u požaru koji je pogodio London stoljeće kasnije.

Ako teorija, pak, ikada bude potvrđena, to će imati posljedice i po Kanadu i po SAD čija je granica “povučena” djelimično na osnovu ranijih europskih kolonija.

Za zapadnu granicu SAD i Britanske kolonije je 1818. izabrana 49. paralela, ali su od tada nekoliko puta izbijale rasprave oko interpretacije sporazuma.

Posljednji sukob sređen je 1903. godine kada je britanski, kanadski i američki sud zajednički utvrdio granice Kanade i Aljaske, prenosi Tanjug.

Za Campbella, novčić nije ništa drugo nego slučajno otkriće koje će teško moći premašiti.

“Bit će teško pronaći nešto starije”, kaže on uz osmjeh, a prenosi Tanjug.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Balkan

Još jedan veliki gaf Milanovića u Crnoj Gori: Govorio o BiH kao državi tri entiteta

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović tijekom posjete Crnoj Gori napravio je niz protokolarnih gafova, ali jedan, onaj koji se tiče, Bosne i Hercegovine je ‘ozbiljnije prirode’, piše sarajevski klix.ba.

Gostujući u emisiji Teleskopija RTCG Milanović je govorio o odnosima u regiji, koji su po konstataciji voditeljice mahom odlični, osim onih u kojima je Srbija.

“Hrvatska ima na određen način komplicirane odnose sa Slovenijom, ali opet odlične odnose, s Crnom Gorom… S Bosnom i Hercegovinom u onoj mjeri u kojoj se Bosnom i Hercegovinom kao državom triju entiteta mogu uspostaviti odnosi. Ja mislim da mogu, ali tu postoje određena ograničenja“, kazao je Milanović te nastavio nizati članice bivše države s kojima Hrvatska ima odlične odnose.

Gledajući način kako je to Milanović izjavio nameće se zaključak da ovakav isčašen i nedobrosudjedski stav nije nenamjeran gaf, već Milanovićevo uhodano političko mišljenje,piše klix.ba

Milanović je govorio i o nastupajućim pregovorima Srbije i Kosova, pitanje razmjene teritorija na Balkanu, novoj “Jalti”, pitanje politike Orbana.

“Da bi bila Jalta prije nje mora biti neki novi rat, to s Jaltom veze nema. Šta će se dogovoriti, tko će ih predstavljati, s kime će se taj dogovor tesati i kako će se postaviti Europa u kojoj se to dešava, to oni moraju razmišljati”, naveo je Milanović.

Milanović je u Crnu Goru doputovao brodom Hrvatske ratne mornarice Omiš, što je, po mnogima okarakterizirano kao poruka jedne članice NATO-a zbog nestabilne političke situacije u Crnoj Gori.

Milanović prošao pored crnogorske zastave, Đukanović ga vratio (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Na izborima u Srbiji očekuje se pobjeda Vučićevog SNS-a?

Objavljeno

na

Objavio

U Srbiji se u nedjelju održavaju opći izbori za Skupštinu Srbije, pokrajinski parlament Vojvodine, te vijećnike lokalnih uprava, a predizborne prognoze predviđaju uvjerljivu pobjedu vladajuće Srpske napredne stranke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Birališta su otvorena u sedam sati, bit će zatvorena u 20,00 sati, a pravo glasa ima 6,5 milijuna birača.

Izborna šutnja uoči parlamentarnih izbora počela je u petak u ponoć, a birači će glasati za izbor 250 zastupnika.

Za mandate se bori 21 izborna lista, a favorit je Srpska napredna stranka (SNS) srbijanskog predsjednika i vođe naprednjaka Aleksandra Vučića.

Izbori su prvo raspisani za 26. travnja, ali je kampanja prekinuta uvođenjem izvanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa.

Predizborni proces obilježen je pokušajima dijela oporbe da osigura što masovniji bojkot izbora, argumentirajući to izostankom uvjeta za poštene izbore.

Te se primjedbe poglavito odnose na uskraćen pristup većini medija koje izravno ili posredno kontrolira vladajuća većina.

Posljednjih se dana, zbog čestih oscilacija broja novozaraženih Ccovidom-19, ukazuje i na zdravstveni rizik izlaska na birališta pa se u nedjelju očekuje poštivanje zaštitnih mjera – nošenje maski i držanje fizičke udaljenosti od 1,5 do dva metra.

Istraživanja javnog mišljenja predviđaju uvjerljivu pobjedu liste naprednjaka “Aleksandar Vučić- za našu djecu”, te nekoliko manjih stranaka koje su se pridružile SNS-u u koaliciji pod brojem 1 na glasačkim listićima.

Dosadašnji izborni prag smanjen je s pet na tri posto, ali ankete pokazuju da na siguran ulazak u parlament mogu računati samo Vučićev SNS i socijalisti (SPS) vicepremijera i šefa diplomacije Ivice Dačića.

Smanjenje izbornog praga protumačeno je kao namjera Vučića i vladajuće koalicije da osiguraju što širi legitimitet u parlamentu, s obzirom na to da Srbiju čekaju veliki politički izazovi, poglavito rješavanje kosovskog pitanja.

Vučić i SNS nisu imali dostojnog suparnika, jer se slaba i heterogena oporba nije uspjela usuglasiti o bojkotu nitu stvoriti ozbiljniju frontu prema SNS-u.

Prema zadnjim istraživanjima javnog mišljenja u prvom tjednu lipnja, očekuje se izlaznost od oko 46 posto, dok se 34 posto birača izjasnilo da neće glasati, a petina ih nema jasno stajalište.

Naprednjaci bi uz tu izlaznost mogli računati na natpolovičnu većinu – 58,2 posto glasova.

Iznad izbornog praga, po toj anketi, uz Dačićeve socijaliste bio bi i Srpski patriotski savez (SPAS) nekadašnjeg vaterpolskog reprezentativca i predjsednika općine Novi Beograd Aleksandra Šapića (4,9 %), te Pokret slobodnih građana (PSG) glumca Sergeja Trifunovića (3,4%).

S nešto više od tri posto u parlament bi ušli i radikali (SRS) Vojislava Šešelja, dok je na ivici praga konzervativni pokret „Metla 2020“, s oko tri posto.

Oporbeni Savez za Srbiju (SZS), predvođen Strankom slobode i pravde (SSP) nekadašnjeg gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa i Narodna stranka bivšeg srbijanskog šefa diplomacije i nekadašnjeg predsjedatelja Općom skupštinom UN Vuka Jeremića tijekom kampanje zagovarali su bojkot izbora zbog toga što se ni u pregovorima uz posredovanje europarlamentaraca nisu mogli usuglasiti izborni uvjeti na koje bi pristale i stranke iz SZS-a.

Za praćenje izbora akreditirano je više od 3.400 promatrača – 3.341 domaćih i 111 inozemnih, a Republičko izborno povjerenstvo (RIK) konačne bi rezultate trebalo objaviti najkasnije 96 sati od završetka izbora, do 25. lipnja u 20 sati.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari