Pratite nas

Hrvatska

Nove vođe HV-a: Pokazat ćemo Domovini tko smo i kakvi smo! (VIDEO)

Objavljeno

na

Od Udbine do Knina 59 pripadnika i djelatnika Središta za razvoj vođa “Marko Babić” hodnjom kroz tri županije, prijeći će sveukupno 88 kilometara

“Krenuli smo zajedno, uspjet ćemo zajedno – nema odustajanja”, ove riječi zapovjednik Središta za razvoj vođa “Marko Babić” pukovnik Tomislav Kasumović  uputio je pripadnicima 1. naraštaja Središta za razvoj vođa “Marko Babić” na početku njihove hodnje do Knina koja je započela u ranim jutarnjim satima u vojarni “Josip Jović” u Udbini u nedjelju, 27. listopada 2019. godine, priopćio je MORH

Novim vođama Hrvatske vojske obratio se i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general-bojnik Siniša Jurković koji priznaje, gledajući prvi naraštaj novih vođa uvjeren je u sjajnu budućnost Hrvatske vojske.

“Ovom obukom na neki način ponovo budimo taj povijesni dio na koji smo izrazito ponosni. Stvaramo vođu koji ima karakter, stvaramo vođu koji ima sve one osobine i kvalitete koje su imale vođe u Domovinskom ratu”, kazao je general Jurković.

“Mislim kako oni još nisu ni svjesni što sve ovo znači, shvatit će u potpunosti tek kada dođu u postrojbe i kada krenu prenositi svoje znanje i sve što su naučili. Oni su i prije ove obuke bili odlični, a sada su izvrsni”, objašnjava general i podsjeća kako je riječ o izrazito zahtjevnoj i intenzivnoj zadaći.

“U ovoj obuci naglasak je na vođama, da ih se postavi u određene stresne situacije i da ih se nauči donositi odluke koje će sutra spašavati i živote”, kazao je general Jurković.

Pripadnici Središta za razvoj vođa “Marko Babić”: Puni smo samopouzdanja, ovo je za nas veliki trenutak i čast

Od vojarne do kninske tvrđave sveukupno 59 polaznika obuke i djelatnika Središta prijeći će 88 kilometara, odnosno tri županije – Ličko-senjsku, Zadarsku i Šibensko-kninsku  kako bi, između ostalog, pokazali visoku razinu spremnosti, profesionalizma te podsjetili na sve one vrijednosti i znanja koje je Hrvatska vojska prikupila iz Domovinskog rata.

Narednik Marijan Gregurević priznaje, pun je ponosa i svi imaju jedan cilj – na Kninsku tvrđavu doći kao jedan, doći kao tim.

“Jako smo ponosni što smo došli do ovog trenutka, što smo došli do ove hodnje kao krune obuke i što ćemo se popeti na kninsku tvrđavu da svima, da našoj Hrvatskoj pokažemo tko smo i kakvi smo. Puni smo samopouzdanja i željno iščekujemo kretanje”, rekao je narednik Gregurević.

Motivacije ne nedostaje ni desetniku Igoru Florijanu: “Zadovoljan sam sa svime što sam učinio u ovih šest tjedana, sigurno je kako hodnja neće biti jednostavna, ali kako kaže slogan kojim su se koristili i vojnici u Šepurinama – znoj štedi krv”.

U Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini pripadnicima i djelatnicima Središta na početku hodnje, blagoslov je udijelio velečasni Josip Šimatović i vojni kapelan Središta za borbenu obuku Slunj don Milenko Majić koji je u ovoj prigodi još jednom podsjetio na osobine koje moraju krasiti Hrvatske vojnike: hrabrost, čast i bezrezervno služenje domovini.

Očekivano trajanje hodnje je 32 sata, a završetak je predviđen na Kninskoj tvrđavi u ponedjeljak, 28. listopada gdje će se održati svečanost povodom dodjele znački i diploma novim vođama Hrvatske vojske.

Foto: MORH / T. Brandt

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari