Pratite nas

BiH

Novi argumenti za apelacije Ustavnom sudu

Objavljeno

na

Konstitutivnost naroda u dugoj povijesti na području današnje Bosne i Hercegovine postojala je na neizravan način čak i u vrijeme otomanske okupacije, ali zato vrlo konkretno za vrijeme austrougarske okupacije kroz Sabor BiH, te Prve i Druge Jugoslavije, a sve to zapisano je i u temeljima ZAVNOBiH-a o “srpskoj, i muslimanskoj i hrvatskoj jednakopravnoj i zbratimljenoj” BiH te je sve dovršeno u Daytonu s gotovo istim postulatima, piše Večernji list BiH.

Nekoliko presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujuči čak i onu iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda, protiv kojih su u tome trenutku bili suci, ali i hrvatska javnost, otvorile su prostor za poništavanje krajnje destruktivnih ustavnih promjena koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch na ustave entiteta i doslovno resetiranje odnosa na vrijeme prije toga. Potezanje “za rep” priče o Izbornome zakonu, te pokušaj nasilnog zadržavanja dominacije nad Hrvatima, ima potencijala popraviti odnose Hrvata i Bošnjaka, ali to prije svega podrazumijeva da se “viška dodijeljenih prava” političko Sarajevo mora odreći. U suprotnom pak slučaju, hrvatske političke stranke, a o čemu se razmišlja unutar Hrvatskog narodnog sabora, mogu kroz nove ustavne apelacije do kraja nivelirati ozakonjenu nejednakopravnost.

Ni hrvatska ni srpska …

Temelj za sve to je, koliko god to sada apsurdno izgledalo nakon katastrofalnog tumačenja austrijskog protektora, ustvari presuda Ustavnog suda iz 2000. godine na temelju apelacije tadašnjeg bošnjačkog člana bh. Predsjedništva Alije Izetbegovića o konstitutivnosti naroda na prostoru cijele zemlje. Samo jedna formulacija “konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućem načelu” BiH i njezina Ustava doslovno poništava sve unitarističko-građanske mantre o potrebi da trebaju postojati ili manje jednakopravni narodi ili da se pak konstitutivnost naroda treba nadići kao relikt prošlosti narodnog predstavlja. Zanimljivo je kako je konstitutivnost postojala na neizravan način čak i u vrijeme otomanske okupacije, ali zato vrlo konkretno za vrijeme austrougarske okupacije, te Prve i Druge Jugoslavije, a sve to zapisano je i u temeljima ZAVNOBiH-a o “srpskoj i muslimanskoj i hrvatskoj jednakopravnoj i zbratimljenoj” BiH te je sve dovršeno u Daytonu s gotovo istim postulatima. Nakon toga je “tumačeći” odluku Ustavnog suda BiH, Petritsch oteo tri mjesta Hrvatima u Vladi Federacije te dodijelio Bošnjacima prevlast.

Ukinuo je paritet, ali i konsenzus u donošenju odluka na štetu Hrvata. Prije toga dogodilo se sakaćenje s tumačenjem izbornih propisa da Hrvate u Dom naroda mogu birati većinski Bošnjaci, a nakon toga je na scenu ponovno stupio Petritsch koji je odlučio da se vlast može izabrati kroz Dom naroda uz tek trećinu zastupnika iz reda Hrvata, a od toga najmanje pet ih dolazi iz reda bošnjačkih stranaka. O tome najbolje svjedoče Razim Halkić i Anel Šahinović te Edim Fejzić koji će biti “Hrvati” u Domu naroda i u sljedećem sazivu. Upravo im je to omogućio visoki predstavnik. No, odluka Ustavnog suda iz 2000. nije se uopće bavila kantarskim mjerenjem konstitutivnosti i jednakopravnosti. Dapače. Inzistirala je na jednakopravnosti konstitutivnih naroda, jednako kao što su to bile i presude Ustavnog suda iz 2016. godine o izmjenama Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića te odluka iz 2017. godine kada je odbijen zahtjev bošnjačkih izaslanika za vitalnim interesom nakon donošenja izmjena Izbornog zakona BiH u Domu naroda. U te dvije odluke Ustavni sud je upravo izbrisao Edima, Razima i Anela kao paradigmu hrvatske nejednakopravnosti ocjenjujući kako se mora najprije osigurati razmjernost predstavljanja – tj. da Hrvati biraju svoje izaslanike za Dom naroda, čime se osigurava ta konstitutivnost budući da vlast proizlazi i pripada narodu iz kojega je biran.

‘Brutalnija’ poruka

Odluka o odbijanju zahtjeva za vitalni interes još je “brutalnija” i doslovno navodi kako nijedan narod ne može biti nadređen drugome niti imati bilo kakvu supremaciju u bilo kojem smislu. Ustavni sud BiH, dapače, tada je potvrdio kako je sukladan Ustavu prijedlog HNS-a BiH za izmjene Izbornog zakona. Takve formulacije o konstitutivnosti kao natkrovljujućem načelu iz 2000., osiguranju legitimnosti predstavljanja iz 2016. godine, odnosno sprječavanju suprermacije jednoga od naroda na drugima iz 2017. predstavljaju platformu za nove ustavne apelacije kojima bi se osporili i sadašnji entitetski ustavnopravni aranžmani na štetu Hrvata. •

Formulacije o konstitutivnosti triju naroda kao natkrovljujućem načelu iz 2000. godine na teritoriju cijele BiH, osiguranju legitimnosti predstavljanja iz 2016. godine kroz presudu u predmetu Bože Ljubića, odnosno sprječavanju suprermacije jednoga od naroda nad drugima iz 2017. kroz veto Bošnjaka predstavljaju platformu za nove ustavne apelacije kojima bi se osporili i sadašnji entitetski ustavnopravni aranžmani na štetu Hrvata.

Zoran Krešić/Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari