Pratite nas

Kultura

Novi broj glasila “Stopama pobijenih” ugledao svjetlo dana

Objavljeno

na

U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« izišao je novi, 18., broj glasila Stopama pobijenih. Glavni mu je urednik fra Miljenko Stojić. Kao i do sada glasilo donosi pregled događanja u Vicepostulaturi te mnoštvo podataka o pobijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Povjesničar Vladimir Šumanović analizirao je izvješće 26. dalmatinske divizije koje je 16. veljače 1945. upućeno 8. dalmatinskom korpusu. U tom dokumentu podrobno je opisana dvodnevna bitka za Široki Brijeg, a dokument je imao karakter klasičnoga vojnoga izvješća koje je postrojba – izravni akter bitke – uputila nadređenom vojnom tijelu radi davanja obavijesti o toj vojnoj operaciji. Sustavnom analizom Šumanović je shvatio da je riječ o krivotvorini te dokazao neautentičnost dokumenta koji je nastao znatno nakon svojega nominalnoga nadnevka.

Mr. sc. Ivan Kozlica u radu »Alkarski “vitezovi” odgovorni su za zločine na Širokom Brijegu 1945.« piše o partizanskim alkarskim vođama (vojvodama) koji su ubijali puk i njihove duhovne vođe. Kozlica između ostaloga navodi: »Alkar i barjaktar Ivan Guvo, zvani Pivo, bio je zapovjednik 11. dalmatinske brigade koja je počinila mnoge zločine u Hercegovini, a osobno je bio u “streljačkom stroju” čete koja je 7. veljače 1945. pobila dvanaestoricu franjevaca u samostanu Široki Brijeg.«

U rubrici Pobijeni fra Mate Logara piše o fra Marku Barbariću koji je imao 80 godina kad su ga jugokomunisti ubili kao najstarijeg od pobijenih franjevaca.

U novom broju glasila nalaze se i nagrađeni radovi za uzrast odrasli VI. nagradnog natječaja na temu pobijeni hercegovački franjevci, kao i svjedočanstvo Vesne Mandić pod nazivom »Blagoslov svetca nad grobom mučenika«.

Mr. sc. Hrvoje Mandić piše o fra Ferdi Vlašiću koji je bio neumoran u borbi za slobodu vjere i domovine, a fra Ante Marić piše o fra Rajku Radišiću, jednom od preživjelih profesora s popisa zadnjeg profesorskog zbora školske god. 1943./44. Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu.

Rubrika Povijesne okolnosti donosi zapis s. Leonarde Rupčić u kojem opisuje uspomene na posljednje godine Drugoga svjetskoga rata i poraća u ljubuškom kraju. Mnoge osobe koje poimence spominje i osobno je poznavala, dok je mnogim okolnostima i događajima osobno svjedočila. Članak je priredila s. Natalija Palac.

Marin Jurković je s Ksenijom Abramović, ravnateljicom katoličke televizije Laudato, razgovarao o ideji i realizaciji pokretanja prve katoličke televizije u Hrvata, te o filmu »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri« koji je posvećen pobijenim hercegovačkim franjevcima.

Glasilo se može nabaviti u župnim uredima, kao i na kioscima diljem Herceg Bosne.

Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Prof. dr. Zdravko Tomac: Sramim se što sam bio član SDP-a

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga potpredsjednika Vlade demokratskoga jedinstva Zdravka Tomca “Tuđmanovo i Stepinčevo hrvatstvo” predstavljena je u četvrtak u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi su govorili saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, književnica Nevenka Nekić i autor knjige Zdravko Tomac. Na predstavljanju je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Po riječima akademik Rudolfa, “knjiga je štivo o hrvatskom patriotizmu, slozi i zajedništvu, uspinjanju i hrvatskim padovima te o zločestim momcima u hrvatskoj politici”. Knjiga je i prinos autentičnoj povijesti, istaknuo je i ocijenio “kako je izlaz iz krize povratak Tuđmanu”.

“U Tomčevoj knjizi predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenković su prototip suvremenih političara”, rekao je akademik Rudolf.

Miroslav Tuđman rekao je da je knjiga “podroban prikaz hrvatske političke pozornice” te kako Zdravko Tomac “smatra da je najveća Tuđmanova pogreška to što je prihvatio Daytonski sporazum”.

“No, unatoč tomu, zato što je stvorio hrvatsku državu, Tomac smatra Franju Tuđmana najvećim Hrvatom i jedinim državnikom među hrvatskim političarima”, istaknuo je Miroslav Tuđman.

Ocijenio je da knjiga nije povijest hrvatstva, ali jest pregled događaja na hrvatskoj pozornici i može biti predložak za temeljita istraživanja.

Književnica Nevenka Nekić ocijenila je kako se “iza slojeva Tomčeva pisanja krije transcedentno i prošlo, a oko likova Franje Tuđmana i kardinala Stepinca okupljao se hrvatski narod u teškim vremenima”, te da Tomac “prodire duboko u duše ljudi o kojima piše”.

Nekić smatra “kako se autor u svojoj knjizi okomio i na ‘vučji čopor’, čijih predstavnika danas ima i u Hrvatskome saboru, a neki pripadnici ‘čopora’ i danas kleveću kardinala Alojzija Stepinca”.

“Stepinac je bio svjestan da hrvatski narod ima pravo na svoju državu i bio je spreman položiti život za svoj narod, što potvrđuje njegovo držanje pred komunističkim sudom”, istaknula je.

Ustvrdila je kako “mističnu snagu kardinala Stepinca ne može ukinuti ni ‘vučji čopor'” te je pozvala hrvatsku mladež da “nikada više ne dopusti da nas razoružaju”.

 

Autor je pak istaknuo kako je “predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ’emocionalni Hrvat’ i patriot te dostojna nasljednica predsjednika Franje Tuđmana”.

“Danas se borimo s ateistima, komunistima i lažnim antifašistima”, ustvrdio je Tomac te dodao kako se “srami što je nekad bio član SDP-a” jer današnji SDP ne ruši samo Vladu, nego i Hrvatsku.

Knjiga “Tuđmanovo i Stepinčevo hrvatstvo – hrvatstvo političara, kardinala, biskupa i hrvatskih mučenika” (422 str.) podijeljena je na deset poglavlja – Tuđman, Mučeničko hrvatstvo Alojzija Stepinca, Hrvatstvo Vlade demokratskoga jedinstva, Hrvatstvo kardinala Kuharića, Antihrvatstvo Mesića i Josipovića, Moja istina o Račanu, Hrvatstvo Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatstvo Dražena Budiše, Hrvatstvo ostalih mučenika te A.G Matoš, svjetionik hrvatskoga patriotizma.

Knjigu je objavila zagrebačka nakladna kuća Tkanica.

Zdravko Tomac (1937.) bio je redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U doba Domovinskoga rata obnašao je dužnost potpredsjednika Vlade demokratskog jedinstva (1991.-1992.). Autor je više knjiga, među kojima je i knjiga “Hrvatski patriotizam: što to znači biti Hrvat? (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljena knjiga Bože Vukušića “Čuvari bleiburške uspomene”

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga publicista Bože Vukušića “Čuvari bleiburške uspomene – Počasni bleiburški vod 1952.-2017.” predstavljena je u srijedu navečer u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi su govorili urednica Božena Mihaljević, recenzenti Miroslav Akmadža i slovenski publicist Igor Omerza te negdašnji sudac Ustavnog suda Vice Vukojević, svećenik Tomislav Markić i autor knjige Božo Vukušić.

Urednica knjige Božena Mihaljević istaknula je kako je Počasni bleiburški vod (PBV) civilna udruga nastala u tragičnim okolnostima nakon završetka Drugoga svjetskog rata, a cilj joj je bio obilježavanje jedne od najvećih tragedija hrvatskoga naroda.

“Počasni bleiburški vod osnovali su prije 65 godina preživjeli sudionici bleiburške tragedije 1945.”, podsjetila je Mihaljević te dodala kako je vod potekao iz izbjegličkoga kampa u Klagenfurtu, a cilj mu je bio odati dostojnu počast svim nedužnim žrtvama komunističkog pokolja.

Mihaljević je istaknula da je Udba “likvidirala neke članove Počasnoga bleiburškog voda, neke je pokušala likvidirati te se redovito bavila podmetanjima i unošenjem razdora među članovima”.

Recenzent Akmadža ocijenio je kako je knjiga skup kronološki poredanih činjenica zasnovanih na izvornim dokumentim bez zalaženja u ideološke analize, a recenzent Igor Omerza podsjetio je da je slovenski političar Janez Zemljarič htio uništiti Počasni bleiburški vod.

“Vi Hrvati imali ste najjaču političku emigraciju i zato je naša slovenska Udba uživala veliki ugled u Beogradu”, rekao je Omerza i dodao kako treba učiniti sve da se više nikada ne pojavi takva zločinačka organizacija.

“Hrvatski narod je 1945. bio izručen zlu komunističkoga totalitarizma, a Hrvati su, nakon predaje, zbog izdaje izručeni i poslanu u smrt na križne putove”, rekao je Markić. Istaknuo je kako je Crkva uvijek čuvala sjećanje na nevine hrvatske žrtve.

“U srži kršćanske vjere je memorija”, rekao je Markić i dodao kako su “komunisti protjerivali sjećanje iz javne uporabe”.

Vukojević je istaknuo da je PBV jedna mala i jedina hrvatska politička organizacija u inozemstvu koja je inkorporirana u hrvatski državni sustav.

Knjiga “Čuvari bleiburške uspomene – Počasni bleiburški vod 1952.-2017.” (379 str.) podijeljena je u 17 poglavlja – Bleiburška tragedija i Križni put, Život u izbjeglištvu, Osnivanje PBV-a, Operativna obrada, Hrvatsko kulturno društvo Bleiburg, Ususret uspostavi hrvatske države, Bleiburg i Križni put u javnoj raspravi u domovini, Odbor za obilježavanje 50. obljetnice, Doba neokomunističke koalicije, Uloga Kluba hrvatskih povratnika, Obnoviteljski sabor PBV-a, 60. obljetnica bleiburške tragedije, Spomen-kapela, Previranja u PBV-u, Bitka na više frontova, Neokomunisti ukidaju pokroviteljstvo te Obnova pokroviteljstva.

Božo Vukušić (1962.) je glavni tajnik PBV-a te autor više knjiga, među kojima je i “Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva”. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari