Pratite nas

BiH

Novi izbori u BIH prijete paralizom države

Objavljeno

na

Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 7. Listopada, a ono što posebice karakterizira ove izbore je ta da su oni jedinstveni jer se u njih ide bez kompletnog izbornog zakonodavstva, što je jedinstven slučaj u demokratskom svijetu.

Ustavni sud BiH je, naime, poništio dijelove Izbornog zakona BiH, jer ih Parlamentarna skupština BiH nije uspjela uskladiti s Ustavom BiH, što je Ustavni sud naložio još krajem 2016. godine. Osporeni dijelovi Izbornog zakona reguliraju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a osporeni su jer ne osiguravaju legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda i Ostalih, čemu taj dom upravo i služi. Stranke za koje glasuju Bošnjaci mogle su do sad izabrati po 2/3 izaslanika u klubovima Bošnjaka, Srba i Ostalih, te 1/3 izaslanika u Klubu Hrvata, te time same, ne obazirući se niti na čiju političku volju, izabrati cijelu izvršnu vlast Federacije, piše Slobodna Dalmacija.

Komentirajući predstojeće izbore Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara za Slobodnu Dalmaciju kaže kako Srbi u BiH samostalno mogu formirati vlast u RS-u, ali je zato Hrvatima bilo ugroženo ne samo sudjelovanje njihovih legitimnih predstavnika u federalnoj, entitetskoj vlasti neovisno o volji bošnjačkih stranaka (što im u RS-u ovisi o volji srpskih stranaka), već i na državnoj razini, što u mnogo manjoj mjeri prijeti Srbima.

-Odbijanje kompromisa oko izmjena Izbornog zakona od strane skoro svih bošnjačkih i dijela srpskih stranaka dovodi Federaciju, pa i cijelu BiH, u izgledan rizik institucionalne blokade, u kakvoj je Grad Mostar već više godina. Izabrat će se Predsjedništvo BiH, Predsjednik, dopredsjednici, Vijeće naroda i Vlada RS-a, državni i entitetski zastupnički domovi, te županijske skupštine i vlade. Neće se moći izabrati Dom naroda Parlamenta FBiH, federalni Predsjednik i dopredsjednici, te Vlada FBiH, a u državnom Domu naroda bit će konstituiran samo Klub Srba-ističe Sitarski te upozorava kako će nova zakonodavna i izvršna vlast biti konstituirana samo u RS-u i županijama FBiH, a što, po njemu, vodi u još dublju ustavnu i državnu krizu.

-Hrvati su izloženi trećem pokušaju da bošnjačkim glasovima za Hrvatskog člana Predsjedništva bude izabran Željko Komšić, kao u puna dva mandata od 2006. do 2014. godine. Zato je od presudnog značaja izlazak Hrvata na izbore u dovoljnom broju, ali i svijest Bošnjaka da ne smiju Hrvatima birati njihovog predstavnika. Ako „zavjera Komšić“ ne uspije i treći puta, ostaje nada da će legitimni saziv Predsjedništva BiH uspješno inicirati formiranje nove većine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine i novog Vijeća ministara BiH, za što je dovoljan taj dom, ali i proces usuglašavanja novog teksta Izbornog zakona. Za to će nova većina imati tek nešto više od četiri mjeseca, jer mandat Doma naroda Parlamentarne skupštine ističe sredinom veljače iduće godine, a novi se ne može izabrati bez tih zakonskih izmjena. U suprotnom će blokada postati trajno stanje u već nestabilnoj zemlji, a visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko će biti jedina instanca sa zakonodavnim ovlastima na državnoj razini. Ako je nekim snagama to cilj, one se nikako ne mogu nazvati patriotskim, jer grubo derogiraju državni suverenitet i ustavni poredak BiH-ističe Sitarski.

A predizborna kampanja, koja je započela je 5. rujna i traje do 5.listopada, slažu se u ocjenama većina analitičara, okarakterizirana kao vrla prljava, s brojnim nepravilnostima, niskim udarcima, teškim riječima i međusobnim optužbama. Interesantno je kako u tome najviše prednjače (malo) građanske stranke, kako ih je nazvao kandidat dr. Boriša Faletar, kandidat Naše stranke za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda. I to Građanski savez, na čelu s radikalima Emirom Suljagićem i Reufom Bajrovićem te Demokratska fronta koju vodi Željko Komšić, već dva puta izabran bošnjačkim glasovima kao kandidat iz reda Hrvata, a to želi napraviti i treći put, te SDS, čiji predsjednik Vukota Govedarica promovira ideje ratnog zločinca Radovana Karadžića. Čelnik SDS-a je podigao prašinu izjavom kako je djed Željke Cvijanović, premijerke RS-a izvjesni Pejo Marić iz okolice Dervente koji je navodno u II. svjetskom ratu bio ustaški satnik i palio srpska sela u okolici Dervente, a ujak pripadnik Hrvatskog vijeća obrane. Osporio je čelnik SDS-a, stranke koju je osnovao osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, kandidatkinji iz redova Dodikovog SNSD-a i to što su joj korijeni iz Hercegovine.

Žestoko je uzvratila i sama Cvijanović nazivajući Vukotu Govedaricu dezerterom koji u ratu nije bio u Bosni i Hercegovini.

“Što se tiče njegovog ili mog odnosa prema stvaranju RS ili naših porodica, i tu se ima štošta reći. Ja nisam dezerter, iako sam žensko, a Vukota jeste dezerter, iako je muško”, rekla je Cvijanović. Dodala je kako se Govedarica skrivao u Novom Sadu za razliku od nje čiji je otac bio časnik vojske RS.

Osim zapaljive retorike, niskih udaraca, uvreda u kampanji su prisutne i različite manipulacije tako da je predsjednik Strateškog odbora koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić izjavio kako brojne predizborne nepravilnosti u pitanje dovode legitimitet izbora, te da oni neće biti ni pošteni niti slobodni.

-Već sada vidimo da se neće birati sredstva da se politički protivnici ušutkaju, imamo prljavu kampanju s više napada na političke protivnike-izjavio je Šehić, inače bivši dugogodišnji član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Prema njegovim riječima evidentna je zloporaba glasova poštom, jer se građani masovno javljaju Koaliciji „Pod lupom“, a registrirana je i krađa identiteta putem nagradnih igara jer je od sudionika tih igara na društvenim mrežama traženo da pošalju presliku osobne karte s obje strane i na taj se način vrši krađa identiteta.

-Dijelimo zabrinutost za atmosferu koja okružuje ovu izbornu kampanju. Radi li se o širenju straha, priči o nacionalizmu, populizmu, veoma je zabrinjavajuće da političari koriste laži i strah kao osnovu za ovu kampanju, umjesto stvarnih činjenica i onih pitanja koja zaista zabrinjavaju građane, izjavila je američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack.

Glede dosadašnje izborne promidžbe, ono što je mogla čuti, istaknula je Cormak jeste upravo suprotno promicanju demokracije i demokratskih vrijednosti, te se požalila na nedostatak demokratske rasprave, a zabrinjava je da su upravo neke političke rasprave čak bile otkazane, a pri tome se koristilo zastrašivanje.

-Mislim da to definitivno negativno utiče na demokratske procese u zemlji – izjavila je veleposlanica Cormack pozvavši političare da se u nastavku kampanje usredotoče na stvarna životna pitanja, umjesto upornog apeliranja na strah i zastrašivanje, a građane da 7. listopada izađu na izbore i svoj glas daju onima za koje smatraju da će ispuniti sva ona očekivanja koja će popraviti njihove živote i omogućiti napredak cijele zemlje.

Zbog uočenih brojnih nepravilnosti Središnje izborno povjerenstvo SIP donijelo je odluku kako će uputiti informacije Tužiteljstvu BiH i prvi kontingent od oko 150 prijava građana s pratećom dokumentacijom u vezi s prijavama građana koje je neko bez njihovog znanja prijavio da glasaju putem pošte iz inozemstva iako oni žive u BiH.

Bizaran je i podatak da Ireni Hadžiabdić, predsjednici SIP-a mandat na toj funkciji istječe za desetak dana, jer do sada se nikada nije desilo da jednom predsjedniku mandat završava neposredno uoči izbora. Inače, SIP ima sedam članova i svakih 21 mjesec među njima se bira novi predsjednik.

M.L./hms.ba/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Trojica muškaraca protjerana iz Slovenije zbog islamskog radikalizma vratila se u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Trojica muškaraca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koje je Slovenija protjerala sa svog teritorija zbog njihovih veza s radikalnim islamizmom vratila su se u matičnu državu a policija u toj zemlji tek razmatra kakve će mjere prema njima poduzeti, objavio je u nedjelju sarajevski “Dnevni avaz”.

Braća Selvir (37) i Nelvir Duraković (40) te Selim Ljubijankić (39) živjeli su u Sloveniji i tamo radili kao vozači a protjerani su s obrazloženjem kako predstavljaju prijetnju sigurnosti države.

Svu trojicu sumnjiči se da su održavali veze s Bilalom Bosnićem, nekadašnjim vođom radikalnih islamista iz BiH osuđenim na sedam godina zatvora zbog regrutiranja boraca za terorističku organizaciju Islamsku državu (IS) a sumnja se i da su bili u kontaktu i s nekima od njih dok su boravili u Siriji.

Protjerani muškarci su se vratili na područje Bužima u sjeverozapadnoj Bosni gdje su ranije živjeli a glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić kazao je kako policija još čeka službenu obavjesti iz Slovenije o razlozima izgona kako bi se odlučilo kakve korake poduzeti jer nije riječ o striktno o policijskim ovlastima.

“Ako se ispostavi da su to neke kvalifikacije za određena djelovanja u vezi sa selefijskim pokretom, onda mogu biti predmet interesa službi na razini država”, kazao je Šiljdedić.

Slovenski MUP odluku o izgonu trojice državljana BiH objavio je prošlog tjedna uz obrazloženje kako su prijetnja sigurnosti države no bez navođenja preciznijih informacija.

Mediji u toj zemlji su se pak pozvali na neimenovane izvore iz policije i obavještajne agencije SOVA koji tvrde kako je otkriveno da trojica muškaraca aktivno podupiru vjerski potaknut ekstremizam i terorizam, te da podupiru uporabu nasilja za postizanje političkih, vjerskih i ideoloških ciljeva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari