Pratite nas

Gospodarstvo

Novi krug porezne reforme donosi rasterećenje od 3,75 milijardi kuna

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić u petak su predstavili četvrti krug porezne reforme za mandata aktualne vlade, koja po njihovim riječima donosi ukupno porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna.

PDV od 13% za ugostitelje, porezno rasterećenje mladih i poduzetnika, porez na slatke sokove, veće trošarine na duhan i alkoholnih pića – mjere su četvrtog kruga porezne reforme koji su predstavili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić.

Prema najavama najveću korist trebali bi imati mladi s prosječnim i višim plaćama, ali moguće i ugostitelji, kojima bi PDV na hranu u idućoj godini mogao iznositi 13 posto.

Ukupno smanjenje u četvrtom krugu bit će 3.75 milijardi kuna, kad se zbroje sva četiri kruga dolazimo do više od 10 milijardi kuna, rekao je premijer Andrej Plenković. Plus dvije milijarde administrativnog rasterećenja, dakle 12 milijardi. To su ogromna rasterećenja, a ostvaren je proračunski višak, naglasio je Plenković.

– Ovo je politika odgovornih dobrih gospodara koji ne rasipaju novac poreznih obveznika, inteligentno i korisno ga raspoređuju i distribuiraju. Svi koji nas promatraju s prilično istančanom dioptrijom, možemo reći gledaju na apotekarskoj vagi vide da imamo precizan i jasno zacrtan smjer.

Što se tiče opće stope PDV-a, Zakon po kojem se stopa smanjuje za jedan postotni bod, na 24% – usvojen je prošle godine.

Demografska revitalizacija

– Odlučili smo da se osobe mlađe od 25 godina kompletno oslobode poreznih obveza, a onima od 26 do 30 godina porezno rasterećenje bude 50%. Zašto je to bitno, bitno je da oni koji ulaze na tržište rada, koji donose odabir hoće li koristiti slobodu kretanja, koju ranije generacije u ovoj mjeri nisu mogle niti zamisliti, a kamo li koristiti, da dobiju u svojoj ranoj fazi aktivnoga poslovnoga života određenu vrstu položaja koji im omogućuje veće prihode i ostanak u Hrvatskoj.

Rasterećenje poduzetnika

Predložit ćemo povećanje praga prihoda, tj. primitaka s 3 na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit od 12%.  Zašto je to bitno, tako 93 posto hrvatskih poduzetnika ulazi u stopu od 12 posto, objašnjava premijer. Također poslodavcima ćemo omogućiti niz mjera da svojim radnicima i zaposlenicima neoporezivo isplate različite naknade i troškove.

O zdravlju

Mi smo Vlada koja je svjesna određenih procesa u društvu na koje treba reagirati. Doći će do promjene oporezivanja bezalkoholnih pića po udjelu dodanih šećera. Čuli ste i od ministra financija i ministarstva zdravstva problem pretilosti je izražen, ovo mjerom nastojat ćemo da se ta konzumacija smanji i da se to pozitivno djeluje na njihovo zdravlje. Jednako tako revidirat ćemo trošarine koje se odnose na duhanske proizvode i na alkoholna pića.

Stopa od 13 posto za ugostitelje

Mi smo također nakon temeljite rasprave na Vladi, s našim partnerima i u HDZ-u, odlučili donijeti mjeru smanjene stope PDV-a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskim objektima s 25 na 13%. Izlazimo u susret činjenici da je Hrvatska turistička zemlja, znate da je smještaj u turizmu već sada u stopi od 13%. Pratit ćemo efekte ove mjere, rekao je premijer.

Neke mjere, ističe, mogu stupiti na snagu i prije 1. siječnja 2020.

Pitanje koje se nameće od samog početka kada je iz Vlade stigla najava o poreznom rasterećenju mladih, odnosno kako će onima do 25 godina ukinuti porez na dohodak, a onima do 30 godina smanjiti za 50%, je li riječ o diskriminaciji, ministar financija Marić odgovara kako su probali kroz porezni sustav dati nekakav poticaj.

– Gledamo da se mladima otvori dodatna perspektiva, na tragu razmišljanja  da u početnoj fazi radnoga vijeka imaju određenu vrstu dodatnog benefita i stimulansa. To se može reflektirati ne samo u demografskom, nego i socijalnom dijelu. u tom trenutku razmišljaju i o kupnji prve nekretnine o stvaranju obitelji. Negdje moramo povući granicu, međutim ono što je ključno, ne mora biti da će plaća pasti, ne mora biti , može napredovati, dobiti uzdržavanog člana… Porezni sustav ne definira tko ima koliku plaći, objasnio je ministar financija mjeru poreznog rasterećenja mladih.
Riječ je, kaže o 250 tisuća mladih na koje će se ova mjera reflektirati.

Hoće li smanjenje PDV-a na pripremanje hrane u ugostiteljstvu povećati plaće, ministar kaže kako ne želi stvarati nerealna očekivanja.

– Kroz ove mjere, najveći naglasak stavljamo na sektor ugostiteljstva jer u pravilu pripada segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Na kraju se priča svede samo na PDV. I sami su najavili da će dio tog novca pretočiti u plaće zaposlenika, ne želim imati nerealna očekivanja, na njima je red. Naša uloga i zadaća je ne sjediti skrštenih ruku, ali na poslodavcima je da te mjere i prepoznaju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Ne vidim razlog za nastavak štrajka

Objavljeno

na

Objavio

U Washingtonu se održava jesensko zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Glavna tema sastanka je kako izbjeći moguću recesiju u vremenu kada svjetsko gospodarstvo usporava. Samo trgovinski ratovi, među kojima je najveći onaj između Sjedinjenih Država i Kine, svjetsku bi ekonomiju do kraja sljedeće godine mogli stajati oko 700 milijardi dolara.

Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu predvodi ministar financija Zdravko Marić. Evo što je izjavio za Dnevnik HRT-a:

Projekcije MMF-a su gotovo identične našima. U tom smislu su glavni rizici egzogeni – nešto na što ne možemo utjecati – Brexit, trgovinski ratovi, nafta i slično. No ta spoznaja zajedno s našim iskustvima, rekao bih naučenom lekcijom dugogodišnje recesije u Hrvatskoj navodi na zaključak da se trebamo okrenuti sebi i jačati domaće gospodarstvo, proizvodni sektor prije svega, izvoz, smanjiti uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva uz već tradicionalni i dobrodošao doprinos i investicije, odnosno osobne potražnje u punom rastu.

Na pitanje o mogućem dodatnom zaduživanju, ministar Marić je odgovorio da već u srpnju iduće godine dospijeva obveznica od milijardu i 250 milijuna američkih dolara.

– Kao što smo i nacrtali u strategiji upravljanja dugom u pravilu ta međunarodna dospijeća i refinanciramo na međunarodnom tržištu. Hoće li biti dolar ili euro, to ćemo vidjeti u prvoj polovici iduće godine ali mogu reći da svi ovdje gledaju na Hrvatsku vrlo pozitivno. Popravljen je naš rejting, dobro je trgovanje našim obveznicama i općenito je povoljna situacija na financijskim tržištima, tako da možemo pozitivno gledati prema toj transakciji, kaže ministar.

– Do te transakcije ćemo imati nekoliko aktivnosti i na domaćem tržištu. Krajem 11. mjeseca nam dospijeva jedna domaća obveznica. Radimo s domaćom financijskom industrijom na pripremi izdanja i već sada mogu reći da će ponovno biti uspješno izdanje u smislu cijene, najavio je.

Zamoljen da komentira štrajk prosvjetara koji će ga dočekati u Hrvatskoj, ministar je odgovorio da naprosto trebamo staviti brojke na stol i razmotriti objektivno situaciju.

– Ako uzmemo u obzir sve mjere koje smo poduzeli i koje su nedavno najavljene od strane predsjednika Vlade u Hrvatskom saboru, kada se to provede, dolazi do preko 18 posto povećanja osnovice plaća učitelja i svih zaposlenika u državnim i javnim službama. Tu ni ne ubrajam povećanje neto plaća koje se dogodilo zbog poreznih izmjena. Kada gledamo te brojke, mislim da je to jedna stvarno dobra situacija koju smo uspjeli postići u okviru mogućnosti javnih financija. Jer cijelo vrijeme konsolidiramo javne financije i smanjujemo poreze. Evo sada dižemo i plaće i kada sve to zbrojite, uz dužno poštovanje prema interesu svakoga, ne vidim razlog za nastavak štrajka. Tim više da smo se i obvezali da ćemo napraviti temeljitu reviziju za sve koeficijente i dodatke.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari