Pratite nas

Kronika

Novi mrak Anke Mrak: Istraga oko 52.256 kuna u neto iznosu za zaboravljena predavanja

Objavljeno

na

Predsjednica Glasa Anka Mrak Taritaš, u vrijeme dok je bila ministrica graditeljstva, samu je sebe imenovala u povjerenstvo Ministarstva za polaganje stručnog ispita iz arhitekture i za to tijekom četiri godine primila 38.950 kuna koje nije prijavila u imovinskoj kartici, ona se javno ispričala za to i preuzela odgovornost, no Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, osim tog slučaja, provjerava i navode iz prijave vezane uz njen angažman u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), piše Jutarnji.

Točnije, ta druga prijava odnosi se na naknade koje je primala kao članica ispitne komisije HGK za agente za posredovanje nekretninama, što su Jutarnjem potvrdili u Povjerenstvu, ali kako je istraga tek počela i prikuplja se dokumentacija, nije još jasno je li bivša ministrica graditeljstva i tu bila u sukobu interesa i je li uopće smjela biti kao ministrica u povjerenstvu koje ispituje buduće agente za posredovanje nekretninama.

Veći iznosi

S druge strane, Mrak Taritaš za vrijeme dužnosničkog mandata nije bila samo ispitivačica, nego je za HGK držala i predavanja.

Na račun ispita i predavanja Mrak Taritaš, potvrđeno je Jutarnjem u HGK, od 2011., kada je postala zamjenica ministra, do 2016., kada joj je završio mandat ministrice graditeljstva, ukupno je primila 52.256 kuna u neto iznosu.

Mrak Taritaš, pak, prošli je tjedan za Novu TV, kada ju je novinarka pitala za slučaj HGK, a u povodu kazne koju je dobila od Povjerenstva zbog stana, rekla da je to prijavljeno 2012. i da je iznos koji je primila bio 12.500 kuna. No, ti su iznosi ipak veći kada se zbroje predavanja i ispiti koje je provodila, a iz Glasa pojašnjavaju da je mislila samo na ispite, ne i predavanja. Naime, 2011. je imala ukupno osam isplata od HGK i primila je ukupno 13.500 kuna u neto iznosu (11.000 kuna od ispita i 2500 kuna od predavanja), a 2012. je ukupno primila 15.660 kuna u neto iznosu u sedam isplata (8660 kuna od ispita i 7000 kuna od predavanja). Posao s HGK nastavio se i nakon što je preuzela dužnost ministrice, pa je tako u 2013. godini u sedam isplata primila ukupno 13.520 kuna (10.520 kuna od ispita i 3000 kuna od predavanja), dok je u 2014. samo predavala i za to u dva navrata primila ukupno 7000 kuna. Godinu poslije nije bilo isplata iz HGK, da bi u zadnjoj godini mandata, 2016., u dva navrata dobila ukupno 2576 kuna za ispite, a zaključno je u 2017., nakon što je prestala biti ministrica, dobila 952 kune od jednog ispita.

Tablica isplata

Mrak Taritaš je i prije nego što je postala zamjenica ministra, a potom i ministrica, od 2008. godine honorarno radila za HGK i kao ispitivačica i kao predavačica. Tako je 2008. godine primila ukupno 24.660 kuna u neto iznosu (21.160 kuna od ispita te 3500 kuna od predavanja). Godinu poslije dobila je čak 48.110,86 kuna (44.680,86 kuna od ispita i 3430 kuna od predavanja), a 2010. godine 13.820 kuna samo od ispita.

Ukupno je radeći za HGK od 2008. do 2017. primila gotovo 140.000 kuna u neto iznosu ili u bruto iznosu više od 236.000 kuna.

Mrak Taritaš je, doduše, u imovinskoj kartici iz 2012. godine prijavila da je u godini prije obnašanja dužnosti sudjelovala na predavanjima u organizaciji TVZ Zagreb, Filipović nekretnine i HGK te da je ukupni godišnji prihod oko 15.000 kuna, dok je u drugoj napomeni navela da je članica ispitne komisije za promet nekretnina pri HGK, za što je preko ugovora o djelu primala godišnje oko 12.000 kuna neto. U imovinskim karticama nakon 2012. godine, kada je postala ministrica, više nema naznačenih tih prihoda, ali u onoj iz 2013. godine navodi kako nema promjena, što može značiti i da nije trebala dalje prijavljivati te naknade, nego je bilo dovoljno da ih je prijavila na početku mandata, no o tome će odlučivati Povjerenstvo.

Iz HGK su Jutarnjem potvrdili njihova saznanja i poslali tablicu s isplatama te su naznačili da je “gospođa Anka Mrak Taritaš za svog mandata ministrice graditeljstva sudjelovala u provedbi stručnih ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina u razdoblju od prosinca 2012. do siječnja 2016.”.

“U istom je periodu gospođa Mrak Taritaš sudjelovala na Forumima poslovanja nekretninama HGK kao predavač sa stručnim temama. Sudionici Foruma su njezina predavanja i nju kao predavača ocijenili odličnim ocjenama”, poručuju iz HGK.

Pojasnili su i na koji se način plaćaju ispiti te kako se imenuju ispitivači, pa tako kažu kako listu ispitivača koja se sastoji od 40 članova rješenjem imenuje ministar nadležan za gospodarstvo na mandat od četiri godine, na prijedlog HGK i Ministarstva gospodarstva, i to iz reda stručnjaka za područja ispitnih predmeta: trgovačka društva i ugovori, stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige, porezi, financijsko poslovanje i marketing, prostorno uređenje i gradnja.

“Za polaganje stručnog ispita kandidati su do 31. ožujka 2017. uplaćivali naknadu Komori u iznosu od 1500 kuna, a od tada cijena ispita iznosi 1100 kuna. Iz tih sredstava Komora pokriva materijalne troškove nastale u vezi s polaganjem ispita te isplaćuje naknadu članovima ispitne komisije koja je do ožujka 2017. iznosila 100 kuna, od tada 70 kuna”, pojasnili su u HGK i dodali kako godišnje održe šest ispita.

Anka Mrak Taritaš kaže da zna da je došla prijava i za to, ali da tu nema ništa sporno i da nema sukoba interesa jer je sve prijavila, a prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, ona je to kao ministrica mogla raditi jer je riječ o edukaciji i obrazovanju.

Imovinska kartica

– U imovinskoj kartici 2012. prijavila sam rad u tom povjerenstvu i iznos od cca 12.000 kuna neto godišnje za ispite i cca 15.000 kuna za predavanja u više institucija, uključujući i HGK. Kad sam 2013. godine dostavljala novu karticu, u napomenu sam stavila da je po tom pitanju sve ostalo isto, dok sam imala neke druge bitne promjene na nekretninama i imovini. Provjerila sam u zakonu da je to djelatnost koju mogu kao ministrica obavljati i da nisam u sukobu interesa jer je riječ o edukaciji. Prema članku 13 st.3 Zakona o sprječavanju sukoba interesa prethodno odobrenje Povjerenstva nije potrebno za obavljanje znanstvene, istraživačke, edukacijske i drugih navedenih djelatnosti. Primala sam mjesečno oko 1000 kuna neto, a jedino što sam možda trebala prijaviti u kasnijim promjenama jest to da sam primila manje iznose za tu djelatnost – pojasnila je Mrak Taritaš.

Sve nelogičnosti imovinske kartice bivše ministrice graditeljstva

– Povjerenstvo ju je već kaznilo s 3000 kuna jer u imovinskoj kartici za 2015. nije prijavila stan i garažu

– Povjerenstvo tek treba odlučiti hoće li protiv nje pokrenuti postupak jer je samu sebe kao ministrica imenovala u povjerenstvo Ministarstva graditeljstva za polaganje stručnog ispita iz arhitekture, te što četverogodišnji prihod od 38.950 kuna nije prijavila u imovinskoj kartici

– Povjerenstvo istražuje i slučaj s naknadama iz HGK. U razdoblju dok je bila zamjenica ministra i ministrica radila je honorarno za HGK i primila ukupno 52.256 kuna u neto iznosu za ispite za agente za posredovanje nekretninama te za predavanja na Forumima poslovanja nekretninama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Sjećanje na žrtve partizansko komunističkih zločina u svibnju 1945. u Gornjoj Kustošiji

Objavljeno

na

Objavio

Ove nedjelje, 19. svibnja 2019 godine, kod spomen-obilježja žrtava komunističkih zločina stradalih 1945. te ekshumiranih iz masovne grobnice u Gornjoj Kustošiji, već tradicionalno je obilježen Dan sjećanja na žrtve komunističkog režima na lokaciji Gornja Kustošija.

Na njivi na kojoj je postavljeno spomen obilježje, 9. svibnja 1945. partizansko komunistički zločinci bez suda i zakona zvjerski su pobili 17 ljudi, velikom većinom mladih ranjenika – kadeta iz obližnje bolnice na Sv. Duhu.

Osobe upućene u ove zločine govore da su zločine izvršili pripadnici 13. proleterske brigade iz istočne Hercegovine i Crne gore.
Ovom sjećanju ove nedjelje nazočili su hodočasnici kao i predstavnici političkih i društvenih institucija i organizacija. Među sudionicima je bio i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović kao i predstavnik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Gjuro Knezičić.

Kod spomen-obilježja održana je Sveta Misa za sve pokojne i nestale. Svetu Misu je predvodio vlč Robert Šreter, župnik u Šestinama održavši nadahnutu propovijed u kojoj je naveo da je ubijanje koje se dogodilo 1945 bio je ples sotonskog zla. To je bio rezultat mržnje, kazne i odmazde, a mi smo se okupili u ljubavi. Naglasio je da, iako smo razočarani u ljudsku pravdu i hrvatsku pravdu, nemojmo pokleknuti i izgubiti vjeru u Božju pravdu, jer svi na kraju stanu pred sud Božji. I oni koji su 1945 ubijali u mržnji. U propovijedi nas je pozvao da vjerujemo Bogu, od njega se ne može sakriti niti jedan zločin. Pozvao nas je da ne dopustimo da nam iz srca otmu vjeru jer vjera nas je jedina do sada i sačuvala. Naveo je da će možda Bog jednom reći da su Hrvati čudan narod koji radi protiv samoga sebe. Vjerujmo Bogu.

U propovijedi je spomenuo i bl. Alojzija Stepinca rekavši da će on biti proglašen svetim ako ne danas onda sutra. A. Stepinac je žrtva na koju se okomilo sotonsko zlo.

Svi su mu radili o glavi, sve tri države jer je bio vjeran Bogu, a Bog je jači od politike i jači je od sotonskog zla. Bl. Alojzije nije se odrekao ni vjere ni Boga ni u najtežim trenucima. Krenimo za bl. Alojzije Stepincom koliko god to koštalo.

Nakon svete Mise organizirano je druženje hodočasnika uz domaću hranu i kolače.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Gorski kotar: ‘To je vojska’. Samo mladi, između 20 i 30 godina. Niti jedne žene, niti jednog starca

Objavljeno

na

Objavio

Ajvar i Red Bull. Hrana koju migranti kupuju u dućanu u Liču. Za okrepu u Gorskom kotaru, na šumskim pravcima kojima dosad možda nikad nije prošao, oni traže spas s – teglicama i limenkama u ruci. Na putu su za bolju budućnost. No, ono što ostavljaju iza sebe, na tom putu, izgleda grozno. Još lako za potrgane tanjure, prevrnute kuće ili vatre koje pale ljudima usred sobe. Nelagoda i strah proteklih mjeseci postali su svakodnevica u Gorskom kotaru. Tu je problem, piše Večernji List.

Gorani, ni krivi ni dužni, žive pod novim okolnostima. Ogorčeni. Ne znaju što im je činiti. Njihov je kraj postao Divlji zapad. Mirni kraj je novo središte migrantske rute. Proveli smo dan s Goranima, u Mrkoplju, Begovom Razdolju, Delnicama, Crnom Lugu, Fužinama, Liču… Ispričali su nam iz prve ruke što se ondje zaista događa. Pa da vidimo. Penjemo se automobilom šljunčanom cestom u predjelu između Mrzle Vodice i Crnog Luga. Idila, priroda, pogled… Nema nikoga. Put bi trebao biti užitak. Izlet. No, vlada neizvjesnost.

– Tri puta su mi dosad provalili u vikendicu. U strahu sam što ćemo sad tamo zateći – kaže Večernjem vlasnik kuće. Nekoliko trenutaka poslije stojimo na proplanku. Ispred kuće. U okolici oko nas nema nikoga barem pet ili deset kilometara. Ili ima? Gleda li nas tko iz šume? Jesu li migranti tu?

– To je vojska. Samo mladi, između 20 i 30 godina. Niti jedne žene, niti jednog starca. Samo muškarci. Ima ih u grupama i 30-ak – ispričali su nam prije susjedi u Mrzloj Vodici. I to odzvanja u ušima, što ako se sad pojavi 30 ljudi iz šume? Izađe van. Ili što ako su sada u toj kući. Što činiti. Čekamo hoće li tko izaći iz kuće. – Moram kucati na vrata vlastite kuće… – kaže, pa lupne po vratima. Trubili smo i u automobilu. Najavili dolazak. – Vrata sam ostavio otključana jer mi je policija savjetovala da ne zaključavam. Da će mi ionako provaliti opet kroz prozor, pa da je ovako pametnije. Ostavio sam traku preko vrata, a vidim da je skinuta – govori Riječanin, vlasnik vikendice, piše Večernji.

Reporteri Večernjeg su se spustili u obližnji bistro Mrzlica.

Gazdarica Snježana kaže: – Kad migranti uđu u lokal, obično su dvojica. I onda naruče 30 porcija pomfrita. Ili 30 porcija ćevapa. Ili 30 štruca kruha, ili 30 kroasana. Sjećam se, jednom ih je ušlo u lokal 12 ili 13 i naručili su – svaki po pomfrit. Krenula sam da ću pomfrit i ispeći, no već se pojavila policija i pokupila ih – kaže Snježana, piše u reportaži Večernjeg lista.

Uznemireni smo. I ne znamo kako se ponašati kad ih vidimo. Prići imigrantima ili ih zaobići. Da mu se nasmijemo ili ga otjeramo – kaže Miroslav, inače riječki urbanist pa dodaje: – Donedavno, dok migranti nisu krenuli Gorskim kotarom, u našem je mirnom mjestu najveća ugroza bio susjedov pas Laki. On bi lajao bez prestanka. I to je bilo to… Živjeli smo dosad mirno. A sad se bojimo pomaknuti iz mjesta, jer ne znamo što će nas dočekati ako kuću ostavimo praznom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari