Pratite nas

Kronika

Novi mrak Anke Mrak: Istraga oko 52.256 kuna u neto iznosu za zaboravljena predavanja

Objavljeno

na

Predsjednica Glasa Anka Mrak Taritaš, u vrijeme dok je bila ministrica graditeljstva, samu je sebe imenovala u povjerenstvo Ministarstva za polaganje stručnog ispita iz arhitekture i za to tijekom četiri godine primila 38.950 kuna koje nije prijavila u imovinskoj kartici, ona se javno ispričala za to i preuzela odgovornost, no Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, osim tog slučaja, provjerava i navode iz prijave vezane uz njen angažman u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), piše Jutarnji.

Točnije, ta druga prijava odnosi se na naknade koje je primala kao članica ispitne komisije HGK za agente za posredovanje nekretninama, što su Jutarnjem potvrdili u Povjerenstvu, ali kako je istraga tek počela i prikuplja se dokumentacija, nije još jasno je li bivša ministrica graditeljstva i tu bila u sukobu interesa i je li uopće smjela biti kao ministrica u povjerenstvu koje ispituje buduće agente za posredovanje nekretninama.

Veći iznosi

S druge strane, Mrak Taritaš za vrijeme dužnosničkog mandata nije bila samo ispitivačica, nego je za HGK držala i predavanja.

Na račun ispita i predavanja Mrak Taritaš, potvrđeno je Jutarnjem u HGK, od 2011., kada je postala zamjenica ministra, do 2016., kada joj je završio mandat ministrice graditeljstva, ukupno je primila 52.256 kuna u neto iznosu.

Mrak Taritaš, pak, prošli je tjedan za Novu TV, kada ju je novinarka pitala za slučaj HGK, a u povodu kazne koju je dobila od Povjerenstva zbog stana, rekla da je to prijavljeno 2012. i da je iznos koji je primila bio 12.500 kuna. No, ti su iznosi ipak veći kada se zbroje predavanja i ispiti koje je provodila, a iz Glasa pojašnjavaju da je mislila samo na ispite, ne i predavanja. Naime, 2011. je imala ukupno osam isplata od HGK i primila je ukupno 13.500 kuna u neto iznosu (11.000 kuna od ispita i 2500 kuna od predavanja), a 2012. je ukupno primila 15.660 kuna u neto iznosu u sedam isplata (8660 kuna od ispita i 7000 kuna od predavanja). Posao s HGK nastavio se i nakon što je preuzela dužnost ministrice, pa je tako u 2013. godini u sedam isplata primila ukupno 13.520 kuna (10.520 kuna od ispita i 3000 kuna od predavanja), dok je u 2014. samo predavala i za to u dva navrata primila ukupno 7000 kuna. Godinu poslije nije bilo isplata iz HGK, da bi u zadnjoj godini mandata, 2016., u dva navrata dobila ukupno 2576 kuna za ispite, a zaključno je u 2017., nakon što je prestala biti ministrica, dobila 952 kune od jednog ispita.

Tablica isplata

Mrak Taritaš je i prije nego što je postala zamjenica ministra, a potom i ministrica, od 2008. godine honorarno radila za HGK i kao ispitivačica i kao predavačica. Tako je 2008. godine primila ukupno 24.660 kuna u neto iznosu (21.160 kuna od ispita te 3500 kuna od predavanja). Godinu poslije dobila je čak 48.110,86 kuna (44.680,86 kuna od ispita i 3430 kuna od predavanja), a 2010. godine 13.820 kuna samo od ispita.

Ukupno je radeći za HGK od 2008. do 2017. primila gotovo 140.000 kuna u neto iznosu ili u bruto iznosu više od 236.000 kuna.

Mrak Taritaš je, doduše, u imovinskoj kartici iz 2012. godine prijavila da je u godini prije obnašanja dužnosti sudjelovala na predavanjima u organizaciji TVZ Zagreb, Filipović nekretnine i HGK te da je ukupni godišnji prihod oko 15.000 kuna, dok je u drugoj napomeni navela da je članica ispitne komisije za promet nekretnina pri HGK, za što je preko ugovora o djelu primala godišnje oko 12.000 kuna neto. U imovinskim karticama nakon 2012. godine, kada je postala ministrica, više nema naznačenih tih prihoda, ali u onoj iz 2013. godine navodi kako nema promjena, što može značiti i da nije trebala dalje prijavljivati te naknade, nego je bilo dovoljno da ih je prijavila na početku mandata, no o tome će odlučivati Povjerenstvo.

Iz HGK su Jutarnjem potvrdili njihova saznanja i poslali tablicu s isplatama te su naznačili da je “gospođa Anka Mrak Taritaš za svog mandata ministrice graditeljstva sudjelovala u provedbi stručnih ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina u razdoblju od prosinca 2012. do siječnja 2016.”.

“U istom je periodu gospođa Mrak Taritaš sudjelovala na Forumima poslovanja nekretninama HGK kao predavač sa stručnim temama. Sudionici Foruma su njezina predavanja i nju kao predavača ocijenili odličnim ocjenama”, poručuju iz HGK.

Pojasnili su i na koji se način plaćaju ispiti te kako se imenuju ispitivači, pa tako kažu kako listu ispitivača koja se sastoji od 40 članova rješenjem imenuje ministar nadležan za gospodarstvo na mandat od četiri godine, na prijedlog HGK i Ministarstva gospodarstva, i to iz reda stručnjaka za područja ispitnih predmeta: trgovačka društva i ugovori, stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige, porezi, financijsko poslovanje i marketing, prostorno uređenje i gradnja.

“Za polaganje stručnog ispita kandidati su do 31. ožujka 2017. uplaćivali naknadu Komori u iznosu od 1500 kuna, a od tada cijena ispita iznosi 1100 kuna. Iz tih sredstava Komora pokriva materijalne troškove nastale u vezi s polaganjem ispita te isplaćuje naknadu članovima ispitne komisije koja je do ožujka 2017. iznosila 100 kuna, od tada 70 kuna”, pojasnili su u HGK i dodali kako godišnje održe šest ispita.

Anka Mrak Taritaš kaže da zna da je došla prijava i za to, ali da tu nema ništa sporno i da nema sukoba interesa jer je sve prijavila, a prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, ona je to kao ministrica mogla raditi jer je riječ o edukaciji i obrazovanju.

Imovinska kartica

– U imovinskoj kartici 2012. prijavila sam rad u tom povjerenstvu i iznos od cca 12.000 kuna neto godišnje za ispite i cca 15.000 kuna za predavanja u više institucija, uključujući i HGK. Kad sam 2013. godine dostavljala novu karticu, u napomenu sam stavila da je po tom pitanju sve ostalo isto, dok sam imala neke druge bitne promjene na nekretninama i imovini. Provjerila sam u zakonu da je to djelatnost koju mogu kao ministrica obavljati i da nisam u sukobu interesa jer je riječ o edukaciji. Prema članku 13 st.3 Zakona o sprječavanju sukoba interesa prethodno odobrenje Povjerenstva nije potrebno za obavljanje znanstvene, istraživačke, edukacijske i drugih navedenih djelatnosti. Primala sam mjesečno oko 1000 kuna neto, a jedino što sam možda trebala prijaviti u kasnijim promjenama jest to da sam primila manje iznose za tu djelatnost – pojasnila je Mrak Taritaš.

Sve nelogičnosti imovinske kartice bivše ministrice graditeljstva

– Povjerenstvo ju je već kaznilo s 3000 kuna jer u imovinskoj kartici za 2015. nije prijavila stan i garažu

– Povjerenstvo tek treba odlučiti hoće li protiv nje pokrenuti postupak jer je samu sebe kao ministrica imenovala u povjerenstvo Ministarstva graditeljstva za polaganje stručnog ispita iz arhitekture, te što četverogodišnji prihod od 38.950 kuna nije prijavila u imovinskoj kartici

– Povjerenstvo istražuje i slučaj s naknadama iz HGK. U razdoblju dok je bila zamjenica ministra i ministrica radila je honorarno za HGK i primila ukupno 52.256 kuna u neto iznosu za ispite za agente za posredovanje nekretninama te za predavanja na Forumima poslovanja nekretninama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Ljiljana Zmijanović podnijela tužbu Upravnom sudu u Splitu – Traži poništenje izbora za ravnateljicu NP Krka

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je proteklih dana u medijima objavljeno kako je nova ravnateljica Nacionalnog parka Krka Nella Slavica navodno istovremeno bila članica HDZ-a i HNS-a, tijekom dana javila dnevniku.hr se i jedna od kandidatkinja na tom natječaju.

Ljiljana Zmijanović podnijela je tužbu Upravnom sudu u Splitu kojom traži poništenje tog izbora. Smatra da je, ne samo kao hrvatski branitelj, trebala imati prednost pri zapošljavanju i misli da je, kao doktorica znanosti, više kvalificirana za taj posao od Slavice.

“Jedno od prava na koji sam se pozvala je Zakon o hrvatskim branitelja, i poštivanje zakona o prednosti zapošljavanja hrvatskog branitelja, tu sam dobila potporu Ministarstva institucija, ministra Medveda i udruga iz Domovinskog rata. Ja sam od svih kandidata jedina doktor društvenih znanosti polje ekonomija. Imam 12 godina radnog iskustva, dakle, menadžersko upravljanje zaštićenim područjima. Tri međunarodne nagrade i priznanja i oko 15 radova je objavljeno. Imam stranačku iskaznicu od 1990., upisana sam u HDZ i tako je do danas”, kaže dr.sc. Ljiljana Zmijanović, piše dnevnik.hr

Dr. sc. Ljiljana Zmijanović: Osjećam se omalovaženo zbog ignoriranja stručnih i znanstvenih kompetencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske iz Sanskog Mosta. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 27 godina poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

Vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu