Pratite nas

Iz Svijeta

Novi NATO za krizna vremena

Objavljeno

na

NATO WalesGlavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi.

Nasummitu u Walesu, NATO mora dati odgovor na ruske akcije na istoku Europe i pronaći odlučujući kurs za budućnost, piše Tate Nurkin, direktor Instituta za vojne znanosti IHS Jane’s Defence.

Summit NATO-a u New Portu se bliži, a time i odlučujuća prekretnica u povijesti transatlantskog vojnog saveza. Po završetku Hladnog rata i terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, strateški kontekst se po treći put u posljednjih 25 godina mijenja. Od Kijeva, preko Kirkuka, pa sve do Kabula i dalje, stara strategija zapadnog globalnog sigurnosnog sustava dovedena je u pitanje. Kako bi u nova, nemirna vremena i dalje igrao važnu ulogu, NATO mora preispitati svoju strukturu, sposobnosti i pitanje članstva. Iako ta reorganizacija se ne može izvesti preko noći, sljedećih dana bi mogli biti učinjeni prvi koraci u tom smjeru.

Glavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi. Međutim, donošenje odluke vezane za aktualnu situaciju, trebale bi pratiti rasprave o viziji jednog novog Saveza, viziji koja bi saveznicima i njihovim partnerima trebala dati novi uzlet. Odavno je bilo jasno da će ovo biti prijelomna godina za NATO. Kraj misije ISAF u Afganistanu kojom rukovodi NATO, povlačenje vojnih snaga iz te zemlje i prelazak na misiju koja će obuhvatiti obuku, podršku i savjetovanje – sve su to ključna pitanja za savez koji je, poslije skoro dvanaest godina rata, izmoren.

Ruski potezi na Krimu i u istočnoj Ukrajini u ovoj, prijelaznoj godini, intenzivirali su potrebu za promjenama i možda na duže vrijeme ugrozili sigurnost i stabilnost na istočnoj granici NATO-a. Trajna kriza povećala je egzistencijalne strahove istočnih članica saveza, kao i nordijskih partnera. Ona je također probudila mnoga pitanja vezana za buduće članstvo zemalja južne i istočne Europe. A kada odgovori budu pronađeni, gotovo je sigurno da će uslijediti ruske reakcije. Na nemire u istočnoj Europi utjecat će daljnji razvoj krimske krize. Krim nije anektiran uobičajenim vojnim nasiljem, već korištenjem inovativnih vojnih sredstava: ljudi u ”zelenom“ su se ”provukli“, u blizini granice s Ukrajinom izveden je veliki broj manevara koje su pratile ciljane informacije, odnosno dezinformacije i širenje nacionalizma. Bila je to mješavina zastrašivanja, strateškog rata, propagande i invazije. Ali nije bio pravi rat.

Članice NATO-a na granici sa Ukrajinom ili Rusijom pritom su ustanovile da je taj savez za takvu strategiju bio potpuno nepripremljen. Još više zabrinjava to što bi se isto moglo ponoviti u drugim zemljama sa snažnom ruskom manjinom, prije svega u tri baltičke zemlje.

Wales

Sačuvati vjerodostojnost

Oružani sukobi u zapadnoj Africi, Libiji, Siriji i Iraku uznemiruju NATO, posebne one njegove članice koje najviše pogađa širenje nasilja, oružja i ekstremizma oko Sredozemnog mora. Osim toga, vojna alijansa je suočena i s borbom protiv asimetričnih prijetnji, kao što su kibernetički napadi i poremećaji infrastrukture.

Na kraju krajeva, sve se to događa se dok u pozadini SAD mora izboriti sa sve većom strateškom konkurencijom Kine.

Sukobi u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku pokazuju kako bi se dalje mogla razvijati situacija u Afganistanu. Ukoliko se tijekom ove i sljedeće godine sigurnosna situacija u Afganistanu ne poboljša, vjerodostojnost NATO-a će biti teško poljuljana. Potrebno je odgovoriti na osjetljivo pitanje: Zašto je poslije više od deset godina rata u Afganistanu sigurnost i stabilnost u toj zemlji sve udaljenija?

Sa tog dugačkog popisa sukoba neće biti lako izdvojiti prave prioritete i postići jedinstvo među zemljama članicama saveza. To je posebno problematično s obzirom na trenutne napetosti u transatlantskim odnosima, ali i zato što su vojni budžeti NATO članica isti ili manji nego ranije.

Članice NATO -a izdvajaju manje novca, Rusija više

Članice NATO-a značajno smanjuju svoje vojne izdatke. Procjene Instituta Jane’s Defence pokazuju da su u razdoblju od 2012. do 2014. u 13 od 20 zemalja drastično smanjeni vojni budžeti. S druge strane Rusija ulaže sve više novca u obranu i nema naznaka da će se to promjeriti. Ruski vojni budžet 2012. godine nadmašio je budžet Velike Britanije i Francuske i našao se na trećem mjestu u svijetu. Rusko ulaganje u vojsku će sa 59 milijardi eura u 2014, najvjerojatnije biti povećano na 77 milijardi eura 2017. godine.

Nakon aneksije Krima pojedine istočnoeuropske zemlje su najavile da će za obranu izdvajati više novca. Međutim, nedostatak političke volje i nesigurnost pogađa moć i strukturu vojnih snaga i utječe na veliku vojsku NATO-a. Zbog svega toga, postavlja se pitanje posjeduje li atlantski savez zaista potrebne obrambene sposobnosti i na koji način i koliko dugo ih može održati? U New Portu se NATO nalazi pred situacijom koju karakterizira velika nesigurnost i koju dodatno opterećuje slab obrambeni instinkt vezan za velike izazove kao što je ruska intervencija u istočnoj Europi. U novonastaloj situaciji, NATO mora donijeti važne odluke o odnosu prema Rusiji. Ali pritom mora imati u vidu dugoročne perspective.

Istodobno, sa strane se moraju ostaviti kritične točke, kako one ne bi utjecale na buduću transatlantsku sigurnost. U suprotnom bi sve vodilo k jednom savezu koji je preopterećen, podijeljen ili povučen. Točnije rečeno: u suprotnom bi se išlo u budućnost u kojoj moćna vojna alijansa nije optimalno postavljena i koja, u sve nesigurnija vremena, nije u stanju brinuti se za stabilnu i sigurnu Europu.

Deutsche Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Zarif vjeruje da Trump ne želi rat, ali da bi mogao biti ‘namamljen u sukob’

Objavljeno

na

Objavio

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Trump želi rat s Iranom, ali je naglasio da smatra kako bi Trump mogao biti “namamljen u sukob”.

“Ne mislim da on želi rat”, rekao je Zarif u razgovoru za Reuters u iranskom predstavništvu pri UN-u u New Yorku. “Ali to ne isključuje mogućnost da ga se namami da uđe u sukob”, dodao je iranski ministar.

Zarif je rekao da bi Trumpa u sukob s Iranom mogla uvući, kako ju je nazvao, “B-momčad” – u koju je uključio Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona i konzervativnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

“Oni koji kreiraju politiku jednostavno ne žele rješenje do kojega bi se došlo pregovorima. Dopustite mi da jasno kažem da Iran ne želi sukobljavanje, ali da neće odustati od obrane”, rekao je Zarif.

Bijela kuća zasad nije komentirala njegove izjave.

Napetosti između Teherana i Washingtona porasle su nakon što je prošle godine Trumpova administracija izašla iz nuklearnog sporazuma Irana s velikim silama i počela ponovno nametati sankcije toj zemlji. Ranije ovoga mjeseca SAD je stavio iransku elitnu Revolucionarnu gardu (IRGC) na popis terorističkih organizacija i zatražio od svih zemalja da prestanu kupovati iransku naftu ili da se suoče s američkim sankcijama.

Američko stavljanje IRGC-a na crnu listu prvi je slučaj u povijesti da neka zemlja vojsku neke druge zemlje proglasi terorističkom organizacijom.

Zarif je rekao da će Iran “razborito” odgovoriti na ono što smatra opasnom politikom SAD-a. Rekao je da će primjerice Iran i dalje dopuštati prolazak američkih ratnih brodova kroz Hormuški tjesnac, najvažniju svjetsku naftnu prometnu arteriju, unatoč američkim nastojanjima da se u potpunosti spriječi iranski izvoz nafte.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin i Kim počeli prvi službeni sastanak u Vladivostoku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un u četvrtak su počeli svoj prvi službeni sastanak u dalekoistočnoj ruskoj luci Vladivostoku.

– Drago mi je vidjeti vas ovdje – rekao je Putin Kimu te dodao da se nada kako bi mogao pomoći u rješavanju spora između SAD-a i Sjeverne Koreje zbog sjevernokorejskoga programa nuklearnog oružja.

– Pozdravljamo Vaše napore na razvoju međukorejskoga dijaloga i na normalizaciji sjevernokorejsko-američkih odnosa – dodao je.

Snimke prikazuju dvojicu čelnika kako se rukuju na početku susreta koji se održava pod visokom sigurnošću na Ruskom otoku, u dijelu sveučilišnog kampusa, prije nego su sjeli i smiješili se pred kamerama.

Nakon ceremonijalnog pozdrava dvojica čelnika razgovarat će nasamo, a nakon toga trebali bi slijediti prošireni razgovori, navodi ruska novinska agencija TASS. Nakon razgovora se ne očekuje službena izjava.

Tema razgovora bit će i gospodarska suradnja između dviju zemalja.

Sjeverna Koreja traži saveznike nakon neuspjeha summita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Kima u Hanoiju u veljači. Moskva i Pjongjang imaju tradicionalno dobre odnose.

Washington želi da Pjongjang odustane od svog nuklearnog oružja, dok Sjeverna Koreja traži ukidanje međunarodnih sankcija koje pritišću njezino gospodarstvo.

Međutim, ostvaren je slab napredak u odnosima nakon prvog susreta na vrhu Trumpa i Kima prošle godine u Singapuru, a napetosti su se nastavile.

Tako je Sjeverna Koreja u travnju zatražila da američki državni tajnik Mike Pompeo više ne sudjeluje kao glavni pregovarač u međusobnim pregovorima te da ga zamijeni “netko zreliji”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari