Pratite nas

Iz Svijeta

Novi NATO za krizna vremena

Objavljeno

na

NATO WalesGlavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi.

Nasummitu u Walesu, NATO mora dati odgovor na ruske akcije na istoku Europe i pronaći odlučujući kurs za budućnost, piše Tate Nurkin, direktor Instituta za vojne znanosti IHS Jane’s Defence.

Summit NATO-a u New Portu se bliži, a time i odlučujuća prekretnica u povijesti transatlantskog vojnog saveza. Po završetku Hladnog rata i terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, strateški kontekst se po treći put u posljednjih 25 godina mijenja. Od Kijeva, preko Kirkuka, pa sve do Kabula i dalje, stara strategija zapadnog globalnog sigurnosnog sustava dovedena je u pitanje. Kako bi u nova, nemirna vremena i dalje igrao važnu ulogu, NATO mora preispitati svoju strukturu, sposobnosti i pitanje članstva. Iako ta reorganizacija se ne može izvesti preko noći, sljedećih dana bi mogli biti učinjeni prvi koraci u tom smjeru.

Glavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi. Međutim, donošenje odluke vezane za aktualnu situaciju, trebale bi pratiti rasprave o viziji jednog novog Saveza, viziji koja bi saveznicima i njihovim partnerima trebala dati novi uzlet. Odavno je bilo jasno da će ovo biti prijelomna godina za NATO. Kraj misije ISAF u Afganistanu kojom rukovodi NATO, povlačenje vojnih snaga iz te zemlje i prelazak na misiju koja će obuhvatiti obuku, podršku i savjetovanje – sve su to ključna pitanja za savez koji je, poslije skoro dvanaest godina rata, izmoren.

Ruski potezi na Krimu i u istočnoj Ukrajini u ovoj, prijelaznoj godini, intenzivirali su potrebu za promjenama i možda na duže vrijeme ugrozili sigurnost i stabilnost na istočnoj granici NATO-a. Trajna kriza povećala je egzistencijalne strahove istočnih članica saveza, kao i nordijskih partnera. Ona je također probudila mnoga pitanja vezana za buduće članstvo zemalja južne i istočne Europe. A kada odgovori budu pronađeni, gotovo je sigurno da će uslijediti ruske reakcije. Na nemire u istočnoj Europi utjecat će daljnji razvoj krimske krize. Krim nije anektiran uobičajenim vojnim nasiljem, već korištenjem inovativnih vojnih sredstava: ljudi u ”zelenom“ su se ”provukli“, u blizini granice s Ukrajinom izveden je veliki broj manevara koje su pratile ciljane informacije, odnosno dezinformacije i širenje nacionalizma. Bila je to mješavina zastrašivanja, strateškog rata, propagande i invazije. Ali nije bio pravi rat.

Članice NATO-a na granici sa Ukrajinom ili Rusijom pritom su ustanovile da je taj savez za takvu strategiju bio potpuno nepripremljen. Još više zabrinjava to što bi se isto moglo ponoviti u drugim zemljama sa snažnom ruskom manjinom, prije svega u tri baltičke zemlje.

Wales

Sačuvati vjerodostojnost

Oružani sukobi u zapadnoj Africi, Libiji, Siriji i Iraku uznemiruju NATO, posebne one njegove članice koje najviše pogađa širenje nasilja, oružja i ekstremizma oko Sredozemnog mora. Osim toga, vojna alijansa je suočena i s borbom protiv asimetričnih prijetnji, kao što su kibernetički napadi i poremećaji infrastrukture.

Na kraju krajeva, sve se to događa se dok u pozadini SAD mora izboriti sa sve većom strateškom konkurencijom Kine.

Sukobi u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku pokazuju kako bi se dalje mogla razvijati situacija u Afganistanu. Ukoliko se tijekom ove i sljedeće godine sigurnosna situacija u Afganistanu ne poboljša, vjerodostojnost NATO-a će biti teško poljuljana. Potrebno je odgovoriti na osjetljivo pitanje: Zašto je poslije više od deset godina rata u Afganistanu sigurnost i stabilnost u toj zemlji sve udaljenija?

Sa tog dugačkog popisa sukoba neće biti lako izdvojiti prave prioritete i postići jedinstvo među zemljama članicama saveza. To je posebno problematično s obzirom na trenutne napetosti u transatlantskim odnosima, ali i zato što su vojni budžeti NATO članica isti ili manji nego ranije.

Članice NATO -a izdvajaju manje novca, Rusija više

Članice NATO-a značajno smanjuju svoje vojne izdatke. Procjene Instituta Jane’s Defence pokazuju da su u razdoblju od 2012. do 2014. u 13 od 20 zemalja drastično smanjeni vojni budžeti. S druge strane Rusija ulaže sve više novca u obranu i nema naznaka da će se to promjeriti. Ruski vojni budžet 2012. godine nadmašio je budžet Velike Britanije i Francuske i našao se na trećem mjestu u svijetu. Rusko ulaganje u vojsku će sa 59 milijardi eura u 2014, najvjerojatnije biti povećano na 77 milijardi eura 2017. godine.

Nakon aneksije Krima pojedine istočnoeuropske zemlje su najavile da će za obranu izdvajati više novca. Međutim, nedostatak političke volje i nesigurnost pogađa moć i strukturu vojnih snaga i utječe na veliku vojsku NATO-a. Zbog svega toga, postavlja se pitanje posjeduje li atlantski savez zaista potrebne obrambene sposobnosti i na koji način i koliko dugo ih može održati? U New Portu se NATO nalazi pred situacijom koju karakterizira velika nesigurnost i koju dodatno opterećuje slab obrambeni instinkt vezan za velike izazove kao što je ruska intervencija u istočnoj Europi. U novonastaloj situaciji, NATO mora donijeti važne odluke o odnosu prema Rusiji. Ali pritom mora imati u vidu dugoročne perspective.

Istodobno, sa strane se moraju ostaviti kritične točke, kako one ne bi utjecale na buduću transatlantsku sigurnost. U suprotnom bi sve vodilo k jednom savezu koji je preopterećen, podijeljen ili povučen. Točnije rečeno: u suprotnom bi se išlo u budućnost u kojoj moćna vojna alijansa nije optimalno postavljena i koja, u sve nesigurnija vremena, nije u stanju brinuti se za stabilnu i sigurnu Europu.

Deutsche Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Republikanci slave na Floridi: Republikanac Rick Scott osvojio mjesto u Senatu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Republikanski guverner Floride Rick Scott tijesno je pobijedio demokrata Billa Nelsona na izborima za mjesto u Senatu koji su završili ručnim prebrojavanjem glasova. Prema konačnim rezultatima koje su objavile izborne vlasti Floride, Scott je pobijedio s 50,05 posto glasova, što je prednost malo veća od 10.000 glasova ispred dosadašnjeg senatora.

“Čestitamo Ricku na hrabroj kampanji ovječanoj uspjehom”, odmah je reagirao na Twitteru američki predsjednik Donald Trump koji je aktivno vodio kampanju na Floridi, državi čijim je glasovima pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. godine. Iako su republikanci već osigurali kontrolu u gornjem domu Kongresa, u kojemu su i dosad imali premoć, nova pobjeda u toj velikoj državi na jugu zemlje daje im lagodniju većinu.

Bill Nelson, koji je bio senator Floride od 2001., u nedjelju rano poslijepodne priznao je poraz. U subotu je na Floridi poraz priznao i demokratski kandidat za guvernera Andrew Gillum kojega je pobijedio republikanac Ron DeSantis, nakon višestrukog prebrojavanja glasova poslije američkih parlamentarnih izbora održanih 6. studenoga.

Rezultati tih ručno prebrojanih glasova okončali su neizvjesnost nakon izbora u saveznoj državi Floridi koja je odigrala ključnu ulogu na predsjedničkim izborima 2000. Tada je demokratski kandidat za predsjednika Al Gore priznao poraz od republikanca Georgea W. Busha koji je odlukom Vrhovnog suda SAD-a pobijedio s 537 glasova više.

(Hina)

 

Donald Trump – i kad gubi, pobjeđuje!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Macron u Bundestagu pozvao na jačanje Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se u nedjelju u Berlinu, obraćajući se zastupnicima Bundestaga, za jaču i otvoreniju Europsku uniju i prenošenje više ovlasti s nacionalne na EU razinu.

„Moramo smoći hrabrosti i otvoriti novo poglavlje u razvoju Europe. To joj dugujemo“, rekao je Macron obraćajući se zastupnicima Bundestaga. Naglasio je da Europa stoji pred „istim izazovima i nadama“ i pritom istaknuo ulogu Njemačke i Francuske u jačanju uloge EU-a u svijetu.

Macron je također upozorio na to kako ima sila u svijetu koje „priželjkuju slabljenje Europe“.

„Mi ne smijemo biti igračka drugih utjecajnih država. Ima previše sila koja nas žele usporiti“, rekao je Macron ne navodeći na koje sile misli.

„Tu odgovornost leži posebice na Njemačkoj i Francuskoj da Europskoj uniji podare potrebnu suverenost. Njemačko-francuska sprega ima zadaću ne dopustiti da svijet potone u kaos“, rekao je Macron. On je dodao kako će jačanje Europe biti moguće jedino uz odricanje jednog dijela nacionalnih kompetencija u korist zajednice.

„Svako od nas će u korist zajedništva svoje pravo odlučivanja, svoju vanjsku i migrantsku politiku, kao i dio proračuna pa i poreznih prihoda, morati dijeliti s drugima. Jedino tako će biti moguće savladati izazove“, rekao je Macron čiji je govor u Bundestagu često bio prekidan dugotrajnim pljeskom.

Macron je zahvalio da na dan kada Njemačka odaje počast žrtvama ratova smije govoriti pred Bundestagom.

Francuski predsjednik je prije toga s njemačkim državnim vrhom, predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom i kancelarkom Angelom Merkel, povodom njemačkog Dana narodne žalosti, položio vijenac na groblju stradalima u prvom i Drugom svjetskom ratu.

Dan narodne žalosti uveden je kao praznik sjećanja na pale u Prvom svjetskom ratu a od pedesetih godina prošlog stoljeća ovaj je praznik posvećen žrtvama svih ratova i diktatura.

Angela Merkel i Emmanual Macron se večeras sastaju kako bi razradili plan uvođenja sveobuhvatnih EU reformi do EU samita u prosincu.

(Hina)

 

Macron sve nepopularniji, potpora samo 25 posto

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari