Pratite nas

Iz Svijeta

Novi NATO za krizna vremena

Objavljeno

na

NATO WalesGlavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi.

Nasummitu u Walesu, NATO mora dati odgovor na ruske akcije na istoku Europe i pronaći odlučujući kurs za budućnost, piše Tate Nurkin, direktor Instituta za vojne znanosti IHS Jane’s Defence.

Summit NATO-a u New Portu se bliži, a time i odlučujuća prekretnica u povijesti transatlantskog vojnog saveza. Po završetku Hladnog rata i terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, strateški kontekst se po treći put u posljednjih 25 godina mijenja. Od Kijeva, preko Kirkuka, pa sve do Kabula i dalje, stara strategija zapadnog globalnog sigurnosnog sustava dovedena je u pitanje. Kako bi u nova, nemirna vremena i dalje igrao važnu ulogu, NATO mora preispitati svoju strukturu, sposobnosti i pitanje članstva. Iako ta reorganizacija se ne može izvesti preko noći, sljedećih dana bi mogli biti učinjeni prvi koraci u tom smjeru.

Glavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi. Međutim, donošenje odluke vezane za aktualnu situaciju, trebale bi pratiti rasprave o viziji jednog novog Saveza, viziji koja bi saveznicima i njihovim partnerima trebala dati novi uzlet. Odavno je bilo jasno da će ovo biti prijelomna godina za NATO. Kraj misije ISAF u Afganistanu kojom rukovodi NATO, povlačenje vojnih snaga iz te zemlje i prelazak na misiju koja će obuhvatiti obuku, podršku i savjetovanje – sve su to ključna pitanja za savez koji je, poslije skoro dvanaest godina rata, izmoren.

Ruski potezi na Krimu i u istočnoj Ukrajini u ovoj, prijelaznoj godini, intenzivirali su potrebu za promjenama i možda na duže vrijeme ugrozili sigurnost i stabilnost na istočnoj granici NATO-a. Trajna kriza povećala je egzistencijalne strahove istočnih članica saveza, kao i nordijskih partnera. Ona je također probudila mnoga pitanja vezana za buduće članstvo zemalja južne i istočne Europe. A kada odgovori budu pronađeni, gotovo je sigurno da će uslijediti ruske reakcije. Na nemire u istočnoj Europi utjecat će daljnji razvoj krimske krize. Krim nije anektiran uobičajenim vojnim nasiljem, već korištenjem inovativnih vojnih sredstava: ljudi u ”zelenom“ su se ”provukli“, u blizini granice s Ukrajinom izveden je veliki broj manevara koje su pratile ciljane informacije, odnosno dezinformacije i širenje nacionalizma. Bila je to mješavina zastrašivanja, strateškog rata, propagande i invazije. Ali nije bio pravi rat.

Članice NATO-a na granici sa Ukrajinom ili Rusijom pritom su ustanovile da je taj savez za takvu strategiju bio potpuno nepripremljen. Još više zabrinjava to što bi se isto moglo ponoviti u drugim zemljama sa snažnom ruskom manjinom, prije svega u tri baltičke zemlje.

Wales

Sačuvati vjerodostojnost

Oružani sukobi u zapadnoj Africi, Libiji, Siriji i Iraku uznemiruju NATO, posebne one njegove članice koje najviše pogađa širenje nasilja, oružja i ekstremizma oko Sredozemnog mora. Osim toga, vojna alijansa je suočena i s borbom protiv asimetričnih prijetnji, kao što su kibernetički napadi i poremećaji infrastrukture.

Na kraju krajeva, sve se to događa se dok u pozadini SAD mora izboriti sa sve većom strateškom konkurencijom Kine.

Sukobi u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku pokazuju kako bi se dalje mogla razvijati situacija u Afganistanu. Ukoliko se tijekom ove i sljedeće godine sigurnosna situacija u Afganistanu ne poboljša, vjerodostojnost NATO-a će biti teško poljuljana. Potrebno je odgovoriti na osjetljivo pitanje: Zašto je poslije više od deset godina rata u Afganistanu sigurnost i stabilnost u toj zemlji sve udaljenija?

Sa tog dugačkog popisa sukoba neće biti lako izdvojiti prave prioritete i postići jedinstvo među zemljama članicama saveza. To je posebno problematično s obzirom na trenutne napetosti u transatlantskim odnosima, ali i zato što su vojni budžeti NATO članica isti ili manji nego ranije.

Članice NATO -a izdvajaju manje novca, Rusija više

Članice NATO-a značajno smanjuju svoje vojne izdatke. Procjene Instituta Jane’s Defence pokazuju da su u razdoblju od 2012. do 2014. u 13 od 20 zemalja drastično smanjeni vojni budžeti. S druge strane Rusija ulaže sve više novca u obranu i nema naznaka da će se to promjeriti. Ruski vojni budžet 2012. godine nadmašio je budžet Velike Britanije i Francuske i našao se na trećem mjestu u svijetu. Rusko ulaganje u vojsku će sa 59 milijardi eura u 2014, najvjerojatnije biti povećano na 77 milijardi eura 2017. godine.

Nakon aneksije Krima pojedine istočnoeuropske zemlje su najavile da će za obranu izdvajati više novca. Međutim, nedostatak političke volje i nesigurnost pogađa moć i strukturu vojnih snaga i utječe na veliku vojsku NATO-a. Zbog svega toga, postavlja se pitanje posjeduje li atlantski savez zaista potrebne obrambene sposobnosti i na koji način i koliko dugo ih može održati? U New Portu se NATO nalazi pred situacijom koju karakterizira velika nesigurnost i koju dodatno opterećuje slab obrambeni instinkt vezan za velike izazove kao što je ruska intervencija u istočnoj Europi. U novonastaloj situaciji, NATO mora donijeti važne odluke o odnosu prema Rusiji. Ali pritom mora imati u vidu dugoročne perspective.

Istodobno, sa strane se moraju ostaviti kritične točke, kako one ne bi utjecale na buduću transatlantsku sigurnost. U suprotnom bi sve vodilo k jednom savezu koji je preopterećen, podijeljen ili povučen. Točnije rečeno: u suprotnom bi se išlo u budućnost u kojoj moćna vojna alijansa nije optimalno postavljena i koja, u sve nesigurnija vremena, nije u stanju brinuti se za stabilnu i sigurnu Europu.

Deutsche Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Izraelska vojska napala iranske mete u Siriji

Objavljeno

na

Objavio

Izraelski vojni zrakoplovi napali su u ponedjeljak u Siriji mete iranskih snaga Quds, ogranka Revolucionarne garde, te nakon što su Sirijci uzvratili vatru, gađali su i obrambene raketne sustave sirijske vojske, objavila je izraelska vojska

Sirijski državni mediji citirali su sirijski vojni izvor koji je rekao da je Izrael pokrenuo ‘intenzivan napad kroz uzastopne valove krstarećih raketa’, no sirijska raketna obrana uništila je većinu ‘neprijateljskih meta’.

Svjedoci u Damasku kažu kako su se čule glasne eksplozije na nebu gotovo sat vremena.

Izraelska vojska je izjavila kako je gađala ‘iranske Quds vojne mete u Siriji’, uključujući i skladišta streljiva, lokaciju na međunarodnom aerodromu u Damasku, iransku obavještajnu lokaciju te iranski vojni kamp.

‘Tijekom napada lansirani su deseci sirijskih projektila zemlja-zrak, unatoč jasnim upozorenjima da se izbjegnu takvi sukobi. Kao odgovor, nekoliko obrambenih raketnih sustava sirijske vojske je ciljano’, stoji u priopćenju Izraelaca.

Iranske snage Quds dio su Iranske Revolucionarne Garde kao njen inozemni ogranak za posebne operacije.

Napadi u ponedjeljak rano ujutro prate pogranične napade u nedjelju za koji Sirija kaže da je odbila napad izraelskih zračnih snaga. Izrael je s druge strane naglasio kako su presreli projektil lansiran prema Golanskoj visoravni.

‘Imamo stalnu politiku, da gađamo iranske lokacije u Siriji i da naudimo svima koji žele nauditi nama’, rekao je ranije izraelski premijer Benajmin Netanyahu.

Izraelska vojska poručila je kako je popularno skijaško mjesto Mount Hermon u izraelskom dijelu okupirane Golanske visoravni zatvoreno na jedan dan. Dodali su kako su ostala djelovanja na sirijskoj granici ‘rutinska’.

(Hina)

 

Netanyahu poručio Iranu: Napustite Siriju ili kreću odlučni napadi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan poručio Trumpu: Turska spremna preuzeti kontrolu u Manbidžu

Objavljeno

na

Objavio

Turska je spremna preuzeti sigurnosnu kontrolu nad sirijskim gradom Manbidžom, gdje su četiri američka vojnika poginula u napadu bombom za koji je odgovornost preuzela Islamska država, rekao je u telefonskom razgovoru turski predsjednik Tayyip Erdogan svom američkom kolegi Donaldu Trumpu u nedjelju.

Recep Tayyip Erdogan napomenuo je Donaldu Trumpu kako je samoubilački napad u Manbidžu, gradu na sjeveroistoku Sirije pod kontrolom militanata i kurdskih vojnika, bio provokativan čin usmjeren da utječe na Trumpovu odluku iz prošlog mjeseca da povuče američke vojnike iz Sirije.

Trump je zbunio vlastiti tim za nacionalnu sigurnost kada je 19. prosinca najavio povlačenje 2,000 vojnika iz Sirije, proglasivši pritom prijetnju Islamske države u toj zemlji – poraženom. Sa time se ne slaže većina američkih saveznika.

Manbidž, koji su proamerički militanti osvojili od Islamske države u 2016. godini, pojavio se kao središnja točka tenzija zbog Trumpove odluke o povlačenju vojnika čija je nazočnost odvraćala turske snage od napada na Kurde.

Manbidž je pod kontrolom proameričkih sirijskih demokratskih snaga (SDF), militantima koji su saveznici isto proameričkim kurdskim snagama YPG.

Ankara vidi YPG kao terorističku skupinu i produženu ruku nezakonite Kurdske radničke stranke (PKK) koji godinama vode separatističku pobunu u Turskoj.

U svom opisu telefonskog razgovora, Bijela Kuća nije spominjala Erdoganovu ponudu o preuzimanju sigurnosne kontrole nad Manbidžom, no napomenula je kako su se dvojica čelnika dogovorili da će nastaviti pregovore oko sjeveroistočne Sirije koji će zadovoljiti sigurnosne zahtjeve obje zemlje.

Trump je prethodno upozorio Tursku da ne napada kurske snage u Siriji te se činilo kako prijeti turskoj ekonomiji ako učini suprotno.

(Hina/Reuters)

 

Trump: SAD će ekonomski uništiti Tursku ako napadne Kurde

 

 

 

Cavusoglu: Tursku neće zaplašiti Trumpove prijetnje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari