Pratite nas

Iz Svijeta

NOVI ORBANOV ZAKON: I za petokraku na boci piva kazna do 48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Isticanja simbola totalitarnih režima na komercijalnim proizvodima – bilo da je riječ o nacionalsocijalističkim ili komunističkim simbolima – šteti kolektivnoj memoriji društva i predstavlja napad na dignitet osoba čije osjećaje vrijeđaju ti simboli.

Pojašnjavaju nam to iz mađarske Vlade premijera Viktora Orbána koja je pripremila i pustila u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona kojim bi se zatvorila i posljednja “rupa” u zakonskom tretmanu simbola totalitarnih režima, piše Večernji list

Dok mađarski kazneni zakon brani i kažnjava – što novčano, ali i zatvorom – korištenje tih simbola, on se sada ne primjenjuje na komercijalne proizvode. Tako, primjerice, osoba odjevena u majicu s crvenom zvijezdom petokrakom, koji u ruci drži bocu piva Heineken, čiji logo pak sadrži isti simbol, platit će kaznu samo zbog majice. Ovim prijedlogom zakona, kazna je predviđena i za znak na pivu.

Nju, naravno, ne bi plaćao konzument, već kompanija, a kazne idu do dvije milijarde forinti (48 milijuna kuna).
– Prijedlogom zakona žele se zabraniti svi oblici komercijalnog korištenja simbola autoritarnih režima te kazniti takvu primjenu u interesu zaštite javnog reda i javnih moralnih standarda.

Cilj je zaštititi dignitet ljudi čije osjećaje vrijeđa korištenje simbola, bilo da je riječ o simbolima nacionalsocijalističke ili pak komunističke diktature, ali i zaštititi interese Mađarske – pojašnjavaju nam iz tamošnje Vlade.
U neprihvatljive znakove, dodaju spadaju nacistička svastika, znakovlje SS-a te “strelasti križ”, simbol istoimene totalitarne nacionalsocijalističke stranke. Od simbola s drugog političkog spektra, zabranjen je znak srpa i čekića te crvene zvijezde petokrake.

– Prema našem prijedlogu zakona, bit će protuzakonito prikazivati sve te simbole u profitabilne svrhe, u svrhu prodaje robe ili usluga – dodaju iz Vlade. 
U slučaju kršenja zakona, kazna – bez obzira na tip poslovnog subjekta – kretala bi se od 500 tisuća forinti (12 tisuća kuna) do 5 posto netodišnjeg prometa kompanije s maksimalnim iznosom 2 milijarde forinti.o g

Na pitanje kako će se kažnjavati i što ako proizvođač ili distributer nastavi s plasmanom proizvoda, sliježu ramenima i kažu: “Ovo je tek prijedlog. Detalje nismo razradili.”
No i sami su svjesni da je pred njima komplicirani postupak i da će prijedlog zakona biti uvelike izmijenjen. Sada im je glavni problem pronaći održivo rješenje kako bi se osigurali da ustavni sud, kao što je već jednom napravio, ne sruši zakon.

Sud je, naime, imao zamjerke na originalni zakon o totalitarnim simbolima kad je ocijenjeno kako njegova široka primjena zadire previše u slobode govora i izražavanja. Danas je na snazi novi zakon koji ipak dopušta korištenje totalitarnih simbola za edukativne ili pak u umjetničke svrhe, ali i komercijalne – što sada žele promijeniti.

Simbol Sovjetskog Saveza

U objašnjenju pravne pozadine prijedloga navode odluku Suda Europske unije iz 2011. koji je zabranio engleskoj kompaniji korištenje simbola SSSR-a na parfemima jer bi tako povrijedila dostojanstvo stanovnika Latvije ili Mađarske. Drugi pak primjer tiče se Heinekena. Sama kompanija nije koristila crvenu zvijezdu između 1951. i 1990-ih, tvrdeći da je simbol Sovjetskog Saveza. 
– Stoga mi u Mađarskoj samo želimo iz prakse te kompanije izvesti zakon – objašnjavaju.

Dok još raspravljaju o pravnoj formulaciji odredbi o zabrani korištenja simbola totalitarnih režima u komercijalne svrhe, iz mađarske vlade navode kako su uvjereni da su “predložene mjere realne“.

– Od proizvođača ili prodavača se traži samo da uklone simbole s proizvoda, ali ne i da potpuno povuku proizvod s tržišta – kažu. S druge strane, dodaju, u nekim slučajevima prikladni bi forum – a za sad se ne specificira koji – mogao odlučiti i izdati djelomičnu ili potpunu iznimku od zakona za neki određeni proizvod.

Kompanije, poput Heinekena, s kojim je vlada u sukobu, negoduje, tvrdeći da njihova zvijezda nije ideološka, već tradicijska, od 19. stoljeća.

> VIKTOR ORBAN: Mađarska, uz Hrvatsku i Poljsku, nosi častan naziv „predziđe kršćanstva“

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

Objavljeno

na

Objavio

Kriza “žutih prsluka” pokazuje da su Francuzi shvatili da je njihov centristički predsjednik Emmanuel Macron “laboratorijski proizvod za održavanje sustava”, izjavio je Matteo Salvini, talijanski ministar unutrašnjih poslova i vođa krajnje desnice u zemlji.

“Čini mi se očitim da je Macron laboratorijski proizvod zamišljen da blokira jedinu promjenu na horizontu”, rekao je Salvini ne spomenuvši svoju francusku saveznicu Marine Le Pen.

“Podsjećam da je još prije nekoliko mjeseci Macron bio šampion nove Europe za cijelu talijansku ljevicu. On je bio novi duh Europe, novi spasitelj Europe… Opet su pogriješili”, dodao je tijekom susreta s predstavnicima stranog tiska u Rimu.

“Jako dobro razumijem gospodarske, socijalne i kulturne motivacije koji su pokrenule pokret za koji se nadam da će postići konkretne ciljeve”, rekao je Salvini i osudio svaki oblik nasilja.

Pred više tisuća pobornika okupljenih u subotu u Rimu on je izjavio da “onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela”.

U ponedjeljak navečer očekuje se govor predsjednika Emmanuela Macrona kojim bi trebao pokušati riješiti krizu “žutih prsluka”, najgoru krizu od početka njegovog petogodišinjeg mandata.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari