Pratite nas

Gospodarstvo

Novi poslovi AD Plastika za Ford i PSA Grupu

Objavljeno

na

Tvrtka AD Plastik izvijestila je danas o novim poslovima za, među ostalim, Ford i PSA Grupu koji bi u idućim godinama donijeli tom proizvođaču automobilskih dijelova prihode od oko 100 milijuna eura.

Prema objavi tvrtke na Zagrebačkoj burzi, AD Plastik je osvojila nominaciju za proizvodnju bočne zaštite blatobrana i ukrasne zaštitne obloge vrata za novo Fordovo mini SUV vozilo, koje će se proizvoditi u Rumunjskoj.

Početak proizvodnje planiran je 2019. godine s predviđenim trajanjem od osam godina. Dogovoreni dijelovi proizvodit će se u Solinu i Zagrebu, a očekivani prihodi društva za Fordovu nominaciju u osmogodišnjem razdoblju iznose 80 milijuna eura, navodi se u priopćenju AD Plastika.

Tvrtka je, također, osvojila nominaciju za proizvodnju vodilica prozora za više vozila PSA Grupe, čiji je početak proizvodnje planiran 2020. s predviđenim trajanjem od šest godina. Predviđeni prihodi od nominacije za PSA Grupu iznose 12,8 milijuna eura u šest godina.

AD Plastik Grupa osvojila je i nekoliko nominacija na ruskom tržištu. Tako je AD Plastik Kaluga dogovorila posao proizvodnje rešetki za Renault, čiji je početak projekta planiran 2020. s predviđenim trajanjem od tri godine.

Ta je tvrtka osvojila i nominaciju za proizvodnju rukohvata za vozila VW Polo i VW Rapid, čiji je početak proizvodnje planiran 2019. s predviđenim trajanjem projekta od sedam godina.

Ujedno je s Renaultom Rusija dogovoren posao proizvodnje dijelova eksterijera za vozila Logan Sandero, Stepway i Duster faza 2, koji će se proizvoditi u tvornicama AD Plastika u Kalugi i Vintaiju, a namijenjeni su dijelom i brazilskom tržištu.

Početak proizvodnje planiran je 2019., a predviđeno trajanje projekta je četiri godine. Ukupna vrijednost novih nominacija na ruskom tržištu iznosi 8,3 milijuna eura.

(Hina)

Mate Rimac: Želim u RH dovesti druge proizvođače automobila, teško se sam boriti

 

Rimac gradi tvornicu u Kini vrijednu milijardu kuna

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Goran Marić: Na četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija

Objavljeno

na

Objavio

Goran Marić, ministar državne imovine, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, u vezi s jučerašnjim potpisivanjem ugovora o prodaji hotela “Maestral”, da će se za tri posljednja hotelska društva uprihodovati najmanje 500 mil. kuna. Radi se o društvima “Makarska” iz Makarske, “Jadran” iz Crikvenice i “Maestral” iz Dubrovnika.

– Bilo je bitno ne žuriti se s prodajom i ne prodati ih za 100 mil. kn, već za pola milijarde. Uspjeli smo dobiti gotovo 600 mil. kn za ova tri hotelska društva, kazao. Spomenuo je i da je “Club Adriatic” bio u predstečaju, a da se za njega dobilo 50 mil. kn u proračun. “Na te četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija”, kazao je Marić.

Govoreći o hotelima “Maestral”, Marić je rekao da su za njih dva puta raspisani natječaji.

– Drugi put je prodan i za njega je postignuta konačna cijena 26,5 mil. kn veća od početne, dodaje.

Istaknuo je da se natječaji pripremaju na vrlo transparentan način i da tako privlače najozbiljnije investitore.

– Imamo još dva velika projekta na području Baške Vode. To je bivše dječje selo koje je u 30 godina opustošeno i potpuno zapušteno. Početna vrijednost bit će viša od 100 mil. kuna, a natječaj će biti raspisan do ljeta, kazao je te dodao da postoji i dječji hotel na tom području za koji će natječaj također biti do ljeta.

Ministar Marić govorio je i o Zakonu o upravljanju državnom imovinom.

– Zatekli smo 78 ugovora o poslovnim prostorima koji nisu bili na natječajima. Imamo i problem s neprocijenjenom vrijednošću imovine prilikom procesa pretvorbe i privatizacije, kazao je i naglasio da je “preuzeta samo imovina koja nije bila u funkciji”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat – Spašavamo što se spasiti može nakon Milanovićeve Vlade!

Objavljeno

na

Objavio

U slučaju broda jaružala koji se treba dovršiti u Puli primorani smo sanirati zatečeno stanje i pokušati maksimalno umanjiti štetu po porezne obveznike zbog jamstva od 124 mil. € a koje je olako izdala bivša Vlada. Kao odgovorna Vlada koja je rekla dosta takvom „poslovanju“, spašavamo ono što se spasiti može! Smatram pragmatičnim da Uljanik, strateški partner i potencijalno država investiraju 22 mil. € kako bi se dovršio brod i na taj način spriječila aktivacija skoro 6 puta većeg jamstva! – poručio je ministar Darko Horvat.

U sklopu svog boravka u Bruxellesu, povodom održavanja Vijeća za konkurentnost, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se trenutno gradi u brodogradilištu u Puli. 

Kako je istaknuo, brod se nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak.

Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.

Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja.

No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver.

Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari