Pratite nas

Gospodarstvo

Novi poslovi AD Plastika za Ford i PSA Grupu

Objavljeno

na

Tvrtka AD Plastik izvijestila je danas o novim poslovima za, među ostalim, Ford i PSA Grupu koji bi u idućim godinama donijeli tom proizvođaču automobilskih dijelova prihode od oko 100 milijuna eura.

Prema objavi tvrtke na Zagrebačkoj burzi, AD Plastik je osvojila nominaciju za proizvodnju bočne zaštite blatobrana i ukrasne zaštitne obloge vrata za novo Fordovo mini SUV vozilo, koje će se proizvoditi u Rumunjskoj.

Početak proizvodnje planiran je 2019. godine s predviđenim trajanjem od osam godina. Dogovoreni dijelovi proizvodit će se u Solinu i Zagrebu, a očekivani prihodi društva za Fordovu nominaciju u osmogodišnjem razdoblju iznose 80 milijuna eura, navodi se u priopćenju AD Plastika.

Tvrtka je, također, osvojila nominaciju za proizvodnju vodilica prozora za više vozila PSA Grupe, čiji je početak proizvodnje planiran 2020. s predviđenim trajanjem od šest godina. Predviđeni prihodi od nominacije za PSA Grupu iznose 12,8 milijuna eura u šest godina.

AD Plastik Grupa osvojila je i nekoliko nominacija na ruskom tržištu. Tako je AD Plastik Kaluga dogovorila posao proizvodnje rešetki za Renault, čiji je početak projekta planiran 2020. s predviđenim trajanjem od tri godine.

Ta je tvrtka osvojila i nominaciju za proizvodnju rukohvata za vozila VW Polo i VW Rapid, čiji je početak proizvodnje planiran 2019. s predviđenim trajanjem projekta od sedam godina.

Ujedno je s Renaultom Rusija dogovoren posao proizvodnje dijelova eksterijera za vozila Logan Sandero, Stepway i Duster faza 2, koji će se proizvoditi u tvornicama AD Plastika u Kalugi i Vintaiju, a namijenjeni su dijelom i brazilskom tržištu.

Početak proizvodnje planiran je 2019., a predviđeno trajanje projekta je četiri godine. Ukupna vrijednost novih nominacija na ruskom tržištu iznosi 8,3 milijuna eura.

(Hina)

Mate Rimac: Želim u RH dovesti druge proizvođače automobila, teško se sam boriti

 

Rimac gradi tvornicu u Kini vrijednu milijardu kuna

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Tko nas to pljačka na gorivu?

Objavljeno

na

Objavio

Cijene goriva do kraja ove godine u BiH sigurno će dostići cijenu od 2,50 KM, a od naredne godine očekuju se dodatna poskupljenja.

Bosna i Hercegovina ima slobodno formiranje cijena goriva, pa tako distributeri i benzinske crpke u posljednje vrijeme, slobodno, svako malo povisuju tu cijenu.

Simbolično je to povećanje od po pet feninga, ali nije i beznačajno. Tako se cijene na pojedinim crpkama u Federaciji, nakon poskupljenja od prije nekoliko dana, kreću do 2,41 KM, a negdje i više.

Razlog za novo poskupljenje, tvrde iz Ministarstva trgovine FBiH, rast je cijene barela nafte na svjetskom tržištu.

Foto: NASDAQ / Prosječna cijena nafte od 2008. do danas

Međutim, ako pogledamo kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu posljednjih godina, vidimo da to baš i nema mnogo logike.

Tako je 2010. godine barel nafte bio 71,21 dolar, a litar goriva u BiH je koštao 2,10 KM. 2013. godine barel je bio 89,84 dolara, a gorivo u BiH 2,40 KM. Prosječna cijena nafte je rekord dosegla 2008. godine, kada je barel nafte koštao 91,48 dolara.

Tada je litar goriva u BiH koštao 2,05 KM. Postavlja se logično pitanje – zašto je danas, kada je nafta oko 74 dolara po barelu, cijena goriva u BiH skuplja za 40-ak feninga nego rekordne 2008.

Cijene goriva do kraja ove godine u BiH sigurno će dostići cijenu od 2,50 KM, a od naredne godine očekuju se dodatna poskupljenja. “Poskupljenje goriva direktno utječe i na poskupljenje svih životnih namirnica, pogotovo u BiH, gdje uvozimo 90 posto svega i zbog toga nas očekuje lančana reakcija poskupljenja.

Ovo nije dobra priča za potrošače, posebno za veliki broj onih građana koji žive na rubu egzistencije, ali, nažalost, mi ne možemo očekivati da nas neko od toga zaštiti.

Sve države imaju neki socijalni dio dokle može da ide cijena goriva, kod nas se to ne dešava jer je već na pojedinim pumpama cijena goriva dostigla 2,50 KM, a znamo da i u zemljama daleko bogatijim od nas imamo mnogo niže cijene.

Ono što je realnost jeste da će do kraja ove godine i početkom sljedeće doći do poskupljenja brojnih namirnica”, kazala je za Oslobođenje Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora.

Treba podsjetiti i kako cijene raznih proizvoda u našoj zemlji rastu iz godine u godinu, dok se prosječna plaća nije mnogo mijenjala. “Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini u kolovozu ove godine iznosila je 888 KM”, podaci su Agencije za statistiku BiH, prenosi bljesak.info

Stručnjaci iz ovog područja kažu kako je svima poznato koje posljedice to donosi te upozoravaju da će građani BiH živjeti u još većoj bijedi nego sada. Ni do sada nismo mogli primanjima pokriti potroša­čku korpu, a kako li ćemo tek nakon novih poskupljenja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari