Pratite nas

BiH

Novi pravosudni igrokaz u slučaju ‘Šantić’

Objavljeno

na

Županijski sud u Bihaću odbio je prijedlog Tužiteljstva USŽ-a za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću Tigru, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću, koji su prije nekoliko dana uhićeni zbog sumnje da su 1995. ubili generala HVO-a Vladu Šantića.

Svakome tko je pratio slučaj nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, čije tijelo nikada nije pronađeno, nije teško zaključiti kako je u tom slučaju riječ o igrokazu pravosudnih tijela u USŽ-u kako bi se javnosti prikazalo da se nešto radi, piše Večernji list BiH.

Naime, bez tijela Vlade Šantića nema ni presude, pa je u tom slučaju i ovo treniranje strogoće i gluma pravne države pomalo smiješan čin. Koliko god su se u istrazi o mučkom atentatu na doministra FMUP-a Jozu Leutara događale opstrukcije, gotovo na identičan način to se događalo i prilikom istrage vezane uz ubojstvo generala HVO-a.

Opstruiranje istrage

Podsjećanja radi, u poslijeratnom razdoblju provedeno je nekoliko istraga zbog ubojstva Šantića, no nijedna nije rasvijetlila slučaj do kraja. Federalna uprava policije (FUP) je početkom 2014. godine, a na osnovi izjave zaštićenoga svjedoka koji je tvrdio da se posmrtni ostaci generala Šantića nalaze u bačvi na Grabežu, obnovila je istragu u tom predmetu. Ubrzo su izvršena iskopavanja, pa je na obližnjoj lokaciji pronađena bačva s karboniziranim ostacima jedne osobe.

Ipak, DNK analizom nije se moglo gotovo ništa utvrditi jer su posmrtni ostaci bili previše oštećeni. Iste godine FUP-ovi istražitelji pronašli su tragove Šantićeve krvi kod hotela Sedra, nakon čega je podnesena kaznena prijava protiv Hamdije Abdića i nekoliko njegovih suboraca. Za vlasti u Federaciji, nevladine organizacije, Helsinški odbor te ured Amora Mašovića, taj čovjek kao da nije ni postojao, niti koga uopće zanima što se dogodilo s njim. Osim Šantićeve supruge koja je do sada na sve načine pokušavala doći do njegova tijela kako bi ga na dostojan način pokopala, generala HVO-a nitko drugi nije tražio. Jedino je imala potporu u kardinalu Vinku Puljiću, ali su i njegova nastojanja ostala blokirana.

Dudakovićeva šutnja

Unatoč tome što ga je posljednji vidio, general Armije BiH Atif Dudaković već godinama šuti i niječe bilo kakvu umiješanost u Šantićevu likvidaciju. Podsjećanja radi, tog kobnog dana Šantić se obukao i nakon toga sjeo u Abdićevo vozilo, što je u tom trenutku bila neobična gesta za Šantića. Međutim, Šantićevim vozilom marke Mercedes krenula su dvojica pripadnika HVO-a – Željko Vujić i Radovan Klepić uz koje su sjela i dvojica vojnih policajaca iz 502. brigade Armije BiH.

Vozila su se uputila prema hotelu Sedra u Cazinu. Po dolasku u hotelu ih je dočekao general Atif Dudaković, a dvojica pripadnika HVO-a Vujić i Klepić, nakon što su pred ulazom razoružana, otjerana su iz hotela. Generalu Dudakoviću tom prilikom su pravili društvo stanoviti major Armije BiH Aleksandar Mrenica, Hamdija Abdić te Danijel Zulić, osoba koja je dva dana prije pucala u leđa pripadniku HVO-a u kafiću Flamengo.

Nakon tog susreta generalu HVO-a Vladi Šantiću gubi se svaki trag. Premda je 5. korpus Armije BiH imao kompletnu logističku pomoć iz Hrvatske, 10 posto svih isporuka trebao je dobivati tamošnji HVO. Međutim, general Šantić nikada nije znao koliko je čega stiglo jer kompletan uvid u logistiku imao je samo Atif Dudaković.

 

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

 

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nova dionica autoceste u Hercegovini smanjit će gužve i ubrzati promet prema luci Ploče

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Autoceste Federacije BiH dodijelile su u četvrtak i službeno potpisom ugovora posao izgradnje dviju dionica autoceste na koridoru Vc kroz Hercegovinu vrijednih 84 milijuna eura kinesko-azerbajdžanskom konzorciju, čime će se smanjiti gužve na prometnicama koje vode prema Hrvatskoj i ubrzati teretni promet prema luci Ploče

Ugovor o izgradnji dionice Počitelj-Zvirovići kod Međugorja prema granici s Hrvatskom potpisali su direktor Autoceste FBiH Adnan Terzić u ime investitora, predstavnik China State Construction Engineering Corporation Ltd. Yanming Liu, te u ime konzorcija izvođača radova na mostu kompanija AzVirt L.L.C (Azerbajdžan), Sinohydro Corporation Ltd. (Kina) i PowerChina RoadBridge Group Co. Ltd. (Kina).

Terzić je rekao kako je izgradnja ove dionice autoceste iznimno važna zbog rasterećenja prometa na lokalnim i magistralnim cestama.

“Na ovoj poddionici imamo jedan reprezentativan objekt, most Počitelj, koji je najimpresivniji u smislu izgleda, veličine i same konstrukcije na cijelom koridoru Vc. S njim ćemo uspjeti dobar dio prometa koji sada ide magistralnom cestom, a koja vodi prema Hrvatskoj, prebaciti na autocestu i time ćemo omogućiti građanima, a pogotovo transportnim kompanijama, brži i učinkovitiji pristup granici i luci Ploče”, rekao je Terzić.

Vrijednost ugovora za izgradnju autoceste od petlje Počitelj do spojne točke Zvirovića iznosi 56,5 milijuna eura, dok je izgradnja mosta preko rijeke Neretve kod Počitelja vrijedna više od 28 milijuna eura.

Sredstva za izgradnju ove dionioce autoceste osigurala je Europska investicijska banka (EIB).

Dionica Počitelj-Zvirovići duga je 11,75 kilometara, a najznačajniji objekt je most Počitelj ukupne dužine 945 i maksimalne visine 100 metara, čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve.

Osim mosta, na ovoj dionici autoceste gradit će se i petlja s naplatnim mjestom te pristupnim prometnicama do regionalnih cesta.

Završetak radova predviđen je za dvije i pol godine.

BiH je do sada izgradila oko 130 kilometara autoceste na pravcu koridora Vc, koji kroz zemlju prolazi u dužini od oko 330 kilometara. Trenutačna je projekcija kako bi gradnja svih preostalih dionica trebala biti dovršena do 2030.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Mišljenje Europske komisije još više podijelilo narode i političare u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak ustvrdio je u četvrtak u Sarajevu kako je nedavno objavljeno mišljenje Europske komisije o BiH dodatno podijelilo narode i političare u toj zemlji.

Lajčak se tijekom dvodnevnog posjeta BiH susreo sa članovima Predsjedništva te zemlje Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem te čelnicima HDZ BiH i SDA Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem.

“Upozoravao sam u više navrata i na mnogim međunarodnim forumima da je potrebno više i suosjećajnije posvetiti se BiH. Apelirao sam na potrebu da se integracija te zemlje u EU vrati u fokus pozornosti. Glavni instrument u tom pogledu bilo je Mišljenje EK-a. Očito se to nije dogodilo i čini se da je Mišljenje EK još više podijelilo narode i političare u zemlji”, rekao je Lajčak.

Naglasio je da inače nije pesimist, te kako želi vjerovati da bi se se otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom mogao poslati jasan signal “da znamo cijeniti one koji to zaslužuju”.

“U slučaju BiH također se mora vidjeti da je za dobivanje statusa kandidata potrebno minimalno pokazati volju i sposobnost da BiH ispuni 14 preporuka i zaključaka EK. Ipak, neću biti daleko ako kažem da izostanak partnera u BiH, novog Vijeća ministara i funkcionalnog parlamenta, ne pomaže onima koji još uvijek smatraju politiku proširenja najjačim i najuspješnijim instrumentom stabilizacije i transformacije Unije,“ poručio je Lajčak u intervju za portal Klix.ba.

Komentirajući zastoj i blokade u BiH, zbog kojih ta zemlja još uvijek nema Vijeće ministara ni aktiviran MAP program, šef OESS-a je podsjetio kako je Slovačka u prosincu podržala odluku NATO-a da se BiH odobri program MAP, pod uvjetom da se usvoji Godišnji nacionalni plan za Oružane snage BiH.

Odgovarajući na pitanje u kojoj je mjeri Europska unija zbog više kriza, a poglavito brexita i migrantske krize, zainteresirana za proces proširenja na zapadni Balkan, slovački je ministar vanjskih poslova naglasio kako osjeća “da ponestaje entuzijasta u vezi s politikom proširenja u Uniji“ .

Drži kako je proširenje pokretačka snaga politike podrške procesa transformacije i reformi.

“Mi nemamo alternativu tome, a međusobno okrivljavanje zbog oklijevanja u ispunjenju obećanja nam neće pomoći. Tko želi ući u Europsku uniju, mora proći bolan put reformi, u tome se ništa nije promijenilo, čak ni očekivanje odlaska prvog člana EU-a. Ohrabrujem građane da ne prestanu vjerovati i podržavati, da se BiH politički pridruži europskoj obitelji. Zato što ste zemljopisno i povijesno već u Europi .“

Šef OESS-a smatra kako “bonske ovlasti” Visokoga predstavnika po kojima on može smijeniti sve dužnosnike u BIH ali i nametati zakonska rješenja, ne mogu pomoći BIH da „ispuni integracijske ambicije“.

Naglasio je kako je svjestan kolikom je pritisku izložen Valentin Inzko koji ga je zamijenio na funkciji u BiH prije 10 godina.

“Znam da sam koristio bonske ovlasti, a koristio ih je i on onoliko i u onim prilikama koliko je to bilo potrebno i prikladno. Međutim, bonske ovlasti ne mogu pomoći zemlji da ispuni svoje integracijske ambicije. Taj put mora proći zemlja sama i potvrditi svoju kompatibilnost s Unijom, a posebno njenim mehanizmima donošenja odluka.

Ključna i čarobna riječ je konsenzus. Trebate ga danas u domaćoj i vanjskoj politici. Ni bonske ovlasti ne mogu prisiliti zemlju na kulturu konsenzusa,“ poručio je Lajčak za Klix.ba.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari