Pratite nas

Novi pristup EU prema BiH koji bi uvažio sve specifičnosti

Objavljeno

na

Barunica Ashton je sa svojim domaćinima razgovarala o mogućnostima za novi pristup EU prema BiH koji bi uvažio njezine specifičnosti, imajući u vidu potrebu da se otkloni postojeći zastoj i omogući brže ispunjavanje uvjeta i obveza u procesu EU integracije

Europska unija sada razmatra na koje načine može učiniti više da pomogne BiH. Međutim, ovdje nije riječ o tome da se spusti ljestvica, već da vam se pomogne da ju preskočite. U tom kontekstu razmatramo širi angažman kako bismo pomogli da ova pitanja riješite. Ipak, prvenstvena odgovornost je na liderima ove zemlje, kazala je europska povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton na kraju jučerašnjeg posjeta BiH.

Novi pristup EU-a

Barunica Ashton je sa svojim domaćinima razgovarala o mogućnostima za novi pristup EU prema BiH koji bi uvažio njezine specifičnosti, imajući u vidu potrebu da se otkloni postojeći zastoj i omogući brže ispunjavanje uvjeta i obveza u procesu EU integracije. -Snažno vjerujem da se lideri trebaju usmjeriti na reformu ekonomije, sustava socijalne zaštite i promociji trgovine te jačanju vladavine prava i zaštite ljudskih prava, poručila je ona. Također je razgovarano o modelima pomoći EU Bosni i Hercegovini u rješavanju ekonomsko-socijalnih problema kroz kreiranje strategija i planova za dugoročni ekonomski razvitak koji bi omogućili kreiranje novih radnih mjesta. Na sastanku s članovima Predsjedništva BiH naglašena je potreba za nalaženje balansa između političkih tema i rješavanja socijalno-ekonomskih problema.

Visoka povjerenica EU Catherine Ashton je iskazala spremnost da državama članicama EU predloži da Europsko povjerenstvo institucijama BiH pomogne u izradi dugoročnog ekonomskog plana koji bi adresirao ključne aspekte ekonomskog i socijalnog razvitka BiH, te da podupre realizaciju tog plana kroz paket financijskih i drugih instrumenata. Ashton je prenijela poruku da među državama članicama EU postoji mnogo dobre volje za potporu i pomoć pristupanju BiH EU, ali kako je potrebno da domaće institucije u sljedećem razdoblju poduzmu konkretne korake ka reformskim procesima i europskoj integraciji BiH.

Ekonomija u centru

Ekonomske teme bile su u središtu razgovora barunice Ashton s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i entitetskim premijerima Nerminom Nikšićem i Željkom Cvijanović.

– Tražimo od Europske komisije da se otvori mogućnost fokusiranja na ekonomska pitanja, što bi potaknulo stvaranje novih vrijednosti i što bi predstavljalo poticaj za mala i srednja poduzeća, a posebno za mlade ljude, kazao je Bevanda. Osim službenih razgovora s bh. dužnosnicima, Ashton je lijep sunčan dan u Sarajevu iskoristila za obilazak renovirane Vijećnice te šetnju gradom i kušanje nezaobilaznih ćevapa. Društvo u šetnji i ručku pravio je posebni izaslanik EU u BiH Peter Sorensen.

večernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obrana Hrvata kroz Herceg Bosnu ne može biti zločinački pothvat

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje 26. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedanaest dana prije drugostupanjske presude šestorici nekadašnjih čelnika HZ, a kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne, proteklo je u zebnji i iščekivanju, te u isticanju ponosa prema opstanku i opstojnosti Hrvata u BiH i pijeteta prema svim žrtvama, piše Večernji list BiH.

Nekritička i crno-bijela tehnika portretiranja svih događanja u Bosni i Hercegovini i ove godine su učinila da se na Herceg Bosnu gleda najmanje iz tri kuta.

Dretelj i Musala

Posve je logično da će bošnjačke žrtve za sve loše osuđivati Herceg Bosnu i hrvatske vlasti. Jednako kao što to čine hrvatske žrtve prema bošnjačkim vlastima i Sarajevu. A da čak ni u tome pristupu žrtvama ni približno jednako nema jednakosti, kao niti počinjenim zločinima, pomoglo je nedavno izricanje presude za žrtve u logorima Musala kod Konjica i Dretelju kod Čapljine.

Uz to što je hrvatski “zločinac” dobio dvostruko veću kaznu od bošnjačkog “zločinca”, u najmanju ruku neprihvatljivo je da se logor za Hrvate naziva sabirnim centrom, u kojemu su se, eto, omakli i zločini, a da pravosuđe BiH sabirni centar kojim su upravljali Hrvati nazivaju logorom.

Ništa drukčija dioptrija nije bila niti iz Haaga, koji je u prvostupanjskoj presudi jedino osudio grijehe Herceg Bosne, koja formalno ne postoji, a istodobno niti jedna druga genocidom, ubojstvima i progonom napravljena tvorevina nije doživjela takvu osudu.

Postavlja se pitanje, treba li se sramiti Herceg Bosne, njezinih utemeljitelja, njezinih rezultata… Svako racionalno i normalno stvorenje osudit će zločine koje je bilo tko počinio u bilo koje ime.

Identičnu distancu treba zauzeti prema svima onima, institucijama i pojedincima, koji nastoje stigmatizirati cijeli jedan narod, Hrvate, i staviti im breme kakvo su nosile ustaše i sljedbenici zločinačkog nacističkog režima.

Posavina, Bosna…

Protagonisti se jesu promijenili, ali matrica prikazivanja žrtve i izvlačenja političkih bodova na tome temelju odavno je pročitana priča. Hrvati u BiH na povijesni dan osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne trebaju i moraju biti ponosni.

Posebice stoga jer su toga dana 18. studenoga 1991., na dan pada Vukovara, odgovorili kako neće skrštenih ruku čekati sudbinu grada heroja na obalama Dunava. Podlogu za osnivanje Herceg Bosne dale su im već utemeljenje Hrvatske zajednice u Bosanskoj Posavini, središnjoj Bosni, te na koncu i onima u Hercegovini.

Upravo su ta činjenica te kasnije stvaranje Hrvatskoga vijeća obrane bili ključni za opstanak i opstojnost najvećeg dijela hrvatskoga naroda. Na tome teritoriju zadržalo se oko 450.000 Hrvata. Herceg Bosna bila je jedina žila kucavica i za opstanak Bosne i Hercegovine.

Ideja Herceg Bosne nikada nije i neće umrijeti među Hrvatima. Oni je, makar i u virtualnom svijetu, doživljavaju ispunjenjem stoljetnoga sna o slobodi.

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Harrisonovo cvijeće na HRT-u. Film je snimljen 2002. Zar nije žalosno da niti jedan ministar kulture, niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji poput ovog koji je snimio Francuz Eli Chouraqui?

O Vinkovicima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Iloku, Dubrovniku, Karlovcu, Slanom, Hrvatskoj Kostajnici… Toliko ljubavnih, obiteljskih priča, toliko junačkih djela, toliko hrabrih, dobrih ljudi.

Nije li sramotno da mi, nakon što su stotine milijuna kuna našeg novca dodjeljivane po političkom ključu raznim “kulturnim” projektima – sjedimo 2017. sretni i zahvalni što u pozadini priče, koja opisuje veliku ljubav i hrabrost Amerikanaca, možemo vidjeti i opis strave i užasa kojem su u Vukovaru bili izloženi Hrvati?, komentirala je Željka Markić.

Podsjetimo Harrisonovo cvijeće (engleski Harrison’s Flowers) je francuska ratna drama iz 2000. koju je režirao Elie Chouraqui prema romanu “Diable a l’avantage” Isabel Ellsen. Radnja se odvija tijekom bitke za Vukovar, usred koje jedna Amerikanka (Andie MacDowell) traži svojeg nestalog supruga, novinara Harrisona, koji je nestao tijekom opsade grada. Film je sniman u SAD-u i Češkoj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari