Pratite nas

Hrvatska

Novi psihološki pristup hrvatske policije – mentalni trening za pomoć u teškim situacijama

Objavljeno

na

U namjeri da pomognu policajcima koji se u svakodnevnom radu susreću s brojnim stresnim situacijama Visoka policijska škola osnovala je Psihološko savjetovalište koje u sklopu pružanja psihološke pomoći provodi i mentalni trening čiji je cilj ojačati pažnju, koncentraciju i pamćenje, ali i reducirati stres te stvoriti mentalnu otpornost policajaca.

Savjetovalište je osnovano na inicijativu voditeljice savjetovališta Ivane Glavine Jelaš, a svojim djelovanjem donijelo je novi i proaktivni pristup u brizi za mentalno zdravlje hrvatskih policajaca.

U radu savjetovališta posebno treba istaknuti MBCT trening (Mindfulness Based Cognitive Therapy) te projekt “Mindfulness u policiji” koji se provodi u suradnji s Hrvatskim udruženjem za bihevioralno-kognitivne terapije.

U MUP-u ističu da je uz podršku načelnika Policijske akademije Dubravka Novaka i dekana Visoke policijske škole Krunoslava Borovca ovim projektom u policiju doveden jedan od najsuvremenijih znanstveno dokazano učinkovitih mentalnih treninga. Trening su provodile Dragana Markanović i Branka Bagarić, a kao suradnici projekta istaknuli su se i Ruža Karlović, Jurica Pačelat, Kruno Mahnet i Dunja Božić.

Trening mindfulnessa prvi put u Hrvatskoj znanstveno validiran na policajcima

Prvi put u Hrvatskoj mindfulness je znanstveno validiran na policajcima. Trening mindfulnessa koriste policijske službe razvijenih zemalja, poput Amerike, Kanade i Velike Britanije, a djelovanjem ovog savjetovališta Hrvatska je postala jedna od zemalja koje su ponudile svojim službenicima najbolje u brizi za njihovo mentalno zdravlje, ističu u MUP-u.

Trening se provodi grupno te se sastoji od osam dvosatnih radionica koje se održavaju jednom tjedno kroz osam uzastopnih tjedana. Na radionicama se nove vještine stječu vježbanjem i razgovorom o iskustvima doživljenima tijekom vježbi, a ne kroz predavanja.

Program koji se provodi s hrvatskim policajcima temelji se na kognitivnoj terapiji pune svjesnosti (Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MBCT) koja uključuje niz kognitivnih vježbi u sjedećem i ležećem položaju te u pokretu, kao i više psihoedukativnih vježbi.

“Obvezan dio treninga je i samostalno svakodnevno vježbanje kod kuće, otprilike 45 minuta dnevno, kroz koje polaznici otkrivaju koje vježbe su za njih osobno najkorisnije i koje će nastaviti prakticirati u svom svakodnevnom životu kada trening završi. Riječ je o znanstveno dokazano učinkovitom, vrlo ozbiljnom i zahtjevnom treningu u kojem do učenja novih vještina dolazi isključivo ulaganjem značajnog truda i vremena”, kazala je za Hinu voditeljica savjetovališta Ivana Glavina Jelaš.

Kroz vježbe se jačaju kognitivne funkcije kao što su dugotrajna i usmjerena pažnja, pamćenje, samosvijest i donošenje odluka. One polaznicima omogućuju da s vremenom postaju svjesniji toga kako se osjećaju, o čemu razmišljaju i što čine od trenutka do trenutka, posebice u stresnim situacijama.

“Vježbanjem također usvajaju vještine drukčijeg odnošenja prema neugodnim iskustvima i odabiranja korisnijih načina razmišljanja i ponašanja umjesto svojih uobičajenih, automatskih, često i nekorisnih načina reagiranja kao što su brinjenje ili prežvakavanje neugodnih događaja. Polaznici također uče prepoznavati rane znakove stresa, ljutnje, anksioznosti, depresivnosti i općenito neugodnih emocionalnih stanja te razvijaju konkretni plan suočavanja u slučaju njihove pojave. Završetkom treninga polaznici raspolažu usvojenim vještinama koje mogu uvijek samostalno koristiti dalje u svom životu”, pojašnjava voditeljica savjetovališta.

Glavina Jelaš naglašava kako istraživanja dosljedno pokazuju da je policijski posao jedan od najstresnijih i najzahtjevnijih u svijetu, dok Mindfulness znanstveno dokazano dovodi do boljeg nošenja sa stresom te poboljšava niz kognitivnih funkcija (učenje, pamćenje, percepcija, koncentracija, donošenje odluka) ključnih za obavljanje policijskog posla.

Odmak od stresnih situacija i ravnoteža između privatnog i poslovnog života

Trening dovodi do bolje sposobnosti emocionalne regulacije koja je iznimno bitna za svakodnevno obavljanje policijskih dužnosti. Kroz učenje drukčijeg, svjesnijeg stava prema neugodnim iskustvima koja su dio njihovog svakodnevnog posla, ovaj trening pomaže policajcima da zauzmu odmak od stresnih situacija i odgovore na njih na adaptivniji način.

Budući da se kroz trening također jača prihvaćanje i suosjećanje, kvaliteta odnosa s osobama s kojima policajci dolaze u profesionalni doticaj također postaje bolja, doznaje se u MUP-u.

“Konačno, no ne i manje važno, trening pomaže policajcima da budu prisutniji i u ugodnim trenucima u svom životu, posebice izvan posla, što doprinosi održavanju ravnoteže između privatnog i profesionalnog života koja je iznimno važna za kvalitetno obavljanje njihovih svakodnevnih dužnosti” kazala je Glavina Jelaš.

U sklopu rada savjetovališta do sada su provedena tri treninga mindfulnessa, a provodi se standardizirani MBCT program od kojih su dva provedena u zagrebačkoj VII. policijskoj postaji.

Učinkovitost treninga ispitana je eksperimentalnim istraživačkim nacrtom s kontrolnom skupinom te testiranjem prije i poslije treninga. Rezultati znanstvene validacije pokazali su statistički značajne pozitivne promjene u mentalnom i tjelesnom zdravlju kod polaznika treninga.

Rezultati eksperimentalne provjere učinkovitosti MBCT-a provedenog na hrvatskim policajcima bit će prezentirani na nadolazećem simpoziju. U sklopu projekta “Mindfulness u policiji” provedeno je i korelacijsko istraživanje kojim je ispitana povezanost mindfulnessa kao osobine s različitim odrednicama tjelesnog i mentalnog zdravlja policajaca, a rezultati su dali još veću potporu za provedbu treninga i razvoj mindfulness vještine kod policajaca.

Evaluacija je pokazala da je trening iznimno dobro prihvaćen od strane policajaca te da ga policajci procjenjuju vrlo korisnim u pogledu vlastite mentalne dobrobiti kao i policijskog posla.

“Policijske strukture prepoznale su djelotvornost i važnost mindfulnessa za mentalno i tjelesno zdravlje policajaca, djelotvornije obavljanje policijskog posla i kvalitetniji odnos policije s građanima te su prepoznale ekonomičnost programa u kontekstu brige za zdravlje svojih djelatnika. Znanstvena istraživanja provedena na policijskoj populaciji u svijetu također su potvrdila pozitivne učinke mindfulnessa na zdravlje policijskih službenika kao i kvalitetnije obavljanje policijskog posla”, zaključuje Glavina Jelaš.

Dosezi u primjeni ove metode bit će predstavljeni na simpoziju “Novi psihološki pristup u hrvatskoj policiji” koji će se 29. studenoga održati na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari