Pratite nas

Balkan

Novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina

Objavljeno

na

Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

Srpska ministrica pravosuđa Nela Kuburović najavljuje novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina i pojašnjava kako treba raditi na novom bilateralnom sporazumu kojime bi se otklonila sva otvorena pitanja između dvije države, a koja su bila i uvjet Srbiji u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i Poglavlju 23 te da se u povodu toga početkom ove godine očekuje sastanak radne skupine koja je formirana nakon prošlogodišnjeg sastanka ministara pravosuđa dviju zemalja.

– Vjerujem da će rezultat tog sastanka biti nacrt sporazuma koji će se moći staviti pred obje vlade i da ćemo biti u prilici i usvojiti ga. Bit budućeg sporazuma je da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za ratne zločine.

Da se ne kažnjavaju samo Srbi, a oni koji su počinili zločine nad Srbima prolaze nekažnjeno – rekla je Nela Kuburović za agenciju Tanjug dodajući kako već nekoliko godina, posebice od donošenja hrvatskog Zakona o zaštiti podataka, “koji je praktički suspendirao sve bilateralne sporazume, izostaje suradnja Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, dok se u drugim područjima pravna pomoć između Srbije i Hrvatske odvija bez problema.”

Srbija i Hrvatska su nakon gotovo deset godina sredinom prošle godine ponovno razmijenile takozvane tajne popise s imenima osoba koje su optužene ili osuđene u odsutnosti u obje države i ne mogu biti javno objavljeni jer su strogo povjerljivi, ali građani na osobni zahtjev mogu, kao i do sada, u Ministarstvu pravosuđa provjeriti nalazi li se njihovo ime na njima. Podsjetila je kako je unatoč “stalnim iskrenjima i sukobima koji izbijaju između Srbije i Hrvatske”, tijekom prošle godine prvi put nakon više godina organiziran sastanak ministara pravosuđa dviju država.

Ocijenila je kako je važno da obje skupine rade i kontinuirano se sastaju, ali je spomnula i “vrlo čudan” potez Hrvatske nedavno, kada su ubrzo nakon prve razmjene popisa “u Hrvatskoj uslijedila uhićenja Srba koji se nisu nalazili na tim popisima”, a riječ je, kako tvrdi ministrica, o Srbima koji žive u Hrvatskoj i sve vrijeme su dostupni hrvatskom pravosuđu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Dodik najavio ‘integraciju Republike Srpske i Srbije’, Brnabić ga poduprla

Objavljeno

na

Objavio

I ovogodišnja proslava dana takozvane Republike Srpske protekla je u znaku veličanja velikosrpske ideje.

Mi ne smijemo bježati od naše integracije sa Srbijom, tu stvar nitko ne može zaustaviti. Mogu se ljutiti koliko hoće. Integrirati se sa Srbijom znači ne samo duhovno biti integriran. To je naša želja i imamo pravo na naše samoodređenje. Doći će vrijeme kada ćemo imati to pravo. Mi hoćemo mir na ovim prostorima“, ustvrdio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u govoru kojega je održao u Banjoj Luci gdje je tijekom dana nakon parade u kojoj su sudjelovali policajci upriličena svečana akademija u povodu obilježavanja 9. siječnja kao “dana RS” unatoč činjenici da je Ustavni sud BiH takav praznik proglasio neustavnim i ukinuo ga.

“Mnogi sa zapada su htjeli da nas nema, a mnogi su nam nudili rješenja da mi to napravimo sami da bi nestali i sve smo to iznijeli. Ništa im ne zamjeramo, moramo se boriti za naše pravo da nam vrate ono što su nam oteli”, tvrdi Dodik.

Ustvrdio je također da su Srbi stradalnički i iznad svega pošten narod, koji je u prošlom stoljeću izgubio gotovo polovicu svog stanovništva. “Srpski narod ne može biti loš i ima pravo na svoju slobodu i svoju integraciju”, zaključno je ustvrdio Dodik.

Predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić čestitala je, kako je rekla “28. rođendan vaše i naše Republike Srpske”, te poručila da će “Srbija nastaviti jačati odnose s Republikom Srpskom koja može računati na bezrezervnu podršku Srbije”.

Ustvrdila je također kako je Srbija kao “matica Srba gdje god oni živjeli”.

“Republika Srpska sinonim je za mir i stabilnost i da to tako svi trebaju vidjeti. Ponosna sam što Vlada Srbije danas provodi politiku pomaganja srpskog naroda gdje god on živio”, navela je Brnabić koja je na proslavu 9. siječnja kao “dana RS-a” doputovala kao posebna izaslanica srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

“Srbija će nastaviti jačati odnose s Republikom Srpskom”, poručila je Ana Brnabić koja je u Banju Luku doputovala zajedno s ministrima obrane Aleksandrom Vulinom i unutarnjih poslova Nebojšom Stefanovićem. “Ulazimo u još jednu eru potpore našem narodu u RS”, kazala je Brnabić najavivši financijsku pomoć i za Srbe u drugim zemljama u susjedstvu uključujući Hrvatsku.

 

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović upozorio je u utorak vlasti tzv. Republike Srpske da najavljenim obilježavanjem 9. siječnja kao dana tog entiteta čine kazneno djelo.

“Proslava 9. siječnja je neustavan čin i kazneno djelo. To je datum od kada počinjen genocid i masovna stradanja u BiH. Svi se moraju suočiti s ovim činjenicama. Pozivam institucije da rade svoj posao”, kazao je Džaferović.

Badnja večer i ove godine u Srebrenici nije proteklo mirno. Gradom, ali i pored Memorijalnog centra u Potočarima gdje su pokopane žrtve genocida, prošla je kolona uz glasno puštanje četničkih pjesama. U Višegradu, je također, bilo provokacija – povorka Ravnovorskog pokreta uz pucnje i četničke pjesme.

Paradržava nastala protjerivanjem i zločinima nad nesrpskim stanovništvom

Kada je 1992. u Bosni i Hercegovini proveden referendum o njezinoj neovisnosti, srpsko ga je stanovništvo, na poziv svog političkog vodstva, bojkotiralo, te je nakon izglasavanja neovisnosti Bosne i Hercegovine, proglasilo takozvanu „Republiku Srpsku“. Njezin predsjednik postao je velikosrpski političar Radovan Karadžić, osuđen za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom na doživotnu kaznu zatvora. Na vojnom planu njegove je ideje provodio Ratko Mladić, još uvijek nepravomoćno osuđen na doživotni zatvor, za zločine nad nesrpskim stanovništvom, s vrhuncem u Srebrenici.
Još prije stvaranja “RS”, Mladić je, tada kao general JNA zapovijedao napadima u Hrvatskoj. Odgovoran je za masakr civilnog stanovništva u Škabrnji, uništenje mjesta u zaleđu Zadra i Šibenika, topničke napade na Šibenik, Zadar, Sinj… “Posao” je zatim nastavio u BiH…

Srpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uključivala je stvaranje paradržavnih tvorevina na okupiranom teritoriju, koje su trebale postati samo sastavni dijelovi zamišljene „Velike Srbije“.

I dok su te torevine na teritoriju Hrvatske, oslobodilačkim akcijama te mirnom reintegracijom zauvijek nestale, takozvana „Republika Srpska“ u Bosni i Hercegovini, danas i dalje postoji, i to kao legalan entitet unutar Bosne i Hercegovine. Nesrpsko stanovništvo tog područja protjerivano je te je nad njime vršeno etničko čišćenje i genocid. Ni danas nema povratka, primjerice, protjeranog hrvatskog stanovništva Bosanske Posavine.

Izvor: narod.hr/rts

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Đukanović potpisao zakon o slobodi vjeroispovijesti

Objavljeno

na

Objavio

EPA/Hina

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović potpisao je u subotu zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen u petak u Skupštini Crne Gore glasovima vladajuće koalicije i oporbenog SDP-a, a kojemu se oštro protive prosrpska oporba i Srpska pravoslavna crkva.

Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti uskoro bi, prema informacijama iz Đukanovićevog kabineta, trebao biti objavljen u službenom listu Crne Gore i stupiti na snagu osam dana od objave.

Prijedlog zakona je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u koji u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) pak smatra da je zakon paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u Crnoj Gori.

Usvajanju tog zakona u crnogorskoj skupštini prethodio je incident u kojem su zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta pirotehničkim sredstvima te napadom na predsjednika parlamenta Ivana Brajovića pokušali spriječiti glasanje, nakon čega su svi uhićeni a trojica zadržana u pritvoru.

Zastupnici Demokratskog fronta, Andrija Mandić, Milan Knežević i Milun Zogović, kojima je bilo određeno zadržavanje do 72 sata zbog kaznenog djela ‘napada na službenu osobu’ oslobođeni su iz pritvora nakon žalbi njihovih odvjetnika.

Odmah po izlasku iz pritvora organizirali su konferenciju za novinare s koje su pozvali predsjednika Crne Gore da ne potpisuje za njih sporni zakon jer je, kako je rekao Andrija Mandić, ‘usmjeren protiv pravoslavnog naroda, Srpske pravoslavne crkve, protiv svakog građanina Crne Gore i svake pravoslavne porodice’.

Milan Knežević je priopćio je kako su zastupnici DF-a na zahtjev mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori odustali od još radikalnijeg djelovanja u parlamentu, ali da sada od Amfilohija traži da predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića,’prokune i njega i njegovo potomstvo’.

‘Ja se možda nisam slagao kada je podržao Mila Đukanovića, možda se nisam slagao kada je držao opijelo živoj srpskoj Vladi, možda se nisam slagao kada je neke ljude nazivao izdajnicima, ali znam da je Milo Đukanović izdajnik, znam da je on kreator ovakvog zakona i da je ovdje i postojala volja za pregovorom, ali kada su njega konzultirali rečeno je da moraju večeras izglasati zakon po cijenu krvi i u parlamentu’, rekao je Knežević.

U subotu navečer crnogorski mediji bilježe veće prisustvo građana na službama u hramovima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Nakon jednog takvog skupa grupa građana na kratko je blokirala magistralni put Berane – Bijelo Polje, ali su jake policijske snage uz upotrebu suzavca  brzo razbile blokadu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari