Pratite nas

Herceg Bosna

Novi suverenizam i jednakpravnost Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Predstavnici hrvatske politike, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, trebaju biti svjesni činjenice da pomaka u rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH nema bez glavnoga jamca Daytonskoga sporazuma.

Dakle, SAD-a! Upravo vizija američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na oživotovrenju nacionalne suverenosti, pruža okvir za rješenje položaja Hrvata, koji kao suveren i konstitutivan narod u BiH unatoč demokratskim promjenama prije gotovo tri desetljeća još uvijek ne može samostalno birati svoje političke predsatavnike

Nasuprot politici EU čije je ciljeve nedavno javnosti predstavio predsjednik Komisije Jean Claude Juncker, a u kojima se naziru sve snažnije centralističke siklnice EU i postupno oduzimanje državnih suverenosti svojim članicama, američki predsjednik Donald Trump je najavio zaokret takvim međunarodnim odnošajima, jer bi se oni, smatra, trebali temeljiti na smanjenju globalne birokracije, stvaranju savezništava na zajedničkim interesima i odustajanju Washingtona od sudjelovanja u izgradnji drugih država.

Posebno je istaknuo kako SAD ne žele nametati svoju volju drugim narodima, jer žele poštovati njuhove suverenosti. Branit će, kako je najavio, američke interese, a u ispunjavanje svojih obaveza prema drugim državama, smatra Trump, u općem je interesu budućnost u kojoj će sve nacije biti suverene, uspješne i sigurne.

Bez obzira na silne otpore takvoj politici kod kuće i u dijelovima svijeta koji se okoristio globalističkom ideologijom, a riječ je uglavnom o iznimno moćnim korporacijama i pojedinim zajednicama država, nema dvojbe kako se iz Trumpove najave u doglednoj budućnosti mogu vidjeti obrisi novoga svijeta, u kojoj i mali narodi ne će strahovati od gubitka vlastite slobode i državne neovisnosti.

Povratkom prirodnoga prava na svjetsku pozornicu omogućit će i odgovorniju ulogu države u pojedinim dijelovima društvovnoga života, a širokim slojevima naroda mogućnost zaštite od anarhističkoga divljanja različitih špekulacija koje ih preko noći pretvaraju u nemoćne robove malih oligarhijskih skipna.
Na hrvatskoj razini nova načela američke politike i snažniji razvoj sadašnjega savezništva moguće je vrlo lako u obostranom interesu pretvoriti u zajedničku dobit.

Naime, unatoč nesretnom ugovoru o višegodišnjoj isporuci ruskoga plina Hrvatskoj, sadašnja Vlada ne bi smjela odustati od najavljene izgradnje LNG terminala na otoku Krku, koji tim projektom postaje distributivno središte ukapljenoga plina za srednju Europu, odnosno za zemlje Inicijative Baltik-Jadran, koju je na poticaj hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Poljske nedavno podupro i sam američki predsjednik Donald Trump.

Uz tu inicijativu, neposredno je povezana izgradnja riječke veleluke i niskotračne pruge Rijeka – Zagreb – madžarska granica, čime bi se i prometno-komunikacijski snažnije povezalo ovo kulturološki jedinstveno i po mnogočemu gospodarski vrlo dinamično područje. Osim što je članica EU, hrvatska država je članica i NATO saveza, a strateškim je partnerstvom već više od dva desetljeća povezana s Washingtonom.

To je partnerstvo omogućilo preduvjete za postizanje Daytonskoga sporazuma 1995. godine, kojim je prekinut rat i uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Upravo zato treba pozdraviti nastojanje potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića da u što kraćem roku tehnički modernizira hrvatsku vojsku, a na razini svakodnevnih i sve ozbiljnijih sigurnosnih potreba stvori preduvjete za uvođenje ročnoga služenja vojske, kako bi se u slučaju znatnijih ugroza dovoljan broj osposobljenih ljudi mogao suprotstaviti svakoj prijetnji.

U tom sklopu je i nastojanje da Hrvatska obnovi svoju zračnu flotu pa odabir borbenih zrakoplova nije samo stvar financijske naravi, nego i političke strategije.

Pravim odabirom bojnoga zrakoplovstva Hrvatska se kao članica NATO saveza kvalificira za air-police nad nebom svojih susjeda BiH i Crne Gore.

Osim toga, predstavnici hrvatske politike, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, trebaju biti svjesni činjenice da pomaka u rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH nema bez glavnoga jamca Daytonskoga sporazuma. Dakle, SAD-a!

Upravo vizija američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na oživotovrenju nacionalne suverenosti, pruža okvir za rješenje položaja Hrvata, koji kao suveren i konstitutivan narod u BiH unatoč demokratskim promjenama prije gotovo tri desetljeća još uvijek ne može samostalno birati svoje političke predsatavnike.

Zato je posebno važno ovom suverenom narodu u BiH omogućiti jednakpravnost s Bošnjacima i Srbima. Prvi je korak u tom prihvaćanje novoga izbornog zakona, koji će omogućiti hrvatskom narodu da sam bira svoje političke zastupnike, a ne da mu ih kao dosad, umjesto njih, biraju brojniji Bošnjaci.

Tako bi se u rješavanju hrvatskoga pitanja poklopile rezolucije EU-a o jednakopravnosti Hrvata i nastojanje SAD-a da napokon riješi nezavršenu krizu u BiH.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Damir Beljo nakon pobjede: Ovo je zastava Hrvata iz BiH, a ne ‘zločinačke organizacije’

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vama.

Boksač Damir Beljo, prvak Europe po WBO kategoriji, u Dusseldorfu je stigao do nove pobjede.

Beljo je savladao Gruzijca Mindia Nozadze. Usprkos činjenici da nije bio potpuno spreman, Beljo je slavio nokautom u prvoj rundi i stigao je do nove pobjede.

Nakon pobjede Mostarac se oglasio na svom Facebook profilu i objasnio zašto se na proglašenju pobjednika pojavio s tri zastave.

– Pobijedio sam nokautom u prvoj rundi. Protivnik je padao nekoliko puta i to je to… Bogu hvala, nisam povrijedio šaku. Valjda. Jer još mi je pod blokadom. Hvala svima i ne treba od ovog praviti bauk. Idemo dalje! Bog vas blagoslovio i nemojte sad opet komentare o zastavama i svemu tome. Uvijek je isto i ostat će tako dok god budem boksao, a i poslije u mom srcu. Zastava Bosne i Hercegovine na meni jer je to zemlja u kojoj živimo. Zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vam – poručio je Beljo na svom Facebook profilu, prenosi Faktor.ba

Beljo je nedavno u žižu sportske javnosti dospio nakon što je na društvenim mrežama iskazao podršku generalu Slobodanu Praljku./HMS/

Reagiranje Damira Belje povodom medijskog linča zbog objavljivanja slike generala Praljka

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Otvoreno dopisništvo HRT-a u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

Hrvatska radiotelevizija (HRT) nakon četverogodišnje je stanke ponovno otvorila svoje dopisništvo u Mostaru u Bosni i Hercegovini, izvijestio je HRT.

HRT-ovo će dopisništvo biti smješteno u zgradi Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, a svečanom otvorenju u petak nazočili su najviši predstavnici vlasti BiH na svim razinama te predstavnici kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i vjerskih ustanova te medija.

Glavni ravnatelj HRT-a tom je prigodom najavio i skoro otvaranje HRT-ova dopisništva u Sarajevu.

„Ovo je važan dan za HRT jer su kvalitetno izvješćivanje o radu javnih i državnih ustanova te svim bitnim društvenim pitanjima, kao i međunarodnim odnosima, osobito sa susjednim državama, važne zadaće javnoga medijskog servisa. Zato HRT posljednje dvije godine ponovno aktivno širi mrežu svojih dopisništava.

Nakon što su 2016. u Hrvatskoj ponovno otvorena dopisništva u Vukovaru, Metkoviću i Bjelovaru, danas svjedočimo ponovnomu otvaranju dopisništava i u BiH – najprije ovoga dopisništva u Mostaru, a ovom prigodom najavljujem i skoro otvaranje našega dopisništva u Sarajevu”, istaknuo je Bačić, prenosi HRT.

Dodao je kako je otvaranje dopisništva u Mostaru jedan od pokazatelja skrbi HRT-a za hrvatski narod u toj državi.

„Sve što je danas aktualno nadam se da će biti još aktualnije s pravim temama koje će pokazati jednu veću i širu dimenziju Hrvata u BiH”, istaknuo je državni tajnik u Središnjemu državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH Dragan Čović upozorio je da Hrvati u BiH još uvijek nemaju program javnoga medijskog servisa na svojemu materinskom jeziku te će prisutnost HRT-a hrvatskomu narodu osigurati pravo na informiranje.

“Hrvatski narod ima svoj strateški interes, a to je euroatlanski put BiH. Upravo zato trebamo ovo predstavništvo jer se u javnosti često manipulira. Ja bih čak rekao da smo mi apsolutno jedini predvodnici toga puta u BiH”, izjavio je Čović.

Najavljujući skoro otvaranje dopisništva u Sarajevu Bačić najavio je da će ono pokrivati glavni bosanskohercegovački grad, hrvatska naselja u srednjoj Bosni te velikim dijelom i entitet Republiku Srpsku iz kojega je tijekom posljednjega rata protjerano više od 150.000 Hrvata.

„Upravo je njima pomoć posebno potrebna, a toga smo izazova itekako svjesni te ćemo u svojim programima i dalje poticati opstanak Hrvata u cijeloj BiH, ali i suradnju i razumijevanje među svim ljudima koji ovdje žive”, dodao je Bačić.

Hrvatska radiotelevizija prvi je put svoje dopisništvo u BiH otvorila u ratnim uvjetima 27. srpnja 1992. u Širokome Brijegu. Voditelj je bio Marinko Ćavar, a pomagali su mu novinari, snimatelji, tehničari i montažeri iz HRT-ova centra u Splitu te kolege iz Zagreba.

Od 25. rujna 1995. HRT-ovo je dopisništvo u Širokome Brijegu preraslo u HRT-ov studio Široki Brijeg i započelo emitiranje na modernijoj opremi, a voditelj je bio Miljenko Karačić. HRT-ov studio Široki Brijeg emitirao je tjednu emisiju Federacija BiH, povremeno je ostvarivao emisiju U krupnom planu koja se prikazivala uživo te svakoga ponedjeljka emisiju Kronika Herceg-Bosne, a mreža dopisništava u BiH proširila se na Mostar, Kiseljak, Sarajevo, Livno i Novi Travnik. Poslije su zbog racionalizacije uspostavljena dopisništva u Širokome Brijegu i Sarajevu.

Dopisništvo je 2007. iz Širokoga Brijega premješteno u Mostar, u kojemu je djelovalo sve do 31. prosinca 2014. Odlukom tadašnjega vodstva dopisništva u Sarajevu i Mostaru ukinuta su, a područje BiH za programe HRT-a pokrivalo je samo dvoje videonovinara. Kroz HRT-ova dopisništva u Bosni i Hercegovini dosad je prošlo 35 zaposlenika te još toliko honoraraca.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari