Pratite nas

Herceg Bosna

Novi suverenizam i jednakpravnost Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Predstavnici hrvatske politike, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, trebaju biti svjesni činjenice da pomaka u rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH nema bez glavnoga jamca Daytonskoga sporazuma.

Dakle, SAD-a! Upravo vizija američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na oživotovrenju nacionalne suverenosti, pruža okvir za rješenje položaja Hrvata, koji kao suveren i konstitutivan narod u BiH unatoč demokratskim promjenama prije gotovo tri desetljeća još uvijek ne može samostalno birati svoje političke predsatavnike

Nasuprot politici EU čije je ciljeve nedavno javnosti predstavio predsjednik Komisije Jean Claude Juncker, a u kojima se naziru sve snažnije centralističke siklnice EU i postupno oduzimanje državnih suverenosti svojim članicama, američki predsjednik Donald Trump je najavio zaokret takvim međunarodnim odnošajima, jer bi se oni, smatra, trebali temeljiti na smanjenju globalne birokracije, stvaranju savezništava na zajedničkim interesima i odustajanju Washingtona od sudjelovanja u izgradnji drugih država.

Posebno je istaknuo kako SAD ne žele nametati svoju volju drugim narodima, jer žele poštovati njuhove suverenosti. Branit će, kako je najavio, američke interese, a u ispunjavanje svojih obaveza prema drugim državama, smatra Trump, u općem je interesu budućnost u kojoj će sve nacije biti suverene, uspješne i sigurne.

Bez obzira na silne otpore takvoj politici kod kuće i u dijelovima svijeta koji se okoristio globalističkom ideologijom, a riječ je uglavnom o iznimno moćnim korporacijama i pojedinim zajednicama država, nema dvojbe kako se iz Trumpove najave u doglednoj budućnosti mogu vidjeti obrisi novoga svijeta, u kojoj i mali narodi ne će strahovati od gubitka vlastite slobode i državne neovisnosti.

Povratkom prirodnoga prava na svjetsku pozornicu omogućit će i odgovorniju ulogu države u pojedinim dijelovima društvovnoga života, a širokim slojevima naroda mogućnost zaštite od anarhističkoga divljanja različitih špekulacija koje ih preko noći pretvaraju u nemoćne robove malih oligarhijskih skipna.
Na hrvatskoj razini nova načela američke politike i snažniji razvoj sadašnjega savezništva moguće je vrlo lako u obostranom interesu pretvoriti u zajedničku dobit.

Naime, unatoč nesretnom ugovoru o višegodišnjoj isporuci ruskoga plina Hrvatskoj, sadašnja Vlada ne bi smjela odustati od najavljene izgradnje LNG terminala na otoku Krku, koji tim projektom postaje distributivno središte ukapljenoga plina za srednju Europu, odnosno za zemlje Inicijative Baltik-Jadran, koju je na poticaj hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Poljske nedavno podupro i sam američki predsjednik Donald Trump.

Uz tu inicijativu, neposredno je povezana izgradnja riječke veleluke i niskotračne pruge Rijeka – Zagreb – madžarska granica, čime bi se i prometno-komunikacijski snažnije povezalo ovo kulturološki jedinstveno i po mnogočemu gospodarski vrlo dinamično područje. Osim što je članica EU, hrvatska država je članica i NATO saveza, a strateškim je partnerstvom već više od dva desetljeća povezana s Washingtonom.

To je partnerstvo omogućilo preduvjete za postizanje Daytonskoga sporazuma 1995. godine, kojim je prekinut rat i uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Upravo zato treba pozdraviti nastojanje potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića da u što kraćem roku tehnički modernizira hrvatsku vojsku, a na razini svakodnevnih i sve ozbiljnijih sigurnosnih potreba stvori preduvjete za uvođenje ročnoga služenja vojske, kako bi se u slučaju znatnijih ugroza dovoljan broj osposobljenih ljudi mogao suprotstaviti svakoj prijetnji.

U tom sklopu je i nastojanje da Hrvatska obnovi svoju zračnu flotu pa odabir borbenih zrakoplova nije samo stvar financijske naravi, nego i političke strategije.

Pravim odabirom bojnoga zrakoplovstva Hrvatska se kao članica NATO saveza kvalificira za air-police nad nebom svojih susjeda BiH i Crne Gore.

Osim toga, predstavnici hrvatske politike, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, trebaju biti svjesni činjenice da pomaka u rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH nema bez glavnoga jamca Daytonskoga sporazuma. Dakle, SAD-a!

Upravo vizija američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na oživotovrenju nacionalne suverenosti, pruža okvir za rješenje položaja Hrvata, koji kao suveren i konstitutivan narod u BiH unatoč demokratskim promjenama prije gotovo tri desetljeća još uvijek ne može samostalno birati svoje političke predsatavnike.

Zato je posebno važno ovom suverenom narodu u BiH omogućiti jednakpravnost s Bošnjacima i Srbima. Prvi je korak u tom prihvaćanje novoga izbornog zakona, koji će omogućiti hrvatskom narodu da sam bira svoje političke zastupnike, a ne da mu ih kao dosad, umjesto njih, biraju brojniji Bošnjaci.

Tako bi se u rješavanju hrvatskoga pitanja poklopile rezolucije EU-a o jednakopravnosti Hrvata i nastojanje SAD-a da napokon riješi nezavršenu krizu u BiH.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježen Dan branitelja Livna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

U povodu Dana branitelja Livna 23. rujna danas su položeni vijenci i upaljene svijeće na Spomenik poginulim za slobodu hrvatskog naroda u Livnu.

Vijenac na spomenik položili su i upalili svijeću predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić i ministar u Vladi HBŽ-a Darinko Mihaljević. Nakon polaganja vijenaca služena je sveta misa u župnoj crkvi Svih svetih u Livnu, priopćeno je iz Vlade HBŽ-a.

Dan branitelja Livna obilježava se u sklopu programa proslave 1126. obljetnice prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja u Povelji hrvatskog kneza Mutimira 28. rujna 892. godine, a na taj datum obilježava se i Dan grada Livna.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola danas je obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu.

Prije svete mise a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća župnik don Ivan Tomić kazao je kako je ovo žalostan dan za Župu, dan spomena na veliku tragediju i ratni zločin.

-Svjesni smo toga što je naša zemlja pretrpjela u ratu, no ovo je i dalje naša želja, naša svetinja. Stoga ljubimo svoju zemlju, hrvatsku, ramsku i uzdolsku uvijek i zauvijek ma gdje bili. Uvijek se sjetimo odakle dolazi naša krv, kazao je župnik te pozdravio sve vjernike, obitelji poginulih, oce svećenike na čelu sa mons. Tomom Vukšićem, vojnim biskupom ordinarijem u BiH koji je i predvodio misu, kao i hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića koji je predvodio mnogobrojno izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.

Mons. Vukšić u svojoj propovijedi kazao je kako Crkva nije nadležna za provođenje zemaljske pravde ali jeste zajednica moralna i neotuđiva i naša obveza je molitva i sjećanje, solidarnost i ljubav.

-Stoga pozivam nadležne institucije na provođenje zakona i pravde, istaknuo je mons. Vukšić.

-Nastojanja kršćana je oslobađanje od zlog pamćenja. S nadom da će biti od koristi promicanje vrijednosti općeg dobra u cjelokunoj društvenoj zajednici, te konačna pobjeda dobra nad zlim. Prošlost živi kroz sjećanje, i njezin sadržaj utječe u mnogočemu na našu budućnost, prošlost tako postaje obnovljena a budućnost pak gledana iz perspektive nade, zaključio je biskup Vukšić u svojoj propovijedi.

Pripadnici Prozorskog bataljona Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’, 14. rujna 1993. godine napali mjesto Uzdol i pri tome počinili stravičan ratni zločin na okrutan način ubivši 41 osobu katoličke vjere i hrvatske nacionalnosti.

Među žrtvama se nalazilo 29 civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina, te 12 pripadnika HVO-a.

Za navedene strašne zločine podignuta je optužnica protiv Envera Buze, zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH, a sudski proces je u tijeku.

UZDOL, SJEĆANJE NA NEVINE ŽRTVE (14. RUJNA 1993 – 14. RUJNA 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari