Pratite nas

Događaji

U Novoj Biloj premijerno prikazan film “Bijeli put”

Objavljeno

na

Oko tisuću ljudu u župnoj crkvi Duha Svetoga u Novoj Biloj bez daha premijerno odgledalo film o “Bijelom putu”.

Crkva koja je godinama služila kao jedina bolnica za desetine tisuća Hrvata Lašvanske doline u nedjelju je pretvorena u kino. Zidovi koji su svjedočili nevjerojatnim patnjama, u nedjelju su okruživali jedan nevjerojatan skup emocija, suza, smijeha.

Naime, u sklopu “Hrvatskog proljeća Središnje Bosne” premijerno je prikazan dokumentarni film o Bijelom putu, redatelja Zdenka Jurilja i produkcijske kuće “Kadar” iz Širokog Brijega koji su nakon gotovo tri godine istraživanja, snimanja i mjeseci provedenih u montaži, dovršili film o najvećem humanitarnom konvoju nakon Drugog svjetskog rata. Film je realiziran uz suradnju dvije državne TV kuće – HRT-a i BHRT-a.

Kroz izjave brojnih svjedoka, ali i raritetnu video arhivu, koja se prvi put prikazuje na platnu, šira javnost konačno može vidjeti što se stvarno događalo te ratne 1993. godine i na koji način su ljudi u Središnjoj Bosni spašeni od golog izumiranja.

U filmu su zastupljene i neke poluigrane filmske scene kako bi se na temelju pisanih dokaza i izjave svjedoka, rekonstruirali događaji koje u to ratno vrijeme nije bilo moguće zabilježiti video kamerom. Autorska ekipa iz širokobriješke produkcije “Kadar” Zdenko Jurilj kao redatelj, Antoni Ćorić kao direktor fotografije, Tomislav Topić kao montažer i Tomislav Bubalo kao producent, kontaktirala je i snimila sugovornike od Travnika, Viteza, Zenice, Mostara, Sarajeva, Zagreba, Splita, Dubrovnika i Londona.

U Lašvanskoj se dolini i Središnjoj Bosni preživljavalo, borilo, ginulo, umiralo od gladi, bolesti, premorenosti, a humanitarni konvoj, u zimu 1993.godine donio je svjetlost i nadu Hrvatima Lašvanske doline ali i cijele Središnje Bosne.

Zajedništvo hrvatskog naroda tih se ratnih godina najbolje pokazalo u „Bijelom putu“ – stotine humanitaraca, medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i drugih osoba, dovezli su humanitarni konvoj pred franjevačku bolnicu u Novoj Biloj. Predvođeni pokojnim Slobodanom Langom, Androm Vlahušićem i Hermanom Vukušićem, doprinijeli su opstanku i ostanku više od 70 tisuća Hrvata koji su skoro osam mjeseci bili pod opsadom tzv. Armije BiH.

Tih osam mjeseci, Hrvati Središnje Bosne, nisu imali nijedan mogući izlaz iz te opsade niti komunikaciju s bilo kojim drugim krajevima u BiH. Tu blokadu probio je Bijeli put. Ipak, njegov prolazak kroz teritorije pod kontrolom tzv. Armije BiH bio je dozvoljen, međutim, dva je puta napadnut, a vozač Ante Vlaić ubijen, drugi ranjen, a sve se to zbivalo pod ucjenama tadašnjeg dozapovjednika 3. korpusa tzv. Armije BiH Džemala Merdana, koji je od pokojnog Slobodana Langa , na Pavlovici kod Gornjeg Vakufa/Uskoplja, tražio da se HVO Središnje Bosne preda.

No, konvoj je nakon dva napada i svih ucjena bošnjačkog vojnog i političkog rukovodstva, sa 99 kamiona i gotovo dvije stotine članova ipak stigao u dvorište franjevačke bolnice u Novoj Biloj i donio nadu u opstanak, i baš kako je to naš nobelovac Andrić davno i napisao „Ovdje se umiralo – da bi se živjelo“.

Okupljene je na premijeri pozdravio župnik fra Slavko Petrušić te provincijal Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić. Nakon filma, na pozornici se pojavila cijela ekipa koja je radila na filmu ali i većina sudionika istoga koji su svoja svjedočanstva podijelili za potrebe snimanja filma.

Tisuću ljudi na nogama je, uz suze u očima pljeskalo i klicalo a zvijezda večeri bila je Kata Kesten, heroina Lašvanske doline. Naime Kata je svakodnevno s obližnjeg bunara ranjenicima Hrvatskoga vijeća obrane koji su ležali na klupama u crkvi donosila vodu, tople čajeve i mlijeko. Kata je svoje samaritansko djelo prema svom narodu ispunjavala s jednim gelerom u nozi i s dva u gornjem dijelu tijela a sinoć je pozvala mlade ljude da ne odlaze sa svojih ognjišta.

Svojevrsnu himnu patnje Hrvata Središnje Bosne, pjesmu “Dolinom Lašve teče tuga”, otpjevale su članice vokalne skupine “Lašvanske dive” a programom je moderirala Bojana Dimitrijević.

Premijeri filma osim aktera nazočili su i ostali sudionici Bijelog puta, liječnici koji su radili u bolnici, ranjenici, medicinske sestre, a neki od njih sinoć su se po prvi put nakon rata sreli.

Hrvatsko proljeće, u organizaciji ŽO Mladeži HDZ BIH ŽSB te Glorije Lujanović i Irene Mrnjavac ostaje u Travniku, gdje će u utorak, 11. travnja 2017. u 19 sati, velikoj dvorani Općine Travnik okruglim stolom biti obilježena godina dana od Travničke promemorije.

> Jurilj: Film ”Bijeli put” se bavi ratom, ali sigurno nije ratni film

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari