Pratite nas

NVO iz Širokog, Ljubuškog i Mostara: Provedite slovo presuda o JMBG i Mostaru

Objavljeno

na

Sadržaj navedenog proglasa podržale su sljedeće organizacije i udruženja građana: Udruga mladih Agape Ljubuški, Udruga Korektiv Široki Brijeg, Bohemsa Mostar, Debatni klub Sveučilišta u Mostaru, MOSTIMUN, Hrvatski studentski politološki forum-HSPF, Europsko udruženje studenata prava-Elsa Mostar, Udruga građana Dijalog Mostar, Plus Mostar i Inicijativa mladih za ljudska prava-ured u Mostaru”, navodi se u priopćenju grupe NVO.

Mostar — Grupa nevladinih i organizacija civilnog društva u BiH uputila je Proglas za provedbu presuda Ustavnog suda BiH‏. U tekstu proglasa se kaže:

“Imajući u vidu neprovedbu presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovini, mi, organizacije civilnog društva, okupljene oko zajedničkih vrijednosti, načela zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda, pozivamo javnost, institucije, naše zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, da pruže podršku našim preporukama koje glase:

1. Smatramo kako je potrebno provesti presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, poštivajući slovo presude, sukladno minimumu konsenzusa okupljenih političkih zastupnika, uvažavajući realnost trenutka u kojem nije moguće vršiti šire izmjene Zakona o JMB-u, pored onih vezanih za promjenu naziva općina iz članka 5. spomenutog Zakona.

2. Prihvatajući ovakvo načelo, smatramo kako se na tragu istog treba pristupiti i izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a s time u vezi i Statuta grada Mostara, na način da se u potpunosti poštiva slovo presude te uvaže principi ravnopravnosti pri njihovoj provedbi i u ovim slučajevima.

3. Smatramo kako je potrebno utvrditi jednaka načela koja će vrijediti za sve građane i građanke, poštivajući načelo nediskriminacije, te borbe za građanske i političke slobode na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.

4. Pozivamo zastupnike da u interesu svojih građana daju informacije koje se odnose na srž i stvarnu prirodu prosvjeda, da djeluju u kulturi dijaloga i kompromisa s ciljem provedbe odluke Ustavnog suda, da se sudrže od djelovanja protivnog osnovnim demokratskim načelima, poštujući volju bh. javnosti, te uvažavajući pravo građana i građanki na iskazivanje javnog prosvjeda i pravo na organiziranje javnih okupljanja.

5. Od naših zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tražimo da preuzmu odgovornost i zaštite naše građane i građanke, kako i kroz doslovnu primjenu presude vezane za Zakon o JMB-u, tako i u slučaju izmjena Izbornog zakona BiH i Statuta grada Mostara.

Sadržaj navedenog proglasa podržale su sljedeće organizacije i udruženja građana: Udruga mladih Agape Ljubuški, Udruga Korektiv Široki Brijeg, Bohemsa Mostar, Debatni klub Sveučilišta u Mostaru, MOSTIMUN, Hrvatski studentski politološki forum-HSPF, Europsko udruženje studenata prava-Elsa Mostar, Udruga građana Dijalog Mostar, Plus Mostar i Inicijativa mladih za ljudska prava-ured u Mostaru”, navodi se u priopćenju grupe NVO.

(StarMo)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari