Pratite nas

BiH

O čemu je pisao Stjepan Đureković?

Objavljeno

na

Njemačka a ni hrvatska  javnost ne zna previše što je Stjepan Đureković opisivao u svojih pet knjiga, osjećam potrebu da čitateljima ukratko predočim dvije knjige koje upravo čitam , to su :  „Ja, Josip Broz-Tito“ i  „Slom ideala „

Je li sadržaj tih i drugih knjiga povod za tako okrutno umorstvo ili su to neki drugi motivi ? Te su knjige i te kako smetale jugoslavenskom režimu. Čitatelj Tita i njegove suradnike doživljava u knjizi u raznim situacijama, povijesnim odlukama, ljubavnim vezama. O UDBI se u knjizi puno govori. U Jugoslaviji autori su smjeli svašta pisati, ali nisu smjeli dirati u život, rad i način razmišljanja vodećih jugoslavenskih komunista. Đureković u predgovoru za prvu knjigu o Titu jasno naznačuje motive koji su ga nagnali da piše romane o Titovoj vlasti. Godinama se odlučivao staviti na papir svoja znanja i opažanja, ali se dvoumio zbog straha da ga ne uhite, osude na zatvor ili ubiju po kratkom postupku. Na kraju je ipak zaključio da mu je moralna i rodoljubna dužnost svoje sunarodnjake i cijelu svjetsku javnost upoznati s pravim licem jugoslavenskog komunizma. U tom romanu svi događaji i ličnosti su stvarni, radnja traje 42 godine. Događaji su opisani kronološkim redom. Da bi objavio tu knjigu „morao sam napustiti Jugoslaviju „ piše autor te zaključuje :“Pitanje je da li ću i na Zapadu moći biti siguran za svoj život, jer će me tajna policija Jugoslavije i ovdje progoniti „

Odmah po dolasku na Zapad uključio se u politički rad emigracije i to ga je odnijelo u smrt. Isticao je potrebu osnivanja ilegalne radio-postaje. Svojim knjigama postao je politički kroničar svih najvažnijih događaja u Hrvatskoj i Jugoslaviji od Drugog svjetskog rata do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Njegove su knjige bile pozdravljene u emigraciji. No bilo je i kritika. Tako su poznavatelji književnosti sugerirali da Đureković nije pravi autor tih knjiga, nego drugi ljudi iz kulture ili političke i gospodarske nomenklature. Kažu da je S.Đureković bio poglavito menadžer INA-e dakle ekonomist, pa je pitanje bi li takav čovjek mogao skupiti toliko materijala za književnu obradu stvarnih događaja. Nije jasno zašto to ne bi bilo moguće.U svom ekonomskom životu puno je toga vidio i doživio, pa zašto ne bi bilo moguće da svoja iskustva pisanom formom prenese drugima koji iste doživljaje i osjećaje nisu u stanju napisati razumljivim jezikom. Ponovimo bio je politički kroničar i reporter. Bilo bi dobro da je takvih bilo više. Uz bezbroj likova i povijesnih konstelacija kroz gotovo pola stoljeća autor se fiktivno udubljuje i u Titova razmišljanja i njegov sjećanja na partizansku borbu. Tito se u takvim razmišljanjima superiorno smije Nijemcima, Talijanima, ustašama i četnicima koji su narod tjerali u ruke partizana:

 „Hvala vam na svemu Hitleru, Musoliniju,  Paveliću i Draži Mihajloviću „ fantazira Tito vozeći se plavim vlakom od Beograda ravnom Slavonijom prema Novskoj te nastavlja mislima : „Jedino što ni vas ni sebe ne mogu pohvaliti je ono što je u našoj borbi za vlast poubijano, poklano, strijeljano, poginulo je pomrlo od gladi milijunsedamstotina tisuća Jugoslavena. Nikada nismo objavili koliko od toga otpada na pojedine nacije kako ne bi došlo do novih uzbuđenja. Općenito se misli da su najviše mrtvih imali Srbi, ali to nije istina. Najviše mrtvih su imali Hrvati, iako su Srbi najbrojnija nacija. A Hrvati čine i osamdeset posto onih koji su pred mojom vojskom izbjegli u emigraciju i sada se kojegdje potucaju po svijetu. Ali, tako im i budi kada su tako žestoki antikomunisti. Jedino, nikada se ne smije doznati da su 850.000 Jugoslavena poklali i pobili partizani „

U knjizi nailazimo na niz takvih fiktivnih opisa i razmišljanja, a i tezu da je Vladimir Bakarić inicirao uništenje Hrvatskog proljeća, a ne Tito. Odajući veliko priznanje Đurekoviću, Ante Ciliga kritizira njegovu tezu o razbijanju Hrvatskog proljeća od strane Bakarića. Ciliga u pismu uredništvu Hrvatske Domovine (časopis koji je izlazio u Hamburgu ) kaže: „ Đureković je očito ostao uvijek opsjednut birokratskim kultom svoje visoke birokratske sredine prema Titu, da nam još uvijek podnosi kao istinu onaj stari Titov trik : da svoja negativna djela on nije činio po svojoj želji i odluci, nego pod utjecajem i pritiskom jednih ili drugih ljudi iz svoje okoline „ Ante Ciliga vjerojatno nije pročitao cijelu knjigu kad je došao do takvog zaključka. Da je Đureković bio opsjednut birokratskim kultom jugoslavenske komunističke elite, on bi sigurno ostao u njezinoj sredini i ne bi išao u hrvatsku emigraciju. No kako bilo da bilo, Bakarić je i u knjizi  „ Slom ideala „ opisan u negativnom svjetlu. Opisan je i kao glavni krivac za propast hrvatske poljoprivrede.

Knjiga „Slom ideala“ djelomice je zanimljivija nego roman u kojem je glavni lik Tito. To je posljednja knjiga iz reda pet romana koji su napisani u Domovini. Knjiga je napisana 1976. To je bilo u vrijeme visokih Titovih  dometa u zapadnom svijetu. U inozemstvu je od kraja drugog svjetskog rata do kraja sedamdesetih i početka devedesetih godina ubijeno preko 60 emigranata, većinom Hrvata. Njemačka je pokušala zaustaviti ubijanje na njemačkom području ali očito bez uspjeha –kako je to nedavno istaknuo i dnevnik Suddeutsche Zeitung. Danas se polazi od toga da je sam Tito naređivao ta ubojstva u Njemačkoj. Unatoč tome Tita su kao čelnika pokreta nesvrstanih svugdje primali i častili s velikom pažnjom. Tako mu je njemački predsjednik Gustav Heinemann godine 1974. Dodijelio najviše njemačko odlikovanje za zasluge. Dok su se u emigraciji i u Jugoslaviji te Hrvatskoj događale nesmiljene i krvave stvari, Đureković razmišlja da na neki način treba opisati ljude, život i događaje u komunističkoj Jugoslaviji za domaće i svjetsko općinstvo. Zaključuje da treba opisati Titove najbliže suradnike te i vlastodršce niže hijerarhije, jer su dio nove klase. To su obično oportunisti koji jedno pričaju radnom narodu a sa svojim najbližim prijateljima u koje imaju povjerenja ali ih neće izdati govore nešto posve drugo. To su ljudi koji prema javnosti nastupaju kao veliki komunisti i borci za radnička prava,a  u duši su izgubili sve ideale, spoznavši kako funkcionira najviša elita uz Tita i sam Tito. Svi se plaše jedan drugog, niži višeg, Titovi suradnici Tita. Oni koji misle iskreno kao neki Hrvati koji bi htjeli spasiti hrvatsku ekonomiju i poljoprivredu, moraju se skrivati. Ne smiju se otkrivati da ne bi bili prozivani kao nacionalisti i ustaše. Likovi romana „Slom ideala“ uglavnom su Srbi. Đureković opisuje kako se u Beogradu kuje ukupna politika Jugoslavije. Roman ostavlja poruku zašto Srbi hoće zadržati Hrvatsku kao svoju koloniju. Oni svoje proizvode prodaju hrvatskoj a hrvatske proizvođače ometaju da svoje proizvode plasiraju u Srbiji. Autor srpske  političare i ekonomiste opisuje radi toga da ih Hrvati bolje upoznaju. U tom romanu ima izvanrednih opisa srpskih miljea, ponašanja političara i njihovih žena, intriga, zavisti, antihrvatskih razmišljanja i poteza. Knjiga se čita s najvećim zanimanjem.

 Brojni njezini dijelovi aktualni su za današnje vrijeme novih oportunista i beskičmenjaka.

Đureković je još napisao romane: „crveni menager“,  „Komunizam-velika prevara“ i „Diktatura na leđima radnika.“

Danas kad se u svim europskim državama u kojima je vladao komunizam i izopačeni socijalizam proučava i žigoše uništavanje ljudi koji su drugačije mislili, valjalo bi Đurekoviću posthumno odati veliko priznanje kao autoru i kao domoljubu. Takvih autora ima puno u Rusiji, Bjelorusiji, Poljskoj, Češkoj. Svi su oni priznati a neki i prevedeni na strane jezike.

 Bilo bi vrijeme da se napokon i u Hrvatskoj priznaju takvi autori

Stjepan Šulek, HS

Kucibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Martinović: Hrvati su zaustavili pretvaranje Federacije u bošnjački entitet

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda parlamenta FBiH Tomislav Martinović izjavio je u Mostaru kako su Hrvati zaustavili neustavan pokušaj bošnjačkih stranaka da donesu entitetski izborni zakon koji bi omogućio pretvaranje toga entiteta u bošnjački.

“U Domu naroda na ustavan način zaustavili smo neustavan pokušaj usvajanja protuustavnog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. To je još jedna velikobošnjačka predstava za javnost s ciljem pretvaranja FBiH u dominantno bošnjački entitet“, rekao je Martinović za internetski portal Dnevnik.ba.

Pri tome je istaknuo kako je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH koje su predložile bošnjačke stranke SDA, SDP, SBB, Naša stranka i DF neustavan.

“Suprotan je presudi Ustavnog suda BiH kojim su izvan snage stavljene odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta”, istaknuo je Martinović.

Pojasnio je kako je hrvatski klub zastupnika u četvrtak pokrenuo pitanje vitalnog interesa sa čim se složio i potpredsjednik Doma naroda iz reda Srba Drago Puzigaća nakon čega su sjednicu bojkotirali bošnjački izaslanici koji su i tražili sazivanje izvanredne sjednice kako bi se donio Zakon o izbornim jedinicima.

“Nedolazak dovoljno govori. Mi smo zaštitili Ustav BiH i ustavno-pravni poredak BiH”, istaknuo je Martinović. On je opovrgnuo tvrdnje i kako je u međuvremenu na legalan način inicirana smjena Puzigaće jer su to učinila samo četiri od 13 izaslanika Srba.

Nakon jučerašnje sjednice ostalo je nejasno jesu li hrvatski izaslanici srušili Zakon o izbornim jedinicama koji bez suglasnosti predsjednice Doma naroda Lidije Bradare i potpredsjednika Drage Puzigaće ne može stupiti na snagu. Nova sjednica Doma naroda očekuje se sljedećeg tjedna.

Državni Ustavni sud BiH izbrisao je u ljeto prošle godine odredbe izbornog zakona BiH koji utvrđuje da se iz svake županije iz Federacije BiH bira po jedan predstavnik Hrvat, Srbin i Bošnjak za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda jer se time narušava srazmjernost i omogućava izbor izaslanika koji nemaju narodni legitimitet.

Bošnjačke stranke odlučile su se donijeti novi zakon o izbornim jedinicama u Federaciji BiH koji posve ignorira presudu ustavnog suda te predviđa da se u Dom naroda biraju po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak iz svake županije.

Na taj način je moguće da se, primjerice, iz Bosanskopodrinjske županije s 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao i iz Posavske županije u kojoj živi 36.000 Hrvata. To stvara razliku u vrijednosti glasova od 1400 puta.

(Hina)

 

Karamatić: Nastave li bošnjačke stranke s ovakvom politikom koja graniči s fašizmom, razdruživanje će biti neminovnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari